

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Jutros su počeli predsednički izbori u Rusiji koji će se završiti u nedelju u 19 časova po lokalnom vremenu u Kaljingradu. Opozicionim kandidatima koji su se izjašnjavali protiv rata u Ukrajini nije dozvoljeno da učestvuju na izborima, zabranjeni su i protesti. Očekuje se pobeda Vladimira Putina sa preko 70 odsto osvojenih glasova
Predsednički izbori u Rusiji su počeli u petak ujutru prema lokalnom vremenu, a njihov ishod se unapred zna: ubedljiva pobeda dosadašnjeg predsednika Vladimira Putina (71) i novi šestogodišnji mandat za funkciju šefa države. Sa stanovišta ruske opozicije, zapadnih političara i medija ovi izbori su „farsa“, između ostalog jer protivkandidatima koji su se izjašnjavali protiv rata u Ukrajini nije bilo dozvoljeno da učestvuju. Oni koji su forme radi Putinu izašli na crtu su na liniji Kremlja, čak se ne libe ni da otvoreno podržavaju Putina, piše nemački „Špigel“.
Tužilaštvo u Moskvi je upozorilo Putinove protivnike da se uzdrže od „protivpravnog delovanje“, tj. da ne pokušavaju da protestuju na ulicama. Ljudima koji bi učestvovali na „nekoordinisanim javnim okupljanjima“ preti kazna do pet godina zatvora.
U po površini najvećoj državi na svetu sa devet vremenskih zona biračka mesta se prvo otvaraju danas na krajnjem istoku, a završavaju u nedelju u 19 časova po srednjeevropskom vremenu kada će biti zatvorena birališta u Kaljingradu.
Posmatračka misija Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) ovog puta nije dobila poziv da dođe u Rusiju.
Glasanje na okupiranim teritorijama
Vladimir Putin je na vlasti u Rusiji već četvrt veka, uglavnom kao predsednik države. Dva puta je bio i premijer: jednom pod Borisom Jeljcinom, a drugi put je, zboga tada važećeg Ustava, 2008. napravio rokadu sa Dmitrijem Medvedevim i bio na čelu Vlade do 2012. Putin je 2020. promenio Ustav da bi mogao ponovo da se kandiduje za predsednika.
Ovog puta se ruski predsednički izbori održavaju i na okuparnim teritorijama u Ukrajini Donjecku, Luganjsku, Zaporožju i Hersonu koje je Moskva pripojila Rusiji. Pravo glasa, prema ruskim podacima, ima 4,5 miliona ljudi. Poluostrvo Krim na Crnom moru Rusija je anektirala još 2014. godine.
„Podne protiv Putina“
Oči posmatrača su, međutim, uprte u veće gradove u Rusiji, pre svega u Moskvu. Jedna od poslednjih poruka u zatvoru preminulog lidera opozicije Alekseja Navaljnog bila je poziv na proteste za vreme održavanja predsedničkih izbora.
Posle je to ponovila i njegova udovica Julija Navaljna koja je u video-poruci poručila: „Moramo da iskoristimo izborni dan da pokažemo da smo još uvek tu i da nas je mnogo“.
Protestna akcija za cilj bi trebalo da ima preopterećenje, praktično zakrčenje izbornih mesta. Organizatori govore o „podnevu protiv Putina“ i misle da je to način da se zaobiđe zabrana protestnih okupljanja.
Moskovsko tužilaštvo je, međutim, na platformi Telegram saopštilo da je i „učešće na navedenoj masovnoj manifestaciji kažnjivo“, jer bi ta „protivpravna radnja ometala slobodno korišćenje biračkog prava i rad izbornih komisija“. Za to je, piše „Moscow time“, prema članu 141 Krivičnog zakona predviđena maksimalna kazna do pet godina u zatvorskim kolonijama.
Prema ruskoj Izbornoj komisiji pravo glasa na ovim izborima ima oko 114 miliona građana.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve