
Božić
Božić u Nemačkoj: Strah od terorizma uz kuvano vino
Poslednjih godina nemački božićni vašari dodali su u svoju „tradiciju“ i barijere koje treba da spreče kakvog teroristu ili ludaka da uleti u masu vozilom

Jutros su počeli predsednički izbori u Rusiji koji će se završiti u nedelju u 19 časova po lokalnom vremenu u Kaljingradu. Opozicionim kandidatima koji su se izjašnjavali protiv rata u Ukrajini nije dozvoljeno da učestvuju na izborima, zabranjeni su i protesti. Očekuje se pobeda Vladimira Putina sa preko 70 odsto osvojenih glasova
Predsednički izbori u Rusiji su počeli u petak ujutru prema lokalnom vremenu, a njihov ishod se unapred zna: ubedljiva pobeda dosadašnjeg predsednika Vladimira Putina (71) i novi šestogodišnji mandat za funkciju šefa države. Sa stanovišta ruske opozicije, zapadnih političara i medija ovi izbori su „farsa“, između ostalog jer protivkandidatima koji su se izjašnjavali protiv rata u Ukrajini nije bilo dozvoljeno da učestvuju. Oni koji su forme radi Putinu izašli na crtu su na liniji Kremlja, čak se ne libe ni da otvoreno podržavaju Putina, piše nemački „Špigel“.
Tužilaštvo u Moskvi je upozorilo Putinove protivnike da se uzdrže od „protivpravnog delovanje“, tj. da ne pokušavaju da protestuju na ulicama. Ljudima koji bi učestvovali na „nekoordinisanim javnim okupljanjima“ preti kazna do pet godina zatvora.
U po površini najvećoj državi na svetu sa devet vremenskih zona biračka mesta se prvo otvaraju danas na krajnjem istoku, a završavaju u nedelju u 19 časova po srednjeevropskom vremenu kada će biti zatvorena birališta u Kaljingradu.
Posmatračka misija Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) ovog puta nije dobila poziv da dođe u Rusiju.
Glasanje na okupiranim teritorijama
Vladimir Putin je na vlasti u Rusiji već četvrt veka, uglavnom kao predsednik države. Dva puta je bio i premijer: jednom pod Borisom Jeljcinom, a drugi put je, zboga tada važećeg Ustava, 2008. napravio rokadu sa Dmitrijem Medvedevim i bio na čelu Vlade do 2012. Putin je 2020. promenio Ustav da bi mogao ponovo da se kandiduje za predsednika.
Ovog puta se ruski predsednički izbori održavaju i na okuparnim teritorijama u Ukrajini Donjecku, Luganjsku, Zaporožju i Hersonu koje je Moskva pripojila Rusiji. Pravo glasa, prema ruskim podacima, ima 4,5 miliona ljudi. Poluostrvo Krim na Crnom moru Rusija je anektirala još 2014. godine.
„Podne protiv Putina“
Oči posmatrača su, međutim, uprte u veće gradove u Rusiji, pre svega u Moskvu. Jedna od poslednjih poruka u zatvoru preminulog lidera opozicije Alekseja Navaljnog bila je poziv na proteste za vreme održavanja predsedničkih izbora.
Posle je to ponovila i njegova udovica Julija Navaljna koja je u video-poruci poručila: „Moramo da iskoristimo izborni dan da pokažemo da smo još uvek tu i da nas je mnogo“.
Protestna akcija za cilj bi trebalo da ima preopterećenje, praktično zakrčenje izbornih mesta. Organizatori govore o „podnevu protiv Putina“ i misle da je to način da se zaobiđe zabrana protestnih okupljanja.
Moskovsko tužilaštvo je, međutim, na platformi Telegram saopštilo da je i „učešće na navedenoj masovnoj manifestaciji kažnjivo“, jer bi ta „protivpravna radnja ometala slobodno korišćenje biračkog prava i rad izbornih komisija“. Za to je, piše „Moscow time“, prema članu 141 Krivičnog zakona predviđena maksimalna kazna do pet godina u zatvorskim kolonijama.
Prema ruskoj Izbornoj komisiji pravo glasa na ovim izborima ima oko 114 miliona građana.

Poslednjih godina nemački božićni vašari dodali su u svoju „tradiciju“ i barijere koje treba da spreče kakvog teroristu ili ludaka da uleti u masu vozilom

Iako pregovori o planu okončanja rata u Ukrajini traju, na frontu oružje još nije utihnulo. Moskva je objavila zauzimanje gradova Pokrovsk i Vovčansk, dok Kijev sa druge strane tvrdi da borbe, za pomenute gradove, još traju i optužuje Rusiju za propagandu

U stanu 46-godišnje žene u bečkom Leopoldštatu, subotnja rasprava između dvojice muškaraca tragično je završila ubistvom. 56-godišnji Hrvat priznao je da je izbo 49-godišnjeg Mirka V, navodeći da je tokom svađe „izgubio živce“

Novi svetski samit o klimi ponovo su blokirali bogati naftaši, najveći zagađivači planete i najodgovorniji što postoji vrlo realna opasnost da iz ere globalnog zagrevanja uđemo u period globalnog ključanja

Feljton o piscu čija “glava govori engleski, srce ruski, a uho sluša francuski”, potomku ruske aristokratije koji je brodom “Nadežda” pobegao od Oktobarske revolucije, zbog Lenjina promenio datum rođenja i izgubio sve – i prvu ljubav, svoju Anabel Li – pa se oženio u vajmarskoj Nemačkoj i sa ženom Jevrejkom preživeo Hitlerov režim; u Parizu poljubio pa ostavio nesrećnu emigrantkinju Irinu i od Hitlera pobegao u Ameriku, napisao bestseler knjigu o jednom pedofilu i jednoj nimfeti, o čemu se i danas raspravlja u pokretu MeToo; a pred sam kraj života čuo da se njegova Anabel Li iz raja udala za čekistu i u Rusiju se vratio nije, a na Čarobnom bregu, na visini od 1900 metara, pao pri pokušaju da uhvati leptira Parnassius apollo, poslanika Olimpa
Odlazak najboljeg evropskog trenera
Ništa nije crno-belo osim “Partizana” i Željka Obradovića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve