img
Loader
Beograd, 2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Italija

Povratak Savoja

14. februar 2002, 13:47 Zoran Jevtović
Copied

Iako su se parlament i javnost izjasnili za njihov povratak bivši kraljevi se varaju ako računaju na ljubav Italijana

Nakon 56 godina izgnanstva kraljevska porodica Savoja vratiće se u Italiju. Senat je ubedljivom većinom izglasao ukidanje ustavne odredbe koja je bila poslednja prepreka repatrijaciji muških potomaka dinastije proterane nakon referenduma („monarhija ili republika“) 1946. godine.

Na ishod prošlonedeljnog glasanja u parlamentu presudno je uticalo i pismo – zakletva prestolonaslednika Vitoria Emanuela Savoje na vernost republikanskom ustavu koje je pristiglo samo koji dan ranije. Ovaj, doskora nezamisliv čin, iako bez ikakve pravne težine, trebalo bi da znači da se familija Savoja svečano i definitivno odriče pretenzija da vlada Italijom. Time su, na radost partizana i njihovih potomaka u levičarskim partijama, od „prestolonaslednika“ postali obični građani, a usput su smrtno razočarali monarhiste i nostalgičare. Ovi sad ne znaju čiji treba da budu „podanici“ i zbog čega da budu nostalgični. Po njima bi zabrana zbog svoje anahronosti „pala“ sama od sebe jer se kosi sa Šengenskim sporazumom o slobodnom kretanju ljudi, a slične odredbe odavno su ukinule i vlade istočnoevropskih zemalja. Na kraju, zašto se ne bi slobodno vratio u zemlju unuk poslednjeg kralja kada je jedan od lidera partije na vlasti unuka Benita Musolinija, koji je završio obešen naglavačke u Milanu?

POTKOPAVANJE STUBA: „Bitka za povratak“ dinastije Savoja traje od 1979, ali će se ostvariti tek pod desničarskom vladom Silvija Berluskonija (Prvog). Neki ovo Savojino poniženje zaklinjanja republikanskim institucijama porede sa jednim drugim: biće običan sluga tj. poreski obveznik „novog kralja Italije“ – nekad zabavljača na brodovima, a sada multimedijalnog maga s plebejskom sposobnošću da pretvori u novac sve neorgansko što dotakne.

Ustavne odredbe kojima se zabranjuje obnavljanje fašističke partije i proteruje porodica Savoja bila je čitavih pedeset godina noseći stub Republike Italije. Njega su ustavotvorci zaboli u mulj tuge, crnine i mržnje koji je stvorio kralj Vitorio Emanuel Treći u prelomnim trenucima Drugog svetskog rata, tačnije 8. septembra 1943. godine (tada je Italija prešla na stranu saveznika), sramno ostavivši svoj narod na cedilu. Takođe, nekoliko godina ranije, parafom na Musolinijeve rasističke tj. antijevrejske zakone, deda sadašnjeg „prestolonaslednika“ i muž Jelene Petrović izgubio je sav kredit koji je njegova familija sebi obezbedila ujedinjenjem „čizme“. Italijani sa dužim pamćenjem nikad Savojama neće oprostiti što su dozvolili da jedan „golja“ u crnoj košulji dođe na vlast, zavede fašistički poredak i naciju baci u bedu i čemer.

Sadašnji povratak kraljevske dinastije nema za sada nikakvu političku težinu, samo pothranjuje radoznalost i tračeve, a opšti stav Italijana najbolje odražava pitanje koje većina sebi postavlja: „šta će nam još i ovi snobovi?“ Drugim rečima, jesu se parlament i javnost izjasnili za njihov povratak, ali se bivši kraljevi varaju ako računaju na ljubav Italijana. To je bila ona od usluga koje se čine nemoćnima i dosadnima, čija je patološka fiksacija (o povratku) postala svima mučna.

Potomci Savoja, koji su pola veka živeli u ogromnoj vili pored Ženevskog jezera, prema anketama su „obični papci“, znaju samo da pričaju banalnosti, ali na nekoliko jezika i sa savršenim izgovorom. Uostalom, da Italijani mogu da biraju između povratka kraljevih potomaka i povratka moštiju njihovih predaka, izabrali bi ovo drugo.

SKANDAL–MAJSTORI I AVANTURISTI: Na njihovim porodičnim fotografijama i brojnim avanturama inače, decenijama živi cela italijanska žuta štampa. Iz nje se saznaje da „koriste italijansku himnu kao melodiju na mobilnim telefonima; hronično boluju od gihta jer se hrane isključivo kavijarom i piju crvena vina iz Bordoa; nervira ih italijanska aristokratija jer neredovno uplaćuje priloge svom kralju; i pored dozvole dolaziće samo povremeno u Italiju jer ipak se lepše živi u Švajcarskoj gde je sve bolje organizovano“ (!).

„Prestolonaslednik“ Vitorio Emanuel zvanično punih 55 godina (od svoje devete, kada je 1946. s roditeljima brodom isplovio iz Napuljskog zaliva) nije dolazio u Italiji. Nezvanično je povremeno svraćao inkognito u Torino na aperitiv. Najbolji prijatelji ovog „prestolonaslednika“, čija je jedna osmina krvi crnogorska (po babi Jeleni Petrović, kćerki kralja Nikole), trgovci su oružjem (policija u Veneciji je o tome dugo vodili istragu), finansijski špekulanti i masonski spletkaroši poput Lića Đelija. Njihovo „bratstvo“ Protecione due je zamalo ranih osamdesetih izvelo državni udar u Italiji. Ipak, neizbrisiv skandal u vezi s „prestolonaslednikom“ desio se pre gotovo četvrt veka – Vitorio Emanuel je na Korzici iz lovačke puške ubio mladića na spavanju, a francuske vlasti su ga osudile uslovno i to samo zbog neovlašćenog posedovanja oružja.

Njegov sin Princ Emanuel Filiberto je nežan dečkić i gost brojnih tv-emisija (do sada je „uključivan“ putem satelita), radi kao bankar u Ženevi i povremeno daje izjave tipa „Spreman sam da budem kralj, ako me narod bude hteo. tj. nadam se…“. Navodno, već je počeo da lobira da se organizuje prenošenje moštiju njegovih predaka u rimski Pantenon gde su sahranjeni najveći Italijani poput Rafaela Sancija. Pre nego što započne da se bavi revizionizmom, princ će ipak, s obzirom na to da nema italijanski pasoš i da je rođen u Švajcarskoj (dakle izvan EU-a), prvo morati da stane u red s Arapima i ostalim neevropljanima da bi dobio boravišnu vizu tzv. sođorno. Među najradosnijim zbog povratka Savoja u Italiju je i prinčev brat od tetke Serđo Karađorđević. Ovaj potomak Crnog Đorđa koji živi u Torinu kandidovao se za predsednika jednog fudbalskog kluba iako za sobom vuče neprijatnu senku kokainske afere.

Italijanska štampa interpretira stav većine Italijana i procenjuje da članovi familije Savoja više nisu opasnost za italijansku republiku, ali su opasnost za sebe same. Komentari novinara kreću se od perfidnih eufemizama: „prestolonaslednik je jednostavan čovek“, do zajedljivih formulacija poput one najvećeg italijanskog novinara svih vremena (inače monarhiste), nedavno preminulog Indra Montanelija: „Familija Savoja je kao krompir. Najbolji među njima su pod zemljom“.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
U pucnjavi na plaži Bondi u Sidneju ubijeno je deset ljudi.

Australija

14.decembar 2025. B. B.

Teroristički napad na jevrejsku zajednicu: Broj poginulih na sidnejskoj plaži porastao na 16

Najpoznatija plaže Australije pretvorila se u mesto horora kada su napadači zapucali na ljude koji su se tu zatekli. Njihov cilj: jevrejska zajednica. Prema najnovijim podacima poginulo je 16 ljudi, a ranjeno 38

Rat u Ukrajini

14.decembar 2025. S. Ć.

Zelenski: Naš kompromis je da odustanemo od priključenja NATO-u

Ukrajina je na insistiranje Rusije odustala od strateškog cilja da se priključi NATO-u. "To je kompromis sa naše strane“, rekao je Volodimir Zelenski uoči mirovnih pregovora sa američkim izaslanicima u Berlinu

Prema istraživanju fondacije Scelles i najnovijim podacima Ujedinjenih nacija, u svetu postoji između 40 i 52 miliona osoba zaposlenih u sekualnoj industriji.

Trgovima ljudima

14.decembar 2025. Dragan Radovančević

Mapa bola i siromaštva: Globalna prostitucija obrće 150 milijadri dolara godišnje

Američka Filmska akademija je, svesno ili ne, nagradivši sa pet Oskara film „Anora“ otvorila diskusiju: šta znamo o prostituciji u svetu? Odakle i zašto dolazi oko 50 miliona, često maloletnih žena i dece prinuđenih na seksualnu eksploataciju? Kako taj problem može da se reši?

U grozničavoj potrazi za napadačem koji je ubio dvoje studenata, a devetoro njih ranio učestvuje više od 400 pripadnika snaga reda.

SAD

14.decembar 2025. B. B.

U pucnjavi na američkom univerzitetu dvoje ubijenih

U grozničavoj potrazi za napadačem koji je ubio dvoje studenata, a devetoro njih ranio učestvuje više od 400 pripadnika snaga reda

Trampova bezbednosna strategija

13.decembar 2025. Astrid Benelken / DW

Rasturanje Evrope: Da li postoji američki tajni plan?

SAD navodno planiraju da „izdvoje“ iz EU - Italiju, Austriju, Poljsku i Mađarsku. Da li je to tačno i koliko je to realno? I zašto su baš ove četiri zemlje meta navodnog američkog plana?

Komentar
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane.

Komentar

Poslednja linija odbrane: Gotov je!

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ivan Milenković
Ćacičend sa ukrašenim jelkama i letećim Deda Mrazom

Komentar

Praznični Ćacilend: Dovedite i Božić Batu

Ne treba dirati Ćacilend pred praznike. Kad već u Beogradu neće na ulici biti novodišnjih proslava, valja ga ostaviti kao atrakciju za strane turiste

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Prometej iz Ćacilenda

Preuzimanjem „na sebe“ odgovornost za aferu Generalštab i obećavanjem amnestije Selakoviću i drugim potencijalnim osumnjičenim licima, Vučić hoće da se osigura da mu saradnici ne postanu svedoci-saradnici. Zato je spreman da razori sudsku granu vlasti

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1823
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva

Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati se
Politički život i smrt u Srbiji

Kada će izbori, ali stvarno

BIA: Izbor za superlojalistu

Ljudi sa crvenim đonovima

Sjedinjene Američke Države

Tramp u potrazi za Nobelom

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure