img
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Predsednički izbori u Nikaragvi

Povratak novog Ortege

08. novembar 2006, 17:30 Sonja Kovacs
Copied

Do utorka posle podne izbrojano je 62 odsto glasačkih listića. Danijel Ortega vodi sa 38 odsto glasova, odnosno sedam odsto više od protivkandidata konzervativno-liberalne desnice Eduarda Montealegrea. Prema nikaragvanskom zakonu, to je dovoljno za pobedu na izborima. Međunarodni posmatrači iz Organizacije američkih država opisali su izbore održane u nedelju kao transparentne i bez nepravilnosti

U NOVOM IZDANJU: Danijel Ortega

Ono što se ne sviđa Amerikancima mora biti dobro, rekli bi stanovnici sada već sasvim izvesno crvenog kontinenta – Južne Amerike. Amerikanicima se ni najmanje ne sviđa Danijel Ortega, komandant sandinističke revolucije, egzotično-romantični revolucionar evropskih šezdesetosmaša, Gintera Grasa i Vilja Branta. Danijel Ortrega, ili The man who makes Reagan see red na naslovnoj strani nedeljnika „Tajm“, marta 1986. godine. Za one oni koji se još sećaju, čovek iz vremena radnih akcija u Centralnoj Americi i Ernesta Kardenala. Čovek koji je 1979. srušio diktatora Somozu i isprovocirao aferu Irangejt. Revolucionar koji je veoma brzo nakon dolaska na vlast dobre ideje političkog pluralizma zamenio socijalističkom diktaturom. Če Gevara ili El Komandante, sa malom greškom.

Nakon šesnaest godina i tri neuspela pokušaja Danijel Ortega se vraća na mesto predsednika Nikaragve. Sve što je ostalo od nekadašnjeg revolucionara jeste činjenica da pri spomenu na Ortegu Bela kuća i dalje vidi crveno.

AMERIČKO CRVENILO: Oliver Nort je osoba koja je rizikovala svoju političku karijeru za budućnost Nikaragve – kažu jedni, protivnici svega što ima veze sa revolucijom, Kubom, nekadašnjim Sovjetskim Savezom i FSLN-om (Frente Sandinista para la Liberacion Nacional), sandinističkim frontom oslobođenja. Isti tvrde i da je Nort časno obavio najprljaviji posao američke vlade – novac od tajne prodaje oružja Iranu, Nort je polovinom osamdesetih doturao antisandinistima koji su istovremeno uživali i podrsku CIA (krijumčarenje kokaina od strane Kontraša u Sjedinjene Američke Države obavljalo se uz ćutlljivu saglasnost američke obaveštajne sluzbe).

PRISTALICE VEĆ SLAVE: Simpatizeri Danijela Ortege

Za druge, Oliver Nort je zločinac, odgovoran za građanski rat u Nikaragvi, za smrt 30.000 ljudi, destabilizovanje države i propast privrede. Zločinac koji se uoči predsedničkih izbora u Nikaragvi vratio na mesto zločina.

„Ortega na vlasti je najgora stvar koja se može desiti Nikaragvi… nadam se da narod Nikaragve to neće dopustiti. To nije dobro za vašu zemlju. I nije dobro za moju zemlju“, izjavio je konzervativni aktivista u penziji Oliver Nort u intervjuu nikaragvanskoj televizijskoj stanici. I drugi američki zvaničnici, umesto da ispoštuju odluku Međunarodnog suda pravde u Hagu i plate ratnu odštetu Nikaragvi u iznosu od 12 milijardi dolara, plaše narod Nikaragve raznim ucenama. Nekoliko članova američkog Kongresa zapretilo je da će blokirati novčane uplate Nikaragvanaca koji žive u SAD, dok je iz američke ambasade u Managvi stigla jasna poruka samo dva dana pre izbora – u slučaju pobede Danijela Ortege, Nikaragva može računati na ekonomske sankcije.

KONSEKVENCE: Pominjanje sankcija je više nego dovoljno za uplašene stanovnike Nikaragve koji bi verovatno lakše podneli još jedan rat nego novo pražnjenje ionako praznih džepova. Rezultati američke obnove ove zemlje nakon građanskog rata osamdesetih godina i odlaska sandinista sa vlasti 1990. slični su rezultatima obnove Iraka – Nikaragva je najsiromašnija zemlja zapadne hemisfere posle Haitija, polovina stanovništva preživljava sa manje od dva dolara dnevno, gotovo dve trećine napustilo bi zemlju kada bi za to imalo mogućnosti, blizu milion dece nema mogućnost školovanja, zdravstveni sistem je kolabirao, nepismenost se bez prestanka povećava. Nikaragva je jedina zemlja Latinske Amerike čiji je bruto nacionalni dohodak niži nego pre četrdeset godina.

Do utorka posle podne izbrojano je 62 odsto glasačkih listića. Danijel Ortega vodi sa 38 odsto glasova, odnosno sedam odsto više od protivkandidata konzervativno-liberalne desnice Eduarda Montealegrea. Prema nikaragvanskom zakonu, to je dovoljno za pobedu na izborima. Međunarodni posmatrači iz Organizacije američkih država opisali su izbore održane u nedelju kao transparentne i bez nepravilnosti.

Bez obzira na američke pretnje, Ortega je po svemu sudeći stari novi predsednik Nikaragve, odnosno obistinilo se sarkastično predviđanje Olivera Norta, koji je situaciju u Nikaragvi nakon eventualne pobede Ortege nazvao „povratak u budućnost“.

ORTEGA VOLI ROZE: Ništa od nekadašnje revolucionarne himne sandinista. Ortega je nakon tri poraza na predsedničkim izborima, 1990, 1996. i 2001, naučio kako se vodi predizborna kampanja. Uz Bitlse, naravno, i špansku verziju Lenonove pesme Give Peace a Chance. I uz pomoć Boga i preminulog pape Vojtile. „Dajte mi šansu da vladam, a ja ću rešiti vaše probleme – uz pomoć Boga“, obećao je Danijel Ortega tokom predizborne kampanje.

Za božju pomoć nije ostao dužan nikome: „Abortus je ubistvo“, kaže Ortega, čak i u slučaju da se izvodi zbog ugroženosti života majke. Samo deset dana pre izbora zakonodavna skupština Nikaragve ukinula je član 165. krivičnog zakona i time postigla da se zabrani svaka vrsta abortusa, bez izuzetka. Uvođenje kazni i u slučaju takozvanog terapeutskog abortusa Nikaragva može zahvaliti nikom drugom do partiji Danijela Ortege – od 52 poslanika koji su glasali, većina je iz redova FSLN-a. Ovom odlukom Ortega je stao uz diktatora Pinočea koji je u svoje vreme uveo iste zakone u Čileu.

„Očigledno je Ortega prihvatio činjenicu da nekoliko hiljada mrtvih žena nisu nikakva konsekvenca, u slučaju da on konačno uspe da se vrati na vlast u Nikaragvi“, piše u „Gardijanu“ nekadašnji komandant Sandinistickog fronta oslobođenja i pisac Đakonda Beli. Konzervativna Nikaragva je slavila pobedu života nad smrću, a Ortega nove glasove na izborima.

I kao da to nije dosta: solidarnosti radi sa crkvenim veličinama, stari revolucionar je i svoju dugogodišnju životnu saputnicu odveo pred oltar, na noge jednom od najvećih protivnika sandinista, kardinalu Obandu Bravu.

Ortega se nije umorio ni od priča o nezaposlenosti, siromaštvu i analfabetizmu, samo se ovaj put naoružao privlačnijim bojama – revolucionarne crnu i crvenu boju sandinista, zamenio je sa nežno roze.

DRUGI ČOVEK: U jednoj rečenici bivši predsednik SAD Džimi Karter je najbolje okarakterisao predsedničke izbore u Nikaragvi: „Ortega više nije onaj Ortega koga smo poznavali.“

To tvrde i nekadašnji partijski kompanjerosi, teolog Ernesto Kardenal, kniževnica Đokonda Beli i pesnik Mehija Godi nazivajući Ortegu lažnim sandinistom.

Poraženi Ortegin protivkandidat, konzervativac sa Harvarda, milijarder i štićenik SAD Eduardo Montealegre tvrdi pak da se Ortega nije promenio – i dalje ima prijatelje kao što su Kastro, Čavez i Gadafi, odnosno neprijatelje Sjedinjenih Američkih Država. Po pravilu, u takvim slučajevima svaka intervencija Vašingtona je moguća.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Ukrajina, oruzje

Svet

21.novembar 2026. A.M.

Pregovori UN u Ženevi: Zabrani upotrebe „robota ubica“ protive se Rusija, SAD i Izrael

Pregovori u Ženevi završeni bez dogovora o zabrani autonomnih sistema naoružanja uprkos podršci gotovo 100 država. SAD, Rusija i Izrael usprotivili se obavezujućim pravilima

Džoana Jang

Svet

21.novembar 2026. A.M.

I Velika Britanija ima svoju Žizel Peliko: Zatvor zbog drogiranja i seksualnog zlostavljanja žene

Ženu u Velikoj Britaniji bivši suprug je godinama drogirao i izlagao seksualnom zlostavljanju. Slučaj Džoane Jang podseća na slučaj Žizel Peliko

protesti mladih u evropi, generacija z

Vesti

21.novembar 2026. Anja Mihić

Generacija Z je na ulicama širom Evrope

Mladi u Evropi protestuju su zbog troškova života, uslova obrazovanja i besmisla rata. Generacija Z poručuje da ne želi da se o budućnosti odlučuje bez nje

Vesti

20.novembar 2026. M.T.

Hladan tuš: Akcije Antropika pale za 10 odsto dan posle javne ponude

Prva velika kompanija koja razvija modele mašinskog učenja izašla je na berzu, a već sutradan njene akcije zabeležile su pad od oko deset odsto. Analitičari ne očekuju da će oscilacije prestati

Samit u Šenženu: Tramp, Si i Putin

Svet

20.novembar 2026. Endrju Fang (DW)

Ko je profitirao od samita u Šenženu

U Šenženu je održan sastanak predsednika Kine, SAD i Rusije koji je ocenjen kao samit bez presedana

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure