

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Portugal je pooštrio zakone o imigraciji, što mnogi vide kao ustupak populističkim strankama poput CHEGA-e, koja je na nedavnim izborima zabeležila veliki rast
Portugal je iznenada prekinuo praksu da migranti koji su ilegalno ušli u zemlju mogu naknadno da legalizuju svoj status i dobiju radnu dozvolu. Zašto je ova članica EU to učinila i šta to znači u praksi?
Činjenica je da u Portugalu odavno ništa ne može da funkcioniše bez stranih radnika: pre svega, Azijati rade u poljoprivredi, berući za nisku nadnicu brokoli, masline i voće. Bez Brazilaca, mnogi restorani i kafići bi morali da zatvore, a na gradilištima rade Afrikanci, piše Dojče vele.
Mnogi od njih su došli u Portugal bez potrebnih dokumenata. Iako plaćaju poreze i socijalne doprinose, često još čekaju na svoju boravišnu dozvolu.
„U imigracionoj agenciji AIMA nagomilalo se oko 400.000 zahteva za legalizaciju statusa“ objašnjava u intervjuu za DW nadležni državni sekretar Rui Armindo Freitas.
Mogućnost da se prvo uđe u zemlju i da se potom obezbede potrebni dokumenti privukla je mnoge ilegalne migrante, i tome se brzo mora stati na put, kaže:
„Najkasnije do juna sledeće godine treba da se obrade zahtevi koji su delom podneti pre dve godine. Želimo da rešimo probleme koji su se nagomilavali tokom mnogo godina“.
Prvo dozvola za boravak, pa ulazak u zemlju
Od juna ove godine, migranti koji žele da rade u Portugalu moraju da podnesu zahtev za boravišnu dozvolu u portugalskoj diplomatskoj misiji u inostranstvu.
Međutim, u mnogim zemljama iz kojih dolaze migranti – Portugal nema ni ambasade ni konzulate.
Migranti koji u Portugalu posao nalaze u poljoprivredi, većinom dolaze iz Nepala ili Bangladeša – sada moraju da podnose zahteve za vizu u portugalskoj ambasadi u indijskoj prestonici Nju Delhiju.
To nije dobro, smatra generalni sekretar portugalskog udruženja poljoprivrednika Luis Mira: „Ljudi su na potrebni u vreme žetve, a ne kasnije. Vlada treba da omogući radnicima da brzo i bez previše birokratije dođu u Portugal“.
Da li će se povećati broj ilegalnih migranata?
Broj zahteva za boravišne dozvole podnetih u inostranstvu u poslednja tri meseca opao je za gotovo četvrtinu.
Prema različitim nevladinim organizacijama – u Portugal još uvek mnogo ljudi dolazi ilegalno. Alberto Matos iz nevladine organizacije Solim kaže:
„Na poljima i u restoranima skoro da rade samo stranci. Njih je sve više, samo treba obratiti pažnju na ulice naših gradova da bi se to videlo. A dolaze jer su potrebni. Ako ovi migranti više ne mogu da legalizuju svoju situaciju po dolasku, broj ilegalnih će stalno rasti“.
Predstavnici nevladinih organizacija takođe smatraju da je pooštravanje zakona ustupak populističkim desnim strankama koje su protiv migranta.
Ekstremisti podstiču mržnju prema migrantima
Mada migranti doprinose ekonomiji i socijalnom sistemu – populisti podstiču mržnju prema njima.
Desničarsko-ekstremistička partija CHEGA (Dosta!), koja je osnovana tek 2019. Stranka je na izborima u Portugalu marta 2024. osvojila 18,1 odsto glasova, i time više nego udvostručila svoj udeo u odnosu na izbore 2022. Na Evropskim izborima u junu dobila je 9,8 odsto glasova. Ova stranka zahteva kvote migranta i referendum o imigraciji.
„Ne želimo manje migranta. Moramo da integrišemo one koji dolaze.“
Državni sekretar i socijaldemokrata Rui Armindo Freitas kaže da Portugal samo prilagodio svoje zakone pravilima EU i ističe:
„Ne želimo manje migranata, već jasna pravila za imigraciju radne snage, između ostalog i kako bi se izbeglo da ekstremisti koriste ovu temu za svoje ciljeve.“
Portugal je svestan prednosti multikulturalnog društva, naglašava on. Nova pravila imaju za cilj da se ljudima koji dolaze u Portugal obezbede potrebna prava i sigurnost:
„Moramo da integrišemo one koji dolaze. To je važno. Našoj ekonomiji su potrebni strani radnici. A nova pravila su dobra i za one koji dolaze u zemlju i za one koji ovde žive“. Pored toga, sprečava se da migranti postanu žrtve ilegalnih krijumčarskih mreža, kaže Freitas.


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve