img
Loader
Beograd, 2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Teže do boravišne dozvole

Portugal pooštrio pravila za migrante: Šta donose nove promene?

13. oktobar 2024, 10:35 Johen Faget / DW
Foto: Tanjug / AP Photo/Matias Delacroix
Migrantska kriza
Copied

Portugal je pooštrio zakone o imigraciji, što mnogi vide kao ustupak populističkim strankama poput CHEGA-e, koja je na nedavnim izborima zabeležila veliki rast

Portugal je iznenada prekinuo praksu da migranti koji su ilegalno ušli u zemlju mogu naknadno da legalizuju svoj status i dobiju radnu dozvolu. Zašto je ova članica EU to učinila i šta to znači u praksi?

Činjenica je da u Portugalu odavno ništa ne može da funkcioniše bez stranih radnika: pre svega, Azijati rade u poljoprivredi, berući za nisku nadnicu brokoli, masline i voće. Bez Brazilaca, mnogi restorani i kafići bi morali da zatvore, a na gradilištima rade Afrikanci, piše Dojče vele.

Mnogi od njih su došli u Portugal bez potrebnih dokumenata. Iako plaćaju poreze i socijalne doprinose, često još čekaju na svoju boravišnu dozvolu.

„U imigracionoj agenciji AIMA nagomilalo se oko 400.000 zahteva za legalizaciju statusa“ objašnjava u intervjuu za DW nadležni državni sekretar Rui Armindo Freitas.

Mogućnost da se prvo uđe u zemlju i da se potom obezbede potrebni dokumenti privukla je mnoge ilegalne migrante, i tome se brzo mora stati na put, kaže:

„Najkasnije do juna sledeće godine treba da se obrade zahtevi koji su delom podneti pre dve godine. Želimo da rešimo probleme koji su se nagomilavali tokom mnogo godina“.

Prvo dozvola za boravak, pa ulazak u zemlju

Od juna ove godine, migranti koji žele da rade u Portugalu moraju da podnesu zahtev za boravišnu dozvolu u portugalskoj diplomatskoj misiji u inostranstvu.

Međutim, u mnogim zemljama iz kojih dolaze migranti – Portugal nema ni ambasade ni konzulate.

Migranti koji u Portugalu posao nalaze u poljoprivredi, većinom dolaze iz Nepala ili Bangladeša – sada moraju da podnose zahteve za vizu u portugalskoj ambasadi u indijskoj prestonici Nju Delhiju.

To nije dobro, smatra generalni sekretar portugalskog udruženja poljoprivrednika Luis Mira: „Ljudi su na potrebni u vreme žetve, a ne kasnije. Vlada treba da omogući radnicima da brzo i bez previše birokratije dođu u Portugal“.

Da li će se povećati broj ilegalnih migranata?

Broj zahteva za boravišne dozvole podnetih u inostranstvu u poslednja tri meseca opao je za gotovo četvrtinu.

Prema različitim nevladinim organizacijama – u Portugal još uvek mnogo ljudi dolazi ilegalno. Alberto Matos iz nevladine organizacije Solim kaže:

„Na poljima i u restoranima skoro da rade samo stranci. Njih je sve više, samo treba obratiti pažnju na ulice naših gradova da bi se to videlo. A dolaze jer su potrebni. Ako ovi migranti više ne mogu da legalizuju svoju situaciju po dolasku, broj ilegalnih će stalno rasti“.

Predstavnici nevladinih organizacija takođe smatraju da je pooštravanje zakona ustupak populističkim desnim strankama koje su protiv migranta.

Ekstremisti podstiču mržnju prema migrantima

Mada migranti doprinose ekonomiji i socijalnom sistemu – populisti podstiču mržnju prema njima.

Desničarsko-ekstremistička partija CHEGA (Dosta!), koja je osnovana tek 2019. Stranka je na izborima u Portugalu marta 2024. osvojila 18,1 odsto glasova, i time više nego udvostručila svoj udeo u odnosu na izbore 2022. Na Evropskim izborima u junu dobila je 9,8 odsto glasova. Ova stranka zahteva kvote migranta i referendum o imigraciji.

„Ne želimo manje migranta. Moramo da integrišemo one koji dolaze.“

Državni sekretar i socijaldemokrata Rui Armindo Freitas kaže da Portugal samo prilagodio svoje zakone pravilima EU i ističe:

„Ne želimo manje migranata, već jasna pravila za imigraciju radne snage, između ostalog i kako bi se izbeglo da ekstremisti koriste ovu temu za svoje ciljeve.“

Portugal je svestan prednosti multikulturalnog društva, naglašava on. Nova pravila imaju za cilj da se ljudima koji dolaze u Portugal obezbede potrebna prava i sigurnost:

„Moramo da integrišemo one koji dolaze. To je važno. Našoj ekonomiji su potrebni strani radnici. A nova pravila su dobra i za one koji dolaze u zemlju i za one koji ovde žive“. Pored toga, sprečava se da migranti postanu žrtve ilegalnih krijumčarskih mreža, kaže Freitas.

Tagovi:

Evropska unija Migranti Portugal
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
U pucnjavi na plaži Bondi u Sidneju ubijeno je deset ljudi.

Australija

14.decembar 2025. B. B.

Teroristički napad na jevrejsku zajednicu: Broj poginulih na sidnejskoj plaži porastao na 16

Najpoznatija plaže Australije pretvorila se u mesto horora kada su napadači zapucali na ljude koji su se tu zatekli. Njihov cilj: jevrejska zajednica. Prema najnovijim podacima poginulo je 16 ljudi, a ranjeno 38

Rat u Ukrajini

14.decembar 2025. S. Ć.

Zelenski: Naš kompromis je da odustanemo od priključenja NATO-u

Ukrajina je na insistiranje Rusije odustala od strateškog cilja da se priključi NATO-u. "To je kompromis sa naše strane“, rekao je Volodimir Zelenski uoči mirovnih pregovora sa američkim izaslanicima u Berlinu

Prema istraživanju fondacije Scelles i najnovijim podacima Ujedinjenih nacija, u svetu postoji između 40 i 52 miliona osoba zaposlenih u sekualnoj industriji.

Trgovima ljudima

14.decembar 2025. Dragan Radovančević

Mapa bola i siromaštva: Globalna prostitucija obrće 150 milijadri dolara godišnje

Američka Filmska akademija je, svesno ili ne, nagradivši sa pet Oskara film „Anora“ otvorila diskusiju: šta znamo o prostituciji u svetu? Odakle i zašto dolazi oko 50 miliona, često maloletnih žena i dece prinuđenih na seksualnu eksploataciju? Kako taj problem može da se reši?

U grozničavoj potrazi za napadačem koji je ubio dvoje studenata, a devetoro njih ranio učestvuje više od 400 pripadnika snaga reda.

SAD

14.decembar 2025. B. B.

U pucnjavi na američkom univerzitetu dvoje ubijenih

U grozničavoj potrazi za napadačem koji je ubio dvoje studenata, a devetoro njih ranio učestvuje više od 400 pripadnika snaga reda

Trampova bezbednosna strategija

13.decembar 2025. Astrid Benelken / DW

Rasturanje Evrope: Da li postoji američki tajni plan?

SAD navodno planiraju da „izdvoje“ iz EU - Italiju, Austriju, Poljsku i Mađarsku. Da li je to tačno i koliko je to realno? I zašto su baš ove četiri zemlje meta navodnog američkog plana?

Komentar
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane.

Komentar

Poslednja linija odbrane: Gotov je!

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ivan Milenković
Ćacičend sa ukrašenim jelkama i letećim Deda Mrazom

Komentar

Praznični Ćacilend: Dovedite i Božić Batu

Ne treba dirati Ćacilend pred praznike. Kad već u Beogradu neće na ulici biti novodišnjih proslava, valja ga ostaviti kao atrakciju za strane turiste

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Prometej iz Ćacilenda

Preuzimanjem „na sebe“ odgovornost za aferu Generalštab i obećavanjem amnestije Selakoviću i drugim potencijalnim osumnjičenim licima, Vučić hoće da se osigura da mu saradnici ne postanu svedoci-saradnici. Zato je spreman da razori sudsku granu vlasti

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1823
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva

Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati se
Politički život i smrt u Srbiji

Kada će izbori, ali stvarno

BIA: Izbor za superlojalistu

Ljudi sa crvenim đonovima

Sjedinjene Američke Države

Tramp u potrazi za Nobelom

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure