img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rusija

Pomilovanje za majke

06. februar 2002, 19:34 Zorana Bojić
Copied

Bivši član Komisije za pomilovanje pri predsedniku države Vladimir Iljušenko kaže da je pomilovanje neophodno u državi koja ima gotovo milion zatvorenika, od kojih je skoro svaki deseti oboleo od tuberkuloze, gde su uslovi izuzetno loši i gde hiljade ljudi sede na osnovu lažne optužbe

TRAGIČNA SUDBINA DECE: Tipični ženski zatvor u Rusiji

U Rusiji bi uskoro iz zatvora trebalo da budu puštene sve majke – bez izuzetka. Težina prestupa, kao i vreme provedeno u zatvoru, neće imati uticaj, bar tako piše u obrazloženju odluke koju je doneo šef države.

Vladimir Putin je odluku o pomilovanju doneo na predlog svog savetnika Anatolija Pristavkina i načelnika Uprave predsednika za pomilovanja Roberta Civileva. Osnovni argument kojim su se oni rukovodili, kako je saopštila predsednička pres-služba, bio je da „akt pomilovanja ima veliki psihološki i moralni uticaj na osuđenog“, a mogućnost ponavljanja prestupa amnestijom je svedena na minimum.

Državna Duma je u novembru već amnestirala 14.000 žena, koje nisu kažnjene za teške prestupe i nisu ponovo osuđivane, i sa njima još 10.000 maloletnih prestupnika.

PRAVNICI NEZADOVOLJNI: Pojedini pravnici su se pobunili zbog puštanja na slobodu cele kategorije navodeći da sa pravne tačke gledišta nije ničim opravdano i da može biti opasno po društvo. Jer, među majkama zatvorenicama ima i deceubica i višestrukih ubica i čak osuđenih za terorizam. U toj debati, međutim, prevagnuo je politički faktor. Odluka o puštanju svih majki usledila je pošto je predsednik Vladimir Putin ukinuo Komisiju za pomilovanje pri predsedniku države koja je radila desetak godina. A ta komisija, koja je pomilovala oko 57.000 ljudi, raspuštena je nakon polugodišnjih javnih napada jednog lobija, pre svega iz Ministarstva pravde.

Komisija pri predsedniku bila je sastavljena od uglednih ljudi i odluka o njenom ukidanju i formiranju više istih komisija u svim članicama federacije naišla je na kritike kod ljudi iz organizacija za zaštitu ljudskih prava. Članove tih komisija, na primer, treba da predlože gubernatori oblasti, od kojih se pojedinci zalažu za tako drastične mere kao što je smrtna kazna za trgovanje narkoticima. S druge strane, postoji i bojazan da će kontrola rada tih komisija biti slaba i da će procvetati korupcija.

Ukidanje Komisije za pomilovanje pri predsedniku kritičarima je izgledalo kao korak nazad u poštovanju ljudskih prava i u demokratizaciji države. Putin je, izgleda, da bi dokazao suprotno, pribegao opštoj amnestiji za majke.

Bivši član Komisije za pomilovanje pri predsedniku države Vladimir Iljušenko kaže da je pomilovanje neophodno u državi koja ima gotovo milion zatvorenika, od kojih je skoro svaki deseti oboleo od tuberkuloze, gde su uslovi izuzetno loši i gde hiljade ljudi sede na osnovu lažne optužbe.

STRAH OD SLOBODE: Zato, za većinu zatvorenica rađanje deteta znači poboljšanje uslova boravka u zatvoru. Neke od njih, međutim, sloboda plaši. Na slobodi nemaju ni stan, ni posao, ni rođaka ni prijatelja koji bi im pomogli. Izlaze na slobodu kao beskućnici. Dete im je u tom slučaju, najčešće, samo suvišan teret.

Mels Galiev, dugogodišnji načelnik Dečijeg doma pri ženskom zatvoru broj 2, kaže da je sudbina dece rođene u zatvorima tragična. Više od 80 odsto žena koje su se porodile u zatvoru kada izlaze na slobodu, ne uzimaju decu: „Mnoge majke i kada izađu iz zatvora ostavljaju decu u domu. Mnoge ih napuštaju čim se nađu na slobodi. Bilo je slučajeva kada su ih ostavljale u javnim toaletima, železničkim stanicama ili čak bacale sa prozora, gušile“, kaže Galiev.

Pomilovanje majki, koje posle izlaska iz zatvora imaju slabu ili nikakvu podršku društva, teško da će njihovoj deci doneti dobro.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Bombardovanje Irana

22.jun 2025. S.Ć.

SAD: Operacija „Ponoćni čekić“ postigla cilj

Najavljena je sednica Saveta bezbednosti UN. Pentagon ocenjuje da je Operacija „Ponoćni čekić“ uspela, a iransko Ministarstvo zdravlja tvrdi da vazduh nije zagađen

Oružje

22.jun 2025. Zoran Arbutina/DW

Pet činjenica o američkoj superbombi GBU-57

Američka GBU-57 smatra se najjačom bombom za probijanje bunkera na svetu. Jedino ona može da uništi zaštićena iranska nuklearna postrojenja. Sada je američki predsednik Tramp izdao naredbu za napad

Oružje

22.jun 2025. M. L. J.

Najveća nenuklearna bomba: Čime su SAD bombardovale Iran

Bombu od 15 tona, koju samo Amerika poseduje, bacile su SAD na poslednji netaknuti nuklearni objekat u Iranu

Iran

22.jun 2025. M. L. J.

Reakcije iz sveta na američki napad na Iran: Koga se najviše plaše

Mnogi su zabrinuti, ali većina zapadnih zemalja šalje reči podrške američkoj odluci, dok muslimanske zemlje ne gaje ni približno oduševljenje američkih zvaničnika

Bombardovanje Irana

22.jun 2025. M. L. J.

Pretnje Irana posle američkog napada: Biće trajnih posledica

Prve reakcije iz Irana, nakon borbardovanja njihovih nuklearnih postrojenja od strane Amerike, su između kontrapretnji i tvrdnji o malim štetama

Komentar

Pregled nedelje

Kosjerić: Može li još jedan pokušaj da promeni sve

Mogu li studenti i opozicija da nadoknade 51 glas na ponovljenim izborima na biračkom mestu broj 25 u Kosjeriću? Da li je to nemoguća misija ili još jedan pokušaj koji menja sve

Filip Švarm

Komentar

Komandant Bokan u Narodnom pozorištu

Srpska Vlada je izabrala komandanta „Belih orlova“ Dragoslava Bokana za predsednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta ne bi li se u njemu orilo „Aco Srbine“ umesto „Ruke su vam krvave“

Sonja Ćirić

Komentar

Treći predsednički mandat

Šta će Vučić kad mu istekne drugi predsednički mandat 2027. godine. Ustav ne predviđa treći. Da neće možda u političku penziju

Nedim Sejdinović
Vidi sve
Vreme 1798
Poslednje izdanje

Rat Izraela i Irana

“Nuklearni rat” drugim sredstvima Pretplati se
Intervju: dr Vladimir Vučković, ekonomista

Model privrednog rasta mora da se menja

“Pričaj sa studentom” u Pirotu

Kad iskreni razgovor drma osinjak

Kraj košarkaške sezone

Faktor Obradović i utešni trofej Zvezde

Intervju: Aleksandar Rakezić Zograf i Stevan Vuković

Avanture hvatača snova

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure