

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Čak 58 odsto Nemaca odbija isporuku moćnih krstarećih raketa Ukrajini, dok to podržava svega 28 odsto. To je vetar u leđa za kancelara Šolca koji se poslednjih nedelja našao u žrvnju
Nemački kancelar Olaf Šolc nedeljama je pod velikim političkim pritiskom da naoruža Ukrajinu moćnim krstarećim raketama tipa Taurus koje imaju domet od petsto kilometara.
Sada Šolc dobija argument više za svoju uzdržanost jer je čak 58 odsto Nemaca protiv takve isporuke, a svega 28 odsto za. To pokazuje sveža anketa instituta YouGov koja je sprovedena u prethodnih pet dana.
Uz to, 31 odsto Nemaca načelno odbija bilo kakvo naoružavanje Ukrajine.
Podrška slanju Taurusa je još opala u odnosu na prethodne ankete kada je iznosila 31 odsto, a odbijanje je poraslo sa 49 na 58 odsto.
Niz neprijatnih vesti za Berlin
Razlog što se više Nemaca interesuje za temu je niz vesti koje su obeležile prethodne dane. Najpre je Šolc rekao da odbija svaku mogućnost da Nemačka ili NATO uđu u direktan sukob sa Rusijom, i natuknuo da bi slanje Taurusa iziskivalo angažman Bundesvera.
Šolc je „otkrio“ da su Britanci i Francuzi navodno na listu mesta i da pomažu Ukrajincima u navođenju raketa tipa Storm Shadow koje su isporučili.
Taurus pak ima dvostruko veći domet od tih britanskih projektila. Za Šolca je to previše – njegov argument je da Kijev tako može gađati i međunarodno priznatu teritoriju Rusije.
Stvar se usijala nakon što su Rusi objavili presretnuti razgovor visokih nemačkih oficira u kojima ovi raspravljaju o mogućnosti Taurusa. To je u Moskvi interpretirano kao „dokaz“ da Nemačka sprema rat protiv Rusije.
O tome se na Telegramu oglasio i Dimitrij Medvedev, navodeći da je Šolc „dobar tip“ i da možda ne zna da vojska sprema rat protiv Rusije.
„Šolc ne veruje Ukrajini“
Šolc je pak kod kuće pod pritiskom posebno demohrišćanske opozicije, ali često i vodećih pera nemačke štampe.
U presretnutom razgovoru oficiri navode i da bi Ukrajinci bez nemačke pomoći mogli da upravljaju Taurusom nakon duže obuke. To sada neki prebacuju Šolcu, tvrdeći da je samo tražio izgovor da ne pošalje ovo oružje.
„Ne verujem da će kancelar isporučiti krstareće rakete. On ne veruje Ukrajini“, ocenio je Gustav Gresel, stručnjak za Rusiju i vojna pitanja.
Prema njegovom sudu, Šolc je „pokrenuo lavinu emocionalizovanih pogrešnih informacija“ koje Rusi koriste da među Nemcima šire strah od direktnog rata ili čak nuklearnog sukoba. „Putin se tome raduje“, zaključuje Gresel.
U ponedeljak je Šolc pred novinarima ponovio svoj stav da neće biti krstarećih raketa. „Ja sam kancelar i zato ta odluka važi“, rekao je Šolc.


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve