

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Čak 58 odsto Nemaca odbija isporuku moćnih krstarećih raketa Ukrajini, dok to podržava svega 28 odsto. To je vetar u leđa za kancelara Šolca koji se poslednjih nedelja našao u žrvnju
Nemački kancelar Olaf Šolc nedeljama je pod velikim političkim pritiskom da naoruža Ukrajinu moćnim krstarećim raketama tipa Taurus koje imaju domet od petsto kilometara.
Sada Šolc dobija argument više za svoju uzdržanost jer je čak 58 odsto Nemaca protiv takve isporuke, a svega 28 odsto za. To pokazuje sveža anketa instituta YouGov koja je sprovedena u prethodnih pet dana.
Uz to, 31 odsto Nemaca načelno odbija bilo kakvo naoružavanje Ukrajine.
Podrška slanju Taurusa je još opala u odnosu na prethodne ankete kada je iznosila 31 odsto, a odbijanje je poraslo sa 49 na 58 odsto.
Niz neprijatnih vesti za Berlin
Razlog što se više Nemaca interesuje za temu je niz vesti koje su obeležile prethodne dane. Najpre je Šolc rekao da odbija svaku mogućnost da Nemačka ili NATO uđu u direktan sukob sa Rusijom, i natuknuo da bi slanje Taurusa iziskivalo angažman Bundesvera.
Šolc je „otkrio“ da su Britanci i Francuzi navodno na listu mesta i da pomažu Ukrajincima u navođenju raketa tipa Storm Shadow koje su isporučili.
Taurus pak ima dvostruko veći domet od tih britanskih projektila. Za Šolca je to previše – njegov argument je da Kijev tako može gađati i međunarodno priznatu teritoriju Rusije.
Stvar se usijala nakon što su Rusi objavili presretnuti razgovor visokih nemačkih oficira u kojima ovi raspravljaju o mogućnosti Taurusa. To je u Moskvi interpretirano kao „dokaz“ da Nemačka sprema rat protiv Rusije.
O tome se na Telegramu oglasio i Dimitrij Medvedev, navodeći da je Šolc „dobar tip“ i da možda ne zna da vojska sprema rat protiv Rusije.
„Šolc ne veruje Ukrajini“
Šolc je pak kod kuće pod pritiskom posebno demohrišćanske opozicije, ali često i vodećih pera nemačke štampe.
U presretnutom razgovoru oficiri navode i da bi Ukrajinci bez nemačke pomoći mogli da upravljaju Taurusom nakon duže obuke. To sada neki prebacuju Šolcu, tvrdeći da je samo tražio izgovor da ne pošalje ovo oružje.
„Ne verujem da će kancelar isporučiti krstareće rakete. On ne veruje Ukrajini“, ocenio je Gustav Gresel, stručnjak za Rusiju i vojna pitanja.
Prema njegovom sudu, Šolc je „pokrenuo lavinu emocionalizovanih pogrešnih informacija“ koje Rusi koriste da među Nemcima šire strah od direktnog rata ili čak nuklearnog sukoba. „Putin se tome raduje“, zaključuje Gresel.
U ponedeljak je Šolc pred novinarima ponovio svoj stav da neće biti krstarećih raketa. „Ja sam kancelar i zato ta odluka važi“, rekao je Šolc.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve