

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Nove tenzije na Dalekom istoku – Japan, Južna Koreja i SAD potpisali su memorandum o odbrambenim odnosima usled nuklearnih pretnji Severne Koreje. Sa druge strane, Pjongjang je zapretio „totalnim uništenjem“ svojih neprijatelja ukoliko dođe do rata
Japan, Južna Koreja i Sjedinjene Američke Države (SAD) potpisali su memorandum o odbrambenim odnosima usled nuklearnih pretnji Severne Koreje.
„Ovim je naša saradnja postala čvršća i neće popustiti čak ni pred promenjenim međunarodnim okolnostima”, rekao je japanski ministar odbrane Minoru Kihara.
Posle sastanka sa američkim i južnokorejskim kolegama Lojdom Ostinom i Šin Von Sikom u Tokiju 28. jula, Kihara je saopštio da su sporazumi u okviru memoranduma stupili na snagu i da je njima predviđena razmena informacija o severnokorejskim raketama i drugim bezbednosnim izazovima u regionu, piše RSE.
U službenom saopštenju Tokija navodi se da su trojica ministara izrazili ozbiljnu zabrinutost „zbog rastuće vojne i ekonomske saradnje Pjongjanga i Moskve, istovremeno se obavezavši da će odvratiti nuklearne i raketne pretnje Severne Koreje“.
Prethodno su šefovi odbrana tri zemlje na sastanku u Tokiju razgovarali o daljem jačanju svoje u unapređenju komande i kontrole američkih snaga i jačanju proizvodnje raketa po američkoj licenci u Japanu.
Naredni trilateralni sastanak ministara biće održan u Južnoj Koreji 2025.
Severna Koreja preti „totalnim uništenjem“
Severna Koreja se obavezala na „totalno uništenje” svojih neprijatelja u slučaju rata kada lider te zemlje Kim Džong Un bude izdao takvo naređenje, javila je danas državna agencija KCNA.
Visoki vojni zvaničnici, uključujući pukovnika Ri Un Rijonga i komandanta mornarice Ju Kjong Songa, ove izjave su dali zbog, kako navodi severnokorejska državna agencija, „sve veće mržnje“ prema SAD i Južnoj Koreji na sastanku kojem je prisustvovao i Kim povodom 71. godišnjice primirja u korejskom ratu.
Severna Koreja i SAD nemaju diplomatske odnose, a pregovori o smanjenju tenzija i denuklearizaciji Severne Koreje zastali su od 2019, podseća Rojters.
Državni severnokorejski mediji nedavno su naveli da se ne očekuje da se to promeni bez obzira ko bude izabran za šefa Bele kuće, prenosi Euronews.
Iako Pjongjang optužuje SAD i Južnu Koreju da su rešeni da po svaku cenu izazovu nuklearni rat, severnokorejski vojni zvaničnici obećali su da će pojačati ratnu efikasnost kako bi izveli „sveobuhvatni napad na neprijatelja u bilo kom trenutku i bez odlaganja“ kako bi ga totalno uništili kada lider Kim Džong Un bude izdao naređenje.
Severna Koreja je potpisala sporazum o primirju sa SAD i Kinom 27. Jula 1953. okončavši trogodišnji rat. Američki generali su potpisali sporazum u ime snaga UN koje su podržale Južnu Koreju.
Severna Koreja taj dan naziva Danom pobede, iako je primirjem korejsko poluostrvo podeljeno na približno dva jednaka dela. Južna Koreja ne obeležava ovaj dan većim manifestacijama, navodi Rojters.
Širom Severne Koreje, međutim, održane su svečanosti povodom tog dana, uključujući paradu i kolektivni ples i vatromet na glavnom trgu u Pjongjangu.
Izvori: RSE/Euronews


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve