

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Nove tenzije na Dalekom istoku – Japan, Južna Koreja i SAD potpisali su memorandum o odbrambenim odnosima usled nuklearnih pretnji Severne Koreje. Sa druge strane, Pjongjang je zapretio „totalnim uništenjem“ svojih neprijatelja ukoliko dođe do rata
Japan, Južna Koreja i Sjedinjene Američke Države (SAD) potpisali su memorandum o odbrambenim odnosima usled nuklearnih pretnji Severne Koreje.
„Ovim je naša saradnja postala čvršća i neće popustiti čak ni pred promenjenim međunarodnim okolnostima”, rekao je japanski ministar odbrane Minoru Kihara.
Posle sastanka sa američkim i južnokorejskim kolegama Lojdom Ostinom i Šin Von Sikom u Tokiju 28. jula, Kihara je saopštio da su sporazumi u okviru memoranduma stupili na snagu i da je njima predviđena razmena informacija o severnokorejskim raketama i drugim bezbednosnim izazovima u regionu, piše RSE.
U službenom saopštenju Tokija navodi se da su trojica ministara izrazili ozbiljnu zabrinutost „zbog rastuće vojne i ekonomske saradnje Pjongjanga i Moskve, istovremeno se obavezavši da će odvratiti nuklearne i raketne pretnje Severne Koreje“.
Prethodno su šefovi odbrana tri zemlje na sastanku u Tokiju razgovarali o daljem jačanju svoje u unapređenju komande i kontrole američkih snaga i jačanju proizvodnje raketa po američkoj licenci u Japanu.
Naredni trilateralni sastanak ministara biće održan u Južnoj Koreji 2025.
Severna Koreja preti „totalnim uništenjem“
Severna Koreja se obavezala na „totalno uništenje” svojih neprijatelja u slučaju rata kada lider te zemlje Kim Džong Un bude izdao takvo naređenje, javila je danas državna agencija KCNA.
Visoki vojni zvaničnici, uključujući pukovnika Ri Un Rijonga i komandanta mornarice Ju Kjong Songa, ove izjave su dali zbog, kako navodi severnokorejska državna agencija, „sve veće mržnje“ prema SAD i Južnoj Koreji na sastanku kojem je prisustvovao i Kim povodom 71. godišnjice primirja u korejskom ratu.
Severna Koreja i SAD nemaju diplomatske odnose, a pregovori o smanjenju tenzija i denuklearizaciji Severne Koreje zastali su od 2019, podseća Rojters.
Državni severnokorejski mediji nedavno su naveli da se ne očekuje da se to promeni bez obzira ko bude izabran za šefa Bele kuće, prenosi Euronews.
Iako Pjongjang optužuje SAD i Južnu Koreju da su rešeni da po svaku cenu izazovu nuklearni rat, severnokorejski vojni zvaničnici obećali su da će pojačati ratnu efikasnost kako bi izveli „sveobuhvatni napad na neprijatelja u bilo kom trenutku i bez odlaganja“ kako bi ga totalno uništili kada lider Kim Džong Un bude izdao naređenje.
Severna Koreja je potpisala sporazum o primirju sa SAD i Kinom 27. Jula 1953. okončavši trogodišnji rat. Američki generali su potpisali sporazum u ime snaga UN koje su podržale Južnu Koreju.
Severna Koreja taj dan naziva Danom pobede, iako je primirjem korejsko poluostrvo podeljeno na približno dva jednaka dela. Južna Koreja ne obeležava ovaj dan većim manifestacijama, navodi Rojters.
Širom Severne Koreje, međutim, održane su svečanosti povodom tog dana, uključujući paradu i kolektivni ples i vatromet na glavnom trgu u Pjongjangu.
Izvori: RSE/Euronews


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve