img
Loader
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Eksploatacija litijuma

Nemačka: Šta treba znati o projektu Cinvald litijum

13. decembar 2024, 08:36 Srećko Matić (DW)
Šolc i Vučić: Razgovori o litijumu Foto: AP Photo/Darko Vojinovic
Šolc i Vučić: Razgovori o litijumu
Copied

Rudarenje litijuma u Nemačkoj zavisi od mnogobrojnih odobrenja. Koliko je Saksonija daleko od prvog rudnika litijuma o kom su razgovarali Šolc i Vučić? Šta je potrebno za dobijanje dozvole za rad? I koliko će to uticati na životnu sredinu? Dojče vele donosi odgovore

1. U kojoj fazi se nalazi projekat kompanije Cinvald litijum?

Projekat kompanije Cinvald litijum (Zinnwald Lithium GmbH) u fazi je provere ispunjavanja zakonskih preduslova za eksploataciju rude. Saksonska agencija za rudarstvo (Sächsisches Oberbergamt, OBA) očekuje da bi u sledećem koraku trebalo da započne postupak odobravanja generalnog plana rudarenja za kompletan projekat – a to znači za sam rudnik, preradu rude litijuma, odnosno izgradnju pripadajućih postrojenja i ponovno korišćenje materijala koji se bude vadio iz zemlje tokom rudarenja, piše Dojče vele. 

Nakon tog postupka, OBA kao državna agencija, izdaje (ili ne izdaje) dozvolu za realizaciju generalnog operativnog plana kopanja rude u Cinvaldu. U slučaju pozitivne odluke za firmu po pitanju operativnog plana, trebalo bi sprovesti još čitav niz pojedinačnih provera koje se tiču kopanja rude, prerade materijala ili fabrika koje bi trebalo da nastanu u sklopu projekta.

2. Koliko je vlastima važan aspekt uticaja rudnika na prirodu?

Kako je Saksonska agencija za rudarstvo potvrdila na upit DW, procena uticaja na okolinu „značajan je deo postupka odobravanja planiranja“ rada rudnika. OBA je već 22. avgusta 2023. obavila tzv. „scoping“ (stručni termin kojim se definiše obim nekog projekta, odnosno konkretnije preciziraju koraci koje bi trebalo sprovesti pre mogućeg izdavanja dozvole rada, prim.red), odnosno informisala je firmu Cinvald litijum o „sadržaju, obimu i detaljnosti“ informacija koje su Saksonskoj agenciji za rudarstvo potrebne kako bi sprovela procenu uticaja na okolinu, odnosno drugih relevantnih aspekata kojima se OBA bavi.

Kompanija Cinvald litijum, kako je potvrđeno za DW, upravo priprema dokumentaciju potrebnu za taj postupak, odnosno za podnošenje zahteva za proveru mogućih efekata na prirodu od strane OBA. Zahtev za izdavanje dozvole za rudarenje firma može formalno da podnese tek nakon zaključenja provere uticaja na okolinu.

3. Šta se događa na lokaciji mogućeg rudnika u Cinvaldu?

Kompanija Cinvald litijum do sada je realizovala više od 100 probnih bušenja u Cinvaldu. Trebalo bi da uslede i dodatna bušenja, potvrđeno je za DW iz Saksonske agencije za rudarstvo. Državna agencija je već dozvolila hidrogeološki monitoring u okviru kojeg se prati stanje podzemnih voda na lokaciji Cinvald.

OBA upravo razmatra zahtev za instaliranjem „istraživačke rampe“ u Cinvaldu, kako bi firma na licu mesta mogla da etablira probni pogon, tj. da na licu mesta može da demonstrira i testira postupke za eventualno kasnije rudarenje u velikom stilu.

4. Ko je sve uključen u postupak koji je u toku?

Nakon podnošenja zahteva za rudarenjem od strane same kompanije, Saksonska agencija za rude u taj proces uključuje razne državne agencije koje su zadužene za ekspertizu oko pojedinih aspekata projekta (npr. uticaja na vode, životnu sredinu, geologiju ili hidrogeologiju). Sastavni deo samog postupka je i učešće svih zainteresovanih strana, odnosno javnosti. Među tim akterima su i, kako je za DW potvrđeno od strane OBA, priznata udruženja za zaštitu prirode.

5. Kako država želi da spreči prekomerne efekte mogućeg rudnika na prirodu i ljude?

Sve navedene provere, odnosno kompletan proces OBA, odvija se u skladu sa Zakonom o rudarstvu Savezne Republike Nemačke (Bundesberggesetz, BBergG). On definiše pretpostavke koje se moraju ispuniti pre izdavanja dozvole rudarenja, i to s obzirom na moguće „nuspojave“ koje su relevantne za društvo i prirodu.

„Kako bi se isključila mogućnost da neki konkretni projekat ima značajnije efekte na zaštićena dobra, na primer na ljude i ljudsko zdravlje, životinje, biljke i biološku raznolikost, itd, OBA sprovodi postupak odobravanja plana s procenom uticaja na okolinu“, potvrđeno je iz OBA na upit DW. Osim toga, postoje i druge zakonske regulative koje preciziraju moguće zabrane i ograničenja rudarenja u slučaju uticaja na životni prostor, odnosno ljude i prirodu.

OBA je zadužena i za nadzor rada rudnika nakon eventualnog izdavanja dozvole za rad. U slučaju da kompanija tokom (mogućeg) kasnijeg rada rudnika prekrši zakonsku regulativu, OBA može i da izda nalog da rudnik prekine s radom.

6. Da li u Saksoniji postoje i drugi projekti kopanja litijuma osim onog u Cinvaldu?

U nemačkoj pokrajini Saksoniji postoji više projekata čiji je cilj istraživanje potencijalnih nalazišta, odnosno eksploatacija litijuma. Na internet-stranicama Saksonske agencije za rudarstvo zainteresovana javnost može da stekne uvid u te projekte.

U ovom trenutku, kako je OBA potvrdila na upit DW, Saksonska agencija za rudarstvo nije primila nijedan zahtev za odobravanjem plana istraživanja ili eksploatacije litijuma. „Za razliku od projekta Cinvald litijum svi ti drugi projekti nalaze se u ranoj fazi“, potvrdila je Saksonska agencija za rudarstvo.

7. Kada bi moglo da se počne s kopanjem litijuma u Cinvaldu, ako ono bude odobreno?

Za sada nije moguće precizno predvideti kada bi se moglo početi s rudarenjem. Akteri koji imaju uvid u taj proces za DW nezvanično kažu da bi s rudarenjem moglo da se počne najranije za dve ili tri godine, pod uslovom da OBA izda dozvolu za rad. Iz kompanije Cinvald litijum nam je potvrđeno da bi ta firma krajem 2025. mogla da podnese zahtev za zakonom utvrđenim planom rada rudnika.

Izvori DW koji su upoznati s materijom tvrde da je to dosta optimističan scenario. Naime, pre podnošenja zakonom utvrđenog plana rada rudnika, OBA bi morala pozitivno da odgovori na okvirni operativni plan. Iz OBA na upit DW kažu da su pouzdane procene trajanja daljeg procesa praktično nemoguće, jer vreme obrade zahteva zavisi od nepredviđenih faktora kao što su kvalitet zahteva za odobravanja rada rudnika ili mogući konflikti oko zaštite životne sredine.

Jedna od faktora koji će uticati na brzinu procesa provere od strane OBA jesu i ljudski kapaciteti. Izvori s kojima je razgovarao DW napominju da je za tako kompleksan proces Agenciji potrebno još više ljudi koji bi radili na proveri zahteva kompanije Cinvald litijum.

Tagovi:

Litijum Litijum Nemačka Eksploatacija litijuma
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Rusija i Ukrajina

17.avgust 2026. M. L. J.

Eksplozije oko Moskve: Najžešći napad dronovima na Rusiju od početka godine

Ukrajina je u noći na ponedeljak ispalila više od 800 dronova na Rusiju, njih oko 600 je ciljalo Moskvu. „Ovo je jedan od najmasovnijih napada dronovima u novijoj istoriji”, izjavio je moskovski guverner

Kim Džong Un Severna Koreja

Severna Koreja

16.avgust 2026. Martin Fric/DW

Ratna pomoć Rusiji donosi novac i privredni procvat malom broju građana Severne Koreje

Zahvaljujući Rusiji Severna Koreja danas ima više novca, ali novi sjaj Pjongjanga ne znači i bolji život za većinu stanovništva

Iran, SAD

Bliski istok

16.avgust 2026. Amir Soltanzadeh/DW

Može li se zaobići Ormuski moreuz?

Nafta koja jedva prolazi kroz Ormuski moreuz primorava zemlje Persijskog zaliva da preusmeravaju izvoz ka Crvenom moru, dok se razmatraju i novi naftovodi koji su i skupi i rizični

Ruski napad na Kijev

Rat u Ukrajini

16.avgust 2026. I.C.

Kijev na meti žestokih raketnih udara: Putinova odmazda nakon što je Zelenski napao rusku satelistsku mrežu

Ruske snage jutros su raketama napale Kijev, nakon što je Ukrajina prethodnog dana izvela udare na ruski vojni aerodrom i raketni centar duboko na teritoriji Rusije

Marijupolj zgrade

Ukrajina

16.avgust 2026. Kira Sokolova/DW

Marijupolj: Stanujte na kostima Ukrajinaca za deset miliona rubalja

Na mestu domova koje su stanovnici Marijupolja izgubili u ruskim napadima danas niču nove zgrade u koje se useljavaju Rusi. Bivši stanovnici tvrde da se tako brišu tragovi rata i potiskuje lokalno stanovništvo

Komentar
Studneti pobeđuju prskanje farbom ipreko matrice

Komentar

Studentski pokret između paranoje i nade

Ako se studentski pokret bude više bavio  „bezbednosnim procenama“ nego pravom predizbornom kampanjom, izgubiće ono što ga je krasilo na početku i što je uzdrmalo naprednjačku Srbiju – osećanje nade koja postoji i koja je stvarna

Slobodan Georgijev

Komentar

Svetozar Cvetković i protiv crnog i protiv belog

Naš veliki glumac Svetozar Cvetković je u intervjuu za „Vreme“ rekao ono što se u našoj čaršiji ne kaže – da je bolje da ima Bitefa, Festa i drugih festivala nego da ih nema. To se mnogima neće svideti jer se vode logikom „što gore to bolje“

 Nemanja Rujević
Protest

Komentar

Desnica i Vučić: Kalif umesto kalifa

Desničarske partije nikako da podrže studentski pokret, uprkos kosovskom zavetu studenata i svoj onoj ikonografiji po principu „Kosovo je srce Srbije“. Jer desničarsko poimanje sveta je partikularno, a studenti čvrsto stoje na univerzalnosti republikanskog tla

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1858
Poslednje izdanje

Klimatske promene: Biblijsko leto i njegove pošasti

Srbija u plamenu Pretplati se
Intervju: Vujo Ilić, politikolog

Nije režim toliko oslabio koliko su studenti ojačali

Političko nasilje, sezona leto 2026.

Počinilac nepoznat, nalogodavac svima znan

Javna rasprava o nacrtu izmena Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja

Strogo kontrolisano obrazovanje

Intervju: Svetozar Cvetković, glumac

Rekvijem za umetnike koji menjaju svet

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure