img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Međunarodni terorizam

Napad u Moskvi: Javne tajne tajnih službi

27. mart 2024, 09:17 DW
Foto: AP
Moskva nakon jučerašnjeg masakra
Copied

SAD su pre nekoliko sedmica upozorile Rusiju na mogući napad poput onoga koji se dogodio 22. marta. Kada je reč o terorizmu, tajne službe se sa svojim saznanjima odnose na iznenađujuće kolegijalan način

Tajne službe, kao što im i samo ime kaže – rade u tajnosti. Prikupljaju podatke koji koriste nacionalnoj bezbednosti ili koji imaju za cilj da njihovim vladama pruže informacionu prednost prilikom donošenja političkih odluka, piše Dojče Vele.

A mogu da se špijuniraju i saveznici: američka tajna služba za inostranstvo NSA tako je godinama pratila mobilni telefon bivše nemačke kancelarke Angele Merkel. Za pretpostaviti je da bi Vašington više voleo da ta stvar nikada nije otkrivena.

Ali, u drugim situacijama, tajne službe dele svoja saznanja. Tako su na primer 23. februara 2022. Sjedinjene Države obavestile Nemačku i druge evropske partnere da će Rusija naredne noći započeti invaziju na Ukrajinu.

Kada je reč o terorističkom napadu koji se prošlog petka dogodio u Moskvi, to je mnogo neobičniji slučaj: informacije su podeljene s državom koja definitivno ne važi kao saveznik.

Koje su informacije SAD dale Rusiji?

Američka ambasada u Moskvi je 7. marta upozorila svoje građane u Rusiji: „Ekstremisti imaju neposredne planove za napad na velika okupljanja u Moskvi, uključujući i koncerte.“ Prema preporuci ambasade, trebalo je da građani 48 sati izbegavaju masovna okupljanja.

Osumnjičeni islamisti napali su tek 15 dana kasnije, ali ako se to izuzme, sadržaj upozorenja odgovarao je napadu u moskovskoj Sali u „Krokus siti“ u kojem je ubijeno više od 130 ljudi.

Nekoliko sati nakon prvih hitnih poziva, portparolka Saveta za nacionalnu bezbednost Bele kuće Edrijen Votson pozvala se na upozorenje od 7. marta: „Američka vlada je tu informaciju prosledila i ruskim zvaničnicima, kao što to već dugo čini u okviru naše politike ’obaveza upozorenja’“, rekla je. Dalji detalji, kao ni izvor obaveštajnih informacija, nisu javno poznati.

Koliko su ruske vlasti ozbiljno shvatile upozorenje?

Očigledno nedovoljno ozbiljno, smatra istraživač terorizma na Kraljevskom koledžu u Londonu Piter Nojman: „To potvrđuje činjenica da je Vladimir Putin pet dana ranije javno odbacio to upozorenje kao propagandu. On je u suštini rekao da je to neka vrsta psihološkog rata ’koji time mene žele da izbace iz koncepta’ i nije to uopšte shvatio ozbiljno“, rekao je Nojman u za nemački radio „Dojčlandfunk“.

Koliko je normalno (ili je neobično) da se informacije dele u vreme rata?

Sjedinjene Države nisu doduše strana u ratu u Ukrajini, ali na Rusiju gledaju kao na pretnju. Uostalom, Vladimir Putin redovno otvoreno preti Vašingtonu.

„Procenjujem da su Amerikanci javno objavili to upozorenje, jer verovatno više nema saradnje s ruskim tajnim službama“, kaže Mihael Gečenberg, stručnjak za pitanja bezbednosti nemačkog javnog servisa ARD.

„Države u principu uvek upozoravaju jedna drugu na predstojeće ili planirane terorističke napade preko svojih tajnih službi, onda kada saznaju za njih. To se događalo i u prošlosti u saradnji s ruskim tajnim službama. Ali, pretpostavljam da je ta saradnja zbog rata Rusija protiv Ukrajine prestala“, rekao je Gečenberg za DW.

Koliko je bliska obaveštajna saradnja po pitanju međunarodnog terorizma?

Grupacije kao što je tzv. „Islamska država provincije Horosan“ (ISPK) ne zaustavljaju se na nacionalnim granicama, kao što dokazuju nedavni napadi u Rusiji, Iranu i Avganistanu. U tom smislu, za javnu bezbednost je ključno da oni koji prate njen rad u različitim zemljama takođe i rade zajedno.

Prema Gečenbergovoj proceni, to generalno dobro funkcioniše. „Informacije se, posebno između zapadnih tajnih službi, dosledno razmenjuju. Dojave se prosleđuju, a zatim ih obrađuju nadležna istražna tela. Često se ispostavi da su dojave irelevantne. Ali, tamo gde nečeg ima, sprovodi se istraga i osobe se hapse.“

Da li je uvek bilo ovako?

Američke tajne službe pozivaju se na javno dostupnu direktivu „Obaveza upozorenja“, zakona o tajnoj službi iz 1947, kao i na dekret predsednika Ronalda Regana iz 1981. Mihael Gečenberg ukazuje da je to poslednjih godina dobilo na težini.

„U osnovi se mora reći da je 11. septembar 2001. odigrao zaista veliku ulogu. Rečeno je da to više ne sme da nam se dogodi, odnosno da se važne informacije ne prenose. I to traje sve do danas“, kaže nemački stručnjak.

Kako nemačke tajne službe reaguju na ISPK?

On ujedno smatra da su nemačke vlasti proteklih godina napravile dobar posao u vezi s ISPK: „Tokom protekle dve godine morali smo više puta da se suočavamo sa situacijama u kojima su pristalice ISPK bile osumnjičene za planiranje napada. Uspešno su osujećeni ti navodni planovi još u ranoj fazi.“

U Kelnu na zapadu Nemačke osumnjičene pristalice ISPK tako su na primer razmatrali mogućnost da napadnu tamošnju poznatu katedralu, veoma popularna među turistima, kao i jedan festival. A pre samo sedam dana, istražitelji u Geri, u centralnoj Nemačkoj, uhapsili su dvojicu muškaraca za koje se sumnja da su, pod zastavom ISPK, planirali napad na švedski parlament.

Istraživač terorizma Nojman ističe da je, prema podacima Europola, broj pokušaja napada naglo porastao nakon 7. oktobra – dana kada je islamističko teroristička grupa Hamas napala Izrael: „Hvala Bogu, ništa se nije dogodilo, ali napadi su sve češći“, kaže Nojman. A ponekad je, dodaje, to i pitanje sreće…

Tagovi:

Moskva Teroristički napad
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Bliski istok

26.jun 2025. Kersten Knip / DW

Trampov mir: Vidimo se u sledećem ratu

Deluje da se primirje između Izraele i Irana stabilizuje, ali dok u regionu raste nada u smirivanje tenzija, mnoge države i dalje zauzimaju podeljene stavove prema Teheranu

Železnica

26.jun 2025. I.M.

Najduža železnička linija: Moskva – Pjongjang za osam dana

Voz je krenuo iz Pjongjanga 17. juna, a osam dana mu je trebalo da stigne na Jaroslavsku stanicu u Moskvi

Donald Tramp u Kongresu

SAD

26.jun 2025. M. L. J.

VOA: Tramp zatvorio nezvanični javni servis Amerike

Administracija predsednika Amerike Donalda Trampa otpustila je stotine novinara Glasa Amerike (VOA). Tako je zatvoren nezvanični javni servis SAD osnovan još 1942. godine

SAD

25.jun 2025. B. B.

Tramp: Neverovatna demonstracija američke snage utrla put prekidu vatre

Američki predsednik Donald Tramp je na NATO samitu Hagu naglasio svoju ulogu u posredovanju o prekidu vatre između Izraela i Irana

Samit u Hagu

25.jun 2025. Novak Marković

NATO povećao potrošnju za odbranu: Bićemo pravedniji i smrtonosniji

Lideri NATO podržali su u sredu veliko povećanje potrošnje za odbranu koje je tražio predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp, i ponovo potvrdili posvećenost međusobnoj odbrani u slučaju napada

Komentar

Komentar

Vidovdanski protest: Posve u duhu kneza Lazara

Lazar Hrebeljanović nije samo vojnik i vladar, već svetitelj koji svedoči da Carstvo Božije nije u suprotnosti sa borbom za pravdu

Jelena Jorgačević

Komentar

Vučić, vojska, obmane i laži

U svojim obmanama po pitanju Vojske Srbije, u koje se upliće kao pile u kučine, Aleksandar Vučić je otišao korak dalje ne bi li ispeglao one prethodne

Davor Lukač

Komentar

Brbljanje i strah pred Vidovdan

Pretnje Aleksandra Vučića i njegovi pokušaji da obeshrabri građane da se priključe Vidovdanskom protestu zvuče kao zviždanje u mraku

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1799
Poslednje izdanje

Vojska i municija

Muke “vrhovnog komandanta” Pretplati se
Kulturna politika

Čitajte ratne i druge zločince

Košarka

Skupocena pojačanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure