Među oslobođenim zatvorenicima su reporter Volstrit džornala Evan Gerškovič, bivši američki marinac Pol Velan i nemački plaćenik Riko Kriger, koji je bio zatvoren u Belorusiji, kao i ruski opozicioni političar Ilja Jašin
Rusija i Zapad razmenili su 1. avgusta ukupno 26 zatvorenika, što je najveći broj razmenjenih zatvorenika još od vremena Hladnog rata, a vest o razmeni potvrđena je iz Predsedništva Turske koje je posredovalo u pregovorima.
Zatvorenici su iz Sjedinjenih Američkih Država, Nemačke, Poljske, Slovenije, Norveške, Rusije i Belorusije, a 10 ljudi, među kojima i dvoje maloletnika, prebačeno je u Rusiju, 13 zatvorenika u Nemačku, a troje u SAD.
Oslobođen i novinar Evan Gerškovič
Među oslobođenima su reporter Volstrit džornala Evan Gerškovič, bivši američki marinac Pol Velan i nemački plaćenik Riko Kriger, koji je bio zatvoren u Belorusiji, kao i ruski opozicioni političar Ilja Jašin, piše BBC.
Među ruskim državljanima su i neki za koje se sumnja da su povezani sa ruskom obaveštajnom službom, kao što je Vadim Krasikov, koga su nemački zvaničnici identifikovali kao pukovnika ruske obaveštajne službe FSB, a koji je služio doživotnu kaznu zatvora zbog ubistva protivnika Kremlja 2019. godine u berlinskom parku.
Spekulacije o velikoj razmeni među različitim državama znatno su se proširile kada je nekoliko disidenata i novinara zatvorenih u Rusiji premešteno iz zatvorskih ćelija na nepoznate lokacije.
Za Rusiju nije neuobičajeno da tajno prebacuje zatvorenike iz jednu u drugu kaznenu koloniju, ali jeste neobično da odjednom više njih „nestane“, odnosno da se ne zna gde su.
Foto: APRuski avion, za koji se veruje da prevozi oslobođene ruske zatvorenike, napušta aerodrom u Ankari
I Džozef Bajden potvrdio razmenu
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Džozef Bajden potvrdio je objavom na društvenoj mreži Iks da su među razmenjenim zatvorenicima Alsa Кurmaševa, Vladimir Кara-Murza, Pol Vilan i Evan Gerškovič.
On je istakao da je dogovor koji im je obezbedio slobodu bio je „podvig diplomatije“ i da su pregovori obuhvatali oslobađanje 16 ljudi iz Rusije, uključujući pet Nemaca i sedam ruskih državljana koji su bili politički zatvorenici u svojoj zemlji.
„Neke od ovih žena i muškaraca su godinama nepravedno zatvoreni. Svi su pretrpeli nezamislivu patnju i neizvesnost. Danas je njihova agonija završena“, naveo je Bajden.
On se zahvalio saveznicima koji su bili „uz nas tokom teških, složenih pregovora za postizanje ovog ishoda – uključujući Nemačku, Poljsku, Sloveniju, Norvešku i Tursku“.
„Ovo je snažan primer zašto je važno imati prijatelje na ovom svetu u koje možete verovati i na koje možete da se oslonite. Naši savezi čine Amerikance sigurnijim. I dozvolite mi da budem jasan: neću prestati da radim sve dok svaki Amerikanac koji je nezakonito pritvoren ili držan kao talac širom sveta ne bude ponovo sa svojom porodicom. Moja administracija je sada dovela kući više od 70 takvih Amerikanaca, od kojih su mnogi bili u zatočeništvu pre nego što sam preuzeo dužnost. Ipak, previše porodica pati i odvojeno od svojih najmilijih, a ja kao predsednik nemam veći prioritet od dovođenja tih Amerikanaca kući“, napisao je Bajden.
Ranije razmene zatvorenika
Ova velika razmena zatvorenika dogovorena je u vreme kada su odnosa Zapada i Rusije najgori još od kraja Hladnog rata 1991. godine.
Prethodna razmena bila je u decembru 2022. godine kada je američka košarkaška zvezda Britni Grajner razmenjena na pisti aerodroma u Abu Dabiju za ozloglašenog ruskog trgovca oružjem Viktora Buta, koji je 12 godina bio u američkom zatvoru.
U Beču je 2010. godine deset ruskih špijuna zatvorenih u Americi zamenjeno za četiri navodna dvostruka agenta zatočena u Rusiji.
Među njima je bio Sergej Skripal, bivši vojni obaveštajac, koji je kasnije otrovan nervnim agensom novičok u Velikoj Britaniji.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ogroman broj Ukrajinaca deportovanih iz SAD završava direktno na frontu. Ukrajinska vojska se suočava sa ogromnim brojem dezertera, oko dva miliona regruta izbegava služenje vojske u ratnim uslovima
Zauzimanje ostrva u Persijskom zalivu ili postrojenja za bogaćenje uranijuma? Obezbeđivanje plovnosti Ormuskog moreuza? Kako bi izgledala akcija specijalnih jedinica koje Donald Tramp gomila u dometu Irana
S obzirom na to da zalihe raketa Irana nisu bile javno dostupne ni pre ovog sukoba, teško je tačno reći koje rakete Iran ima i ima li ih dovoljno za nastavak rata
Devojka je stradala. Institucije i režim nisu rešili da rade svoj posao, nego su njenu smrt iskoristili za jedan od najjačih udara na psihu građana, za obračun sa Filozofskim fakultetom i Univerzitetom u Beogradu. Ali i za napad na sve pobunjene građane
Šta sve spaja naprednjačke crnokapuljaše sa bandom Veljka Belivuka? Zbog čega u Beogradu gore lokali i automobili? I zašto bez batinaških fantomki i bejzbol palica Vučić više ne može da opstane na vlasti ni u mesnoj zajednici
Dve godine od nestanka male Danke Ilić nema ni tela, ni optužnice. Jedini opipljiv rezultat istrage je što je policija nekažnjeno ubila čoveka u pritvoru. I nikom ništa
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!