

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Sergej Šojgu je bio jedan od najdugovečnijih ministara, čovek koji je bio podoban za sve sisteme
Poslednjih nedelja se sve glasnije spekulisalo o smeni ministra obrane Rusije Sergeja Šojgua, koji je zaista i dobio otkaz 13. maja.
On je vršio dužnost ministra obrane od 2012. godine, a na tu poziciju došao je s mesta ministra civilne zaštite, funkcije koju je obavljao od 1994. godine. Dakle, ministar Šojgu praktično je neokrznut prošao smenu vlasti i dočekao novog predsednika Vladimira Putina 2000. godine.
To ga čini jednim od najdugovečnijih ministara, čovekom koji je bio podoban za sve sisteme. Bio je veoma popularan i u javnosti pa su ga građani Rusije više puta isticali kao najpopularnijeg ministra i uglavnom s odobravanjem gledali na njegove poteze, piše Index.hr.
Šojguov pad popularnosti
Naravno, situacija se počela menjati početkom „specijalne vojne operacije“, odnosno pokretanjem invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Scene s početka rata kada su ruski tenkovi nemoćno stajali u kolonama i neuspešno zauzimanje Kijeva drastično su uticali na popularnost ministra Šojgua.
U to vreme i na Telegram kanalima i u mainstream medijima naveliko se počelo pisati o korupciji u ruskoj vojsci, užasnim uslovima, nedisciplini itd. Glavne mete bili su upravo Šojgu i general Gerasimov. Istovremeno je jačala opoziciona struktura u vojsci s glavnim akterima generalom Surovikinom i prvim čovekom Vagnera Jevgenijem Prigožinom.
Smena Gerasimova i pobunjeni Prigožin
Nakon početne faze rata u Ukrajini dogodila se smena u vođstvu vojske kada je general Surovikin preuzeo dužnost glavnog načelnika Oružanih snaga Ruske Federacije. On je tada suočio rusku javnost s teškim stanjem ruske vojske, formirao tzv. Surovikinovu liniju, povukao vojsku preko Dnjepra i utvrdio pozicije.
To je omogućilo Ukrajini da uđe u praktički prazan Herson, a ruskim snagama da se oporave i utvrde linije, koje su do danas praktički nepromenjene.
Ipak, kako je postojala izvesna borba između dva tabora, general Surovikin ubrzo je smenjen te je vraćen Gerasimov. U to vreme, Prigožin je krenuo na Moskvu sa svojim jedinicama, što je ruska javnost već gotovo zaboravila.
U tom haotičnom razdoblju vojska se držala po strani terajući politički vrh u Kremlju da zasuče rukave i rešava probleme koje su, kako su iz vrha vojske smatrali, sami zakuvali.


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve