

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Sergej Šojgu je bio jedan od najdugovečnijih ministara, čovek koji je bio podoban za sve sisteme
Poslednjih nedelja se sve glasnije spekulisalo o smeni ministra obrane Rusije Sergeja Šojgua, koji je zaista i dobio otkaz 13. maja.
On je vršio dužnost ministra obrane od 2012. godine, a na tu poziciju došao je s mesta ministra civilne zaštite, funkcije koju je obavljao od 1994. godine. Dakle, ministar Šojgu praktično je neokrznut prošao smenu vlasti i dočekao novog predsednika Vladimira Putina 2000. godine.
To ga čini jednim od najdugovečnijih ministara, čovekom koji je bio podoban za sve sisteme. Bio je veoma popularan i u javnosti pa su ga građani Rusije više puta isticali kao najpopularnijeg ministra i uglavnom s odobravanjem gledali na njegove poteze, piše Index.hr.
Šojguov pad popularnosti
Naravno, situacija se počela menjati početkom „specijalne vojne operacije“, odnosno pokretanjem invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Scene s početka rata kada su ruski tenkovi nemoćno stajali u kolonama i neuspešno zauzimanje Kijeva drastično su uticali na popularnost ministra Šojgua.
U to vreme i na Telegram kanalima i u mainstream medijima naveliko se počelo pisati o korupciji u ruskoj vojsci, užasnim uslovima, nedisciplini itd. Glavne mete bili su upravo Šojgu i general Gerasimov. Istovremeno je jačala opoziciona struktura u vojsci s glavnim akterima generalom Surovikinom i prvim čovekom Vagnera Jevgenijem Prigožinom.
Smena Gerasimova i pobunjeni Prigožin
Nakon početne faze rata u Ukrajini dogodila se smena u vođstvu vojske kada je general Surovikin preuzeo dužnost glavnog načelnika Oružanih snaga Ruske Federacije. On je tada suočio rusku javnost s teškim stanjem ruske vojske, formirao tzv. Surovikinovu liniju, povukao vojsku preko Dnjepra i utvrdio pozicije.
To je omogućilo Ukrajini da uđe u praktički prazan Herson, a ruskim snagama da se oporave i utvrde linije, koje su do danas praktički nepromenjene.
Ipak, kako je postojala izvesna borba između dva tabora, general Surovikin ubrzo je smenjen te je vraćen Gerasimov. U to vreme, Prigožin je krenuo na Moskvu sa svojim jedinicama, što je ruska javnost već gotovo zaboravila.
U tom haotičnom razdoblju vojska se držala po strani terajući politički vrh u Kremlju da zasuče rukave i rešava probleme koje su, kako su iz vrha vojske smatrali, sami zakuvali.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve