img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rusija

Na čelu svetske „vlade“

18. januar 2006, 18:14 Marko Savić
Copied

Kada se sve sabere, predsedavanje G8 sigurno će doprineti povećanju ruskog prestiža, ali i iznova pokrenuti kritike na njen račun

Početkom ove godine, prvi put u istoriji, Rusija je preuzela predsedavanje u grupi najrazvijenijih industrijskih zemalja sveta G8. Odmah posle prošlogodišnje najave u Škotskoj, moglo se primetiti da je to prilika koju su Rusi dugo čekali i za koju su se dugo pripremali. Bez preterivanja, već sada se može reći da će samit G8 u Sankt Peterburgu, polovinom ove godine, biti jedan od najznačajnijih događaja u zemlji u 2006. Još od jula prošle godine, kada je završen samit G8 u Glenglisu, u ruskim medijima česte su izjave domaćih političara da će 2006. biti godina Rusije, obeležena jačanjem njene međunarodne pozicije. Iznad svega, to je još jedna zgodna prilika da se domaće javno mnjenje ubedi da njihova zemlja igra jednu od glavnih uloga na svetskoj političkoj sceni, koja joj je ranijih godina često bila osporavana. Ove godine, makar i simbolično, Rusija ima priliku da vodi svetsku vladu.

NA REPU: Uloga i status Rusije u G8 dugo su se dovodili u pitanje. Iako njeni predstavnici prisustvuju sastancima ove neformalne svetske vlade već 12 godina, Rusija je postala članica 1997. Kako Amerikanci često ističu, Rusiji je ponuđeno članstvo u G8 da bi se ohrabrili demokratska stremljenja i ekonomski razvoj. Njeni predstavnici još uvek ne učestvuju kao punopravni članovi na sastancima vezanim za finansijske aktivnosti grupe, tako da je to povod ruskim kritičarima da osporavaju njeno punopravno članstvo. Osim toga, Rusija je, po mnogim kriterijumima, u G8 ubedljivo – osma. Pre svega, po ekonomskoj razvijenosti ona je daleko iza svojih partnera iz Amerika, Kanade, Velike Britanije, Francuske, Nemačke, Italije i Japana. Isto bi se moglo reći i za vladavinu prava, obezbeđivanje stabilnih uslova za ulaganja i biznis, kao i u poštovanju ljudskih prava. Od kada je došao na vlast, ruski predsednik Vladimir Putin nastoji da svoju zemlju što više približi Grupi osam. Uz sva njegova nastojanja, način na koji vodi zemlju, često se na Zapadu doživljava kao autoritaran, tako da je Moskva stalno na udaru kritika zbog gušenja demokratskih procesa i kršenja ljudskih prava. Ipak, Rusija spada u najuticajnije zemlje na svetu, i uz to raspolaže ogromnim resursima nafte i gasa, pa ako treba tražiti razloge njenog prisustva u G8, nafta i gas su sigurno među glavnim.

Za razliku od prošlogodišnjeg samita, kada je glavna tema bila otpis dugova najsiromašnijim zemljama sveta, naredni će se baviti energetskim problemima. Kako je najavio Vladimir Putin, glavno pitanje biće sigurnost u snabdevanju energijom, prvenstveno naftom i gasom, uz već standardna pitanja vezana za borbu protiv terorizma i širenje zaraznih bolesti. Ukratko, o svemu najboljem što Rusija može da ponudi svetu biće raspravljano tokom ove godine. Njegove poruke najozbiljnije su shvatile zemlje OPEK-a, koje su pred kraj prošle godine pohitale da od Moskve zatraže garancije da će Rusija i dalje pratiti one koje diktira ovaj kartel.

Ruski predsednik uložio je mnogo truda u poslednjih nekoliko godina da svoju zemlju predstavi kao sigurno mesto za strane investicije i – kao sigurnog snabdevača naftom i gasom. Pre svega, on želi da pokaže da se na rusku naftu i gas može računati u narednim decenijama. Samit u Sankt Peterburgu trebalo bi da bude velika prilika da se Rusija predstavi kao jedan od stožera globalne ekonomije, umesto snabdevača sirovinama. Ambiciozni planovi vezani za izgradnju baltičkog gasovoda, koji bi direktno povezao Rusiju sa Nemačkom, bez zemalja posrednika, kao i za izgradnju pacifičkog naftovoda, koji bi olakšao snabdevanje energentima Japana i SAD, trebalo bi da počnu da se ostvaruju ove godine.

POČETAK SA KRITIKOM: Samit u Sankt Peterburgu trebalo bi da bude kruna napora za stvaranje svojevrsnog energetskog pakta Rusije sa najrazvijenijim zemljama sveta, po kome bi Rusija bila siguran snabdevač energentima, dok bi najbogatije zemlje uzvratile investicijama u rusku ekonomiju.

Međutim, početak ruskog predsedavanja G8 počeo je sa kritikama. Novogodišnji energetski sukob sa Ukrajinom, kako se sada čini, Rusiji uopšte nije bio potreban. Posledice zavrtanja ventila osetila je cela Evropa, a razlozi za to se teško mogu objasniti kao isključivo ekonomski. Odmah su pokrenute stare kritike, kako Rusija u političke svrhe koristi zavisnost svojih suseda od njenih energetskih isporuka. Ni brzo sklopljen novi sporazum sa Ukrajincima nije uspeo da ubedi Evropljane da će se Rusija u budućnosti ponašati odgovorno. Posledice novogodišnjeg hlađenja radijatora videće se u julu. Kako stvari sada stoje, Putin će više odgovarati na pitanja nego zaključivati unosne ugovore.

I što se investicija tiče, situacija nije mnogo povoljnija. Vlasti u Kremlju se dugo trude da ih ohrabre, ali suđenje Mihailu Hodorkovskom već dugo baca senku na te napore. Rusija do sada nije uspela nikoga da ubedi da proces nije vođen iz političkih razloga i samo je dovela u pitanje sigurnost privatnog vlasništva u zemlji, što baš i ne ohrabruje strane investicije.

Kada se sve sabere, predsedavanje G8 sigurno će doprineti povećanju ruskog prestiža, ali i iznova pokrenuti kritike na njen račun. Rusija je pre svega na udaru zapadnih zemalja zbog gušenja demokratskih sloboda. Najnoviji zakoni o ograničavanju rada i stavljanja pod kontrolu nevladinih organizacija dočekani su na nož i u Americi i u Evropskoj uniji. Ubrzo posle izglasavanja pomenutih zakona, dvojica američkih senatora predložili su da se Rusiji oduzme članstvo u G8. Zatim, njena politika u vezi sa nuklearnim programom Irana ne podudara se sa stavovima evropskih saveznika, a još manje sa stavovima SAD. Uz to, Rusija podržava nedemokratske režime u centralnoazijskim republikama.

Po svemu sudeći, u Sankt Peterburgu se neće tako lako doći do zajedničkih stavova po tim pitanjima. Mnogo više saglasnosti trebalo bi da bude oko rata protiv terorizma, kao i nastavka politike otpisa dugova najsiromašnijima. Rusija je već predložila da se borba protiv siromaštva proširi i na bivše sovjetske republike, kao i da se ceo proces ubrza.

Sve u svemu, u Sankt Peterburgu, kao i na ostalim skupovima koji prate rad G8, biće mnogo više varnica nego na brojnim prethodnim. Prema rečima ruskog analitičara Nikolaja Petrova, „biće veoma važno za predsednika Putina da pokaže da Rusija nije samo mlađi partner u ovom uticajnom klubu, već članica koja može sigurno predsedavati klubom“.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Bliski istok

22.mart 2026. Kersten Knip/DW

Katar, Saudijska Arabija, Emirati: Da li i dalje veruju Trampu

Da li zemlje Persijskog zaliva i dalje veruju Americi da drži pod kontrolom situaciju na Bliskom istoku?

Janez Janša u kaputu sa kravatom okružen mikrofonima i kamerama

Izbori u Sloveniji

22.mart 2026. Gaj De Loni (DW)

Robert Golob sa harmonikašem iz centra Ljubljane protiv Janeza Janše

Parlamentarni izbori u Sloveniji održavaju se u nedelju, 22. marta. Favoriti su vladajući Pokret Sloboda i opoziciona Slovenačka demokratska stranka, ali će svima biti potrebne i manjinske stranke

Lice Donalda Trampa pred velikom američkom zastavom

Rat na Bliskom istoku

22.mart 2026. A.I.

Trampov ultimatum Iranu: Ako za 48 sati Ormuski moreuz ne bude otvoren, uništiću vam elektrane

Predsednik SAD Donald Tramp postavio je ultimatum Teheranu: ako za 48 sati ne bude otvoren Ormuski moreuz, razoriće iranske elektrane

Donald Tramp

Donald Tramp

21.mart 2026. B. B.

CNN: Tramp je izgubio kontrolu nad ratom sa Iranom

Tramp besni što ne može jednostavno da naredi Evropljanima da pošalju brodove da otvore Ormuski moreuz, piše u analizi novinar Si-En-Ena (CNN) Stiven Kolinson

Poplava na Havajima

Vremenske nepogode

21.mart 2026. B. B.

Evakuacija hiljada ljudi na Havajima, zbog jakih kiša moguće pucanje brane

Najgora poplava na Havajima u proteklih 20 godina dovela je do evakuacije hiljada ljudi, dok zvaničnici upozoravaju i na opasnost da popusti brana stara 120 godina

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure