U petak, 10. oktobra, biće saopšteno ime dobitnika Nobelove nagrade za mir.
Iako se prema Statutu Nobelove fondacije ograničava otkrivanje informacija o nominacijama, bilo javno ili privatno, poznato je da je ove godine 338 pojedinaca i organizacija nominovano je za Nobelovu nagradu za mir. Među njim su predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp i studenti iz Srbije.
Srpski studenti zvanično su nominovani za Nobelovu nagradu za mir 31. januara ove godine. Nobelov komitet potvrdio je da prihvata nominaciju koju su podneli pisac Siniša Kovačević i advokatica Dijana Stojković.
Koliko je Tramp blizu Nobelove nagrade?
To što su Izrael i palestinski pokret Hamas postigli sporazum o prvoj fazi plana američkog predsednika Donalda Trampa za uspostavljanje mira u Pojasu Gaze mogao bi da bude plus razloga zbog koji, kako sam tvrdi, Tramp zaslužuje Nobela za mir.
Međutim, šanse da postane nobelovac nisu velike, ako se uzme u obzir to da je norveški Nobelov komitet, koji dodeljuje nagrade, održao poslednji sastanak u ponedeljak (6. oktobar), što znači da je ime laureata izabrano mnogo pre zaključenja sporazuma između Izraela i Hamasa.
Istoričar Nobelovog komiteta Asle Sven rekao je za AFP da „Tramp neće osvojiti nagradu ove godine“.
„U to sam 100 odsto siguran“, naglasio je Sven, napominjući da je američki predsednik odavno „dao odrešene ruke“ izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu da bombarduje Gazu i da je pružio značajnu vojnu pomoć izraelskoj vojsci.
Nina Greger, direktorka Instituta za istraživanje mira u Oslu smatra da je poslednji razvoj događaja u Gazi došao prekasno kada je reč o Trampu i ovogodišnjoj Nobelovoj nagradi.
„Veoma je malo verovatno da će najnoviji događaji u Gazi uticati na odluku Nobelovog komiteta. Do ove faze, laureat je već izabran, a govori pripremljeni pre proglašenja u petak”, rekla je ona za Skaj njuz.
Možda naredne godine
Međutim, ako Trampov plan od 20 tačaka dovede do trajnog i održivog mira u Gazi, odbor će gotovo sigurno morati to ozbiljno da uzme u obzir u razmatranjima sledeće godine, dodala je.
„Naravno, morali bi da uporede to dostignuće sa širim dosijeom njegovih napora da promoviše mir – kako unutar SAD tako i na međunarodnom nivou – u skladu sa testamentom Alfreda Nobela.“
U testamentu Alfreda Nobela, na osnovu kojeg je nagrada uspostavljena, navodi se da bi Nobel trebalo da ide osobi „koja je učinila najviše ili najbolje za unapređenje bratstva među narodima“.
Zašto Tramp misli da bi trebalo da dobije Nobelovu nagradu?
Tramp je u nekoliko navrata ukazao da je odigrao ključnu ulogu u zaustavljanju više ratova.
„Vodio sam šest ratova, okončao sam šest ratova“, rekao je 18. avgusta tokom samita sa ukrajinskim i evropskim liderima.
Sledećeg dana, u intervjuu za Foks njuz, revidirao je broj na sedam ratova. To je tvrdnja koju je ponovio prošlog meseca, rekavši da niko „nikada nije uradio ništa slično tome“.
Pominjao je u tom kontekstu i Kosovo i Srbiju.
Tramp je u junu izjavio da bi Nobelov komitet trebalo da mu dodeli Nobelovu nagradu za mir i da je „trebalo da je dobije četiri ili pet puta”.
U septembru je rekao delegatima Ujedinjenih nacija da „svi kažu“ da bi trebalo da dobije nagradu. Dao je slične komentare kada su se vojni generali okupili u Virdžiniji prošle nedelje. Ipak, on je za CBS njuz u septembru izjavio da ne traži nagradu.
Tokom dva mandata u Ovalnom kabinetu, Tramp je nominovan za Nobelovu nagradu više od 10 puta. Nominacije su slali izraelski premijer Benjamin Netanjahu, kambodžanski premijer Huna Maneta, ukrajinski političari, kao i poslanici iz SAD, Švedske i Norveške, piše Skaj njuz.
Netanjahu ga je nominovao za ovogodišnju nagradu.
Dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za mir biće proglašen u petak, 10. oktobra.
Ovog oktobra „Vreme“ slavi i časti – čak 35 odsto popusta za naš 35. rođendan! Važi za polugodišnje i godišnje pretplate. Pretplatite se sada!