img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Me­ri­di­ja­ni

26. avgust 2004, 14:53 Pri­re­dio: D. Ko­nji­ku­šić
Copied

Pe­king: Ro­đen­dan Sja­o­pin­ga

Ki­na je obe­leži­la ve­li­kom pa­ra­dom sto­go­di­šnji­cu ro­đe­nja biv­šeg ki­ne­skog li­de­ra Deng Sja­o­pin­ga. Ki­ne­ski pred­sed­nik Hu Đin­tao po­zdra­vio je pro­šle ne­de­lje „glav­nog ar­hi­tek­tu“ eko­nom­skih i tr­ži­šnih re­for­mi i „dr­žav­ni­ka ko­ga je po­kre­ta­la lju­bav pre­ma svom na­ro­du“. Na sve­ča­no­sti u Na­rod­nom kon­gre­su na pe­kin­škom Tr­gu Tje­nan­men. Hu ni­je iz­be­gao da po­me­ne re­pre­siv­ni ka­rak­ter Den­go­ve vla­sti, pod­se­tiv­ši da je on do­zvo­lio kr­va­vo gu­še­nje pro­de­mo­krat­skih de­mon­stra­ci­ja na tom istom tr­gu 1989. go­di­ne. Hu je, ta­ko­đe, po­no­vo upu­tio upo­zo­re­nje taj­van­skim bor­ci­ma za ne­za­vi­snost. Sve­ča­no­sti su pri­su­stvo­va­li biv­ši pred­sed­nik Đi­ang Ce­min i biv­ši pre­mi­jer Žu Rong­đi. Hu je pod­se­tio da je Deng otvo­rio Ki­nu, a po­seb­no nje­ne pri­o­bal­ne obla­sti, za pri­vat­ni sek­to­r i stra­ne in­ve­sti­ci­je. Deng, ko­ji će osta­ti upam­ćen po prag­ma­ti­zmu što je usle­dio na­kon ma­o­i­zma, umro je fe­bru­a­ra 1997. u 92. go­di­ni. Bio je otac re­for­mi ka­pi­ta­li­stič­kog ti­pa, za­po­če­tih 1978, ko­je su u osno­vi raz­vo­ja Ki­ne po­sled­njih de­ce­ni­ja. Pred­sed­nik Hu je do­dao da će se Ko­mu­ni­stič­ka par­ti­ja po­sve­ti­ti bor­bi pro­tiv ko­rup­ci­je i ja­ča­nju pra­vo­su­đa, upo­zo­riv­ši da će, uko­li­ko se za­bo­ra­vi in­te­res obič­nih gra­đa­na, vla­da iz­gu­bi­ti kre­di­bi­li­tet.

Va­šing­ton: Al­ban­ska ma­fi­ja

Hi­lja­de Al­ba­na­ca i dru­gih oso­ba ko­je su po­sled­njih go­di­na na­pu­sti­le Bal­kan i iz­be­gle u SAD po­či­nju da pred­sta­vlja­ju ozbi­ljan pro­blem. Nji­ho­ve or­ga­ni­zo­va­ne kri­mi­nal­ne gru­pe, pre­ma ne­dav­nim pro­ce­na­ma vi­so­kih zva­nič­ni­ka FBI-ja, sa­da ugro­ža­va­ju i vo­de­ću po­zi­ci­ju po­ro­di­ca ko­je sa­či­nja­va­ju Ko­za no­stru, ja­vi­la je pro­šlog utor­ka ve­li­ka te­le­vi­zij­ska mre­ža CNN. Al­ban­ske kri­mi­nal­ne gru­pe ko­je de­lu­ju uglav­nom u Nju­jor­ku i dru­gim gra­do­vi­ma na Is­toč­noj oba­li za­da­ju ve­li­ke te­ško­ća fe­de­ral­nim agen­ti­ma zbog iz­u­zet­nog na­silja i okrut­no­sti ko­je is­po­lja­va­ju. „Oni su kraj­nje bez­ob­zir­ni i ni­ma­lo ne ha­ju za po­sle­di­ce onog što či­ne“, re­kao je Kris Sve­ker, ko­ji je odne­dav­no na po­lo­ža­ju po­moć­ni­ka di­rek­to­ra Kri­mi­na­li­stič­kog is­tra­žnog od­se­ka FBI-ja. Sve­ker i dru­gi zva­nič­ni­ci do­da­li su da su broj­ni Al­ban­ci u ve­li­kim ma­fi­ja­škim po­ro­di­ca­ma ne­ko­li­ko go­di­na slu­ži­li kao oni ko­ji ni­že pri­pad­ni­ke ovih kri­mi­nal­nih gru­pa ute­ru­ju u red. Po­sle te­ških uda­ra­ca ko­je je FBI za­dao Ko­za no­stri u po­sled­njih ne­ko­li­ko go­di­na, Al­ban­ci su po­la­ko po­če­li da iz­bi­ja­ju u pr­vi plan i pre­u­zi­ma­ju te­ri­to­ri­ju ko­ju su ma­fi­ja­ški bo­so­vi Ko­za no­stre do ta­da ne­pri­ko­sno­ve­no kon­tro­li­sa­li. Zva­nič­ni­ci su do­da­li da u kla­no­vi­ma i gru­pa­ma ko­je sa­da po­či­nju da igra­ju glav­nu ulo­gu u or­ga­ni­zo­va­nom kri­mi­na­lu ima Al­ba­na­ca sa Ko­so­va, iz Ma­ke­do­ni­je i Cr­ne Go­re. Po nji­ho­vim re­či­ma, ru­ske i dru­ge or­ga­ni­zo­va­ne gru­pe ko­je de­lu­ju u SAD mno­go su ra­fi­ni­ra­ni­je i ma­nje na­sil­ne od Al­ba­na­ca.

Za ova­kav „uspeh“ Al­ba­na­ca de­li­mič­no je za­slu­žan i sam FBI ko­ji je raz­bio mno­ge gru­pe Ko­za no­stre. Ope­ra­ci­ja „Za­kop­ča­va­nje“, ka­ko je FBI na­zvao svo­ju ak­ci­ju raz­bi­ja­nja ma­fi­je, sve­la je broj po­ro­di­ca ko­je su de­lo­va­le u SAD sa 24 na de­vet, iz­ja­vi­li su po­li­cij­ski zva­nič­ni­ci. U toj ak­ci­ji pro­tiv or­ga­ni­zo­va­nog kri­mi­na­la uhap­še­no je vi­še od 100 vo­đa i vi­še od 600 čla­no­va. Ma­da ni­su ot­kri­ve­ne ni­ka­kve ve­ze s te­ro­ri­sti­ma, u FBI-ju ka­žu da pom­no pra­te da li će mi­li­tant­ni mu­sli­ma­ni u no­vim or­ga­ni­zo­va­nim kri­mi­nal­nim gru­pa­ma ot­kri­ti svo­ju even­tu­al­nu po­ve­za­nost sa or­ga­ni­za­ci­ja­ma za ko­je se sum­nja da su ume­ša­ne u fi­nan­si­ra­nje te­ro­ri­sta.

Vun­dizel: Uhap­še­ni neo­na­ci­sti

Ne­mač­ka po­li­ci­ja uhap­si­la je pro­šle su­bo­te 74 neo­na­ci­sta ko­ji su u ba­var­skom gra­du Vun­di­ze­lu uče­stvo­va­li u mar­šu po­vo­dom 17. go­di­šnji­ce smr­ti Hi­tle­ro­vog za­me­ni­ka Ru­dol­fa He­sa. Pri­pad­ni­ci eks­trem­ne de­sni­ce su pri­tvo­re­ni, po­što su no­si­li za­bra­nje­ne na­ci­stič­ke sim­bo­le ili oruž­je na sku­pu u Vun­di­ze­lu, u ko­me je sa­hra­njen Heš. Po­li­ci­ja je uhap­si­la još 31 oso­bu, uklju­ču­ju­ći če­ti­ri pri­pad­ni­ka le­vi­ce ko­ja je s dru­gim an­ti­na­ci­stič­kim gru­pa­ma or­ga­ni­zo­va­la kon­tra­de­mon­stra­ci­je. Vi­še od 3000 neo­na­ci­sta iz Ne­mač­ke i ino­stran­stva uče­stvo­va­lo je u mar­šu, ko­ji je po­stao go­di­šnji ri­tual upr­kos po­ku­ša­ju grad­skih vla­sti da za­bra­ne to oku­plja­nje. Or­ga­ni­za­to­ri su ulo­ži­li žal­bu na od­lu­ku grad­skih vla­sti i do­bi­li sud­ski spor. Gra­do­na­čel­nik Vun­di­ze­la Karl-Vi­li Bek, op­štin­ski sa­vet­ni­ci i sta­nov­ni­ci us­pe­li su, me­đu­tim, da na ne­ko vre­me za­dr­že ko­lo­nu neo­na­ci­sta, ta­ko što su se­li na uli­cu. To­kom mar­ša neo­na­ci­sta i pro­te­sta nji­ho­vih pro­tiv­ni­ka ni­je bi­lo ve­ćih in­ci­de­na­ta. Ru­dlof Hes, je­dan od glav­nih sa­rad­ni­ka Adol­fa Hi­tle­ra i nje­gov lič­ni se­kre­tar, obe­sio se 17. av­gu­sta 1987. go­di­ne u za­tvor­skoj će­li­ji u ber­lin­skoj če­tvr­ti Špan­dau. Mno­gi pri­pad­ni­ci ma­lo­broj­nih neo­na­ci­stič­kih gru­pa u Ne­mač­koj sma­tra­ju da su ga ubi­li nje­go­vi bri­tan­ski ču­va­ri. Hes je za­ro­bljen 1941. go­di­ne po­što se pa­do­bra­nom spu­stio u Škot­sku, po­ku­ša­va­ju­ći da lič­no iz­dej­stvu­je mir sa Bri­ta­ni­jom. Treći čo­vek na­ci­stič­ke par­ti­je od 1933. do 1941. go­di­ne osu­đen je na do­ži­vot­ni za­tvor na su­đe­nju u Nir­nber­gu 1945. i 1946. go­di­ne.

Prag: Ko­rup­ci­ja u par­la­men­tu

Če­ški pre­mi­jer Sta­nji­slav Gros šo­ki­ran je op­tu­žbom da opo­zi­ci­ja po­ku­ša­va da nov­cem pod­mi­ti po­sla­ni­ke ka­ko bi pa­la vla­da, ali vla­da­ju­ća ko­a­li­ci­ja će ipak 24. av­gu­sta tra­ži­ti od par­la­men­ta da se iz­ja­sni o po­ve­re­nju no­voj vla­di. Afe­ra je iz­bi­la pro­šlog pet­ka ka­da je dnev­nik „Mla­da fron­ta dnes“ ob­ja­vio da je naj­po­pu­lar­ni­ja če­ška par­ti­ja, opo­zi­ci­o­na Gra­đan­ska de­mo­krat­ska stran­ka (ODS), po­nu­di­la po­sla­ni­ku vla­da­ju­će ko­a­li­ci­je Zde­nje­ku Kor­žist­kom 300.000 evra da po­mog­ne u oba­ra­nju vla­de sle­de­ćeg utor­ka. „Uko­li­ko je isti­na, to je fa­tal­na stvar ko­ja do­vo­di u pi­ta­nje funk­ci­o­ni­sa­nje par­la­men­tar­nog si­ste­ma kod nas. Neo­p­hod­no je da se od po­čet­ka po­sta­vi­mo pro­tiv ta­kve ma­fi­ja­ške prak­se“, iz­ja­vio je Gros

dnev­ni­ku „Pra­vo“. Is­tra­gu je od­mah po­kre­nu­la po­li­ci­ja a li­der ODS-a Mi­rek To­po­la­nek

po­tvr­dio je da su nje­go­vi lju­di pre­go­va­ra­li sa Kor­žist­kim da po­mog­ne da vla­da pad­ne i ze­mlja na­pra­vi ko­rak ka pre­vre­me­nim iz­bo­ri­ma. To­po­la­nek je re­kao da će iden­ti­tet pre­go­va­ra­ča obe­lo­da­ni­ti sa­mo po­li­ci­ji, a po­re­kao je da su Kor­žist­kom nu­đe­ne pa­re. Do sa­da naj­o­zbilj­ni­ja op­tu­žba za po­li­tič­ku ko­rup­ci­ju u Če­škoj ni­je pr­va. Opo­zi­ci­ja sa ODS-om na če­lu upo­zo­ri­la je to­kom pre­go­vo­ra o sa­sta­vlja­nju no­ve vla­de da je sum­njiv od­la­zak jed­nog od ne­po­slu­šnih po­sla­ni­ka vla­da­ju­će ko­a­li­ci­je Ma­ri­ja­na Bje­le­ša. ODS je ta­da op­tu­ži­o vla­da­ju­ću ko­a­li­ci­ju da je svom po­sla­ni­ku obe­ća­la 600.000 evra da na­pu­sti par­la­ment i oslo­bo­di pro­stor za ne­ko­ga ko ne­će pra­vi­ti pro­ble­me vla­di.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Bliski istok

22.mart 2026. Kersten Knip/DW

Katar, Saudijska Arabija, Emirati: Da li i dalje veruju Trampu

Da li zemlje Persijskog zaliva i dalje veruju Americi da drži pod kontrolom situaciju na Bliskom istoku?

Janez Janša u kaputu sa kravatom okružen mikrofonima i kamerama

Izbori u Sloveniji

22.mart 2026. Gaj De Loni (DW)

Robert Golob sa harmonikašem iz centra Ljubljane protiv Janeza Janše

Parlamentarni izbori u Sloveniji održavaju se u nedelju, 22. marta. Favoriti su vladajući Pokret Sloboda i opoziciona Slovenačka demokratska stranka, ali će svima biti potrebne i manjinske stranke

Lice Donalda Trampa pred velikom američkom zastavom

Rat na Bliskom istoku

22.mart 2026. A.I.

Trampov ultimatum Iranu: Ako za 48 sati Ormuski moreuz ne bude otvoren, uništiću vam elektrane

Predsednik SAD Donald Tramp postavio je ultimatum Teheranu: ako za 48 sati ne bude otvoren Ormuski moreuz, razoriće iranske elektrane

Donald Tramp

Donald Tramp

21.mart 2026. B. B.

CNN: Tramp je izgubio kontrolu nad ratom sa Iranom

Tramp besni što ne može jednostavno da naredi Evropljanima da pošalju brodove da otvore Ormuski moreuz, piše u analizi novinar Si-En-Ena (CNN) Stiven Kolinson

Poplava na Havajima

Vremenske nepogode

21.mart 2026. B. B.

Evakuacija hiljada ljudi na Havajima, zbog jakih kiša moguće pucanje brane

Najgora poplava na Havajima u proteklih 20 godina dovela je do evakuacije hiljada ljudi, dok zvaničnici upozoravaju i na opasnost da popusti brana stara 120 godina

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure