img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Makron: Francuska je spremna za sve scenarije 

17. mart 2024, 08:32 s.Z./Danas/Vreme
Foto: Stephanie Lecocq/Pool via AP
Copied

Predsednik Francuske Emanuel Makron izjavio je u subotu za list Parizijen da će možda ipak biti „neophodne operacije na terenu“ u Ukrajini

„Možda će u jednom trenutku, a to ne želim i neću pokrenuti tu incijativu, biti neophodne operacije na terenu, kakve god one bile, protiv ruskih snaga“, rekao je Makron francuskom listu, na putu iz Berlina gde je imao sastanak sa nemačkim kancelarom Olafom Šolcom i premijerom Poljske Donaldom Tuskom.

Makron je dodao da su „mnoge zemlje u Evropi na istoj liniji“, što podrazumeva baltičke zemlje, Češku, pa i Poljsku.

Nemačka, uglavnom, nastavlja da odbija tu ideju.

Kako su preneli francuski mediji, to je bio jedan od razloga zašto je francuski predsednik želeo da brzo ode u Berlin kako bi „sprečio debatu o postojećim strateškim razlikama“.

„Razlike ne postoje“, rekao je Makron za „Parizijen“ i dodao da postoje razlike između „strateških kultura i činjenice delovanja na komplementarnosti“.

„Nemačka ima stratešku kulturu velikog opreza, neintervenisanja i distancirala se od nuklearnog oružja. Veoma drugačiji model od Francuske, koja ima nuklearno oružje i koja je zadržala i ojačala profesionalnu vojsku“, rekao je Makron.

Makron je dodao da se Francuska „sprema za sve scenarije“.

„Bila bi greška da to ne uradimo. Takođe sam uveren da bi u nekim od ovih scenarija svako, shodno sopstvenom modelu (strateške kulture) mogao da preuzmu svoj deo odgovornosti“, rekao je predsednik Francuske.

Makron, koji je ranije rekao da je spreman na razgovore sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom, jer smatra da je to njegova odgovornost, dodao je da se ne sme dozvoliti zastrašivanje Putinovom „retorikom straha“.

„Ne suočavamo se sa velikom silom. Rusija je srednja sila sa nuklearnim oružjem, čiji je Bruto domaći proizvod (BDP) mnogo niži od evropskog, niži od nemačkog, francuskog“, rekao je Makron.

Francuski predsednik je rekao da neće čestitati Putinu ako pobedi na predsedničkim izborima u Rusiji.

Tajna partnera u NATO-u

Nemački kancelar Olaf Šolc na meti je kritika, jer je, kako neki kažu, odao obaveštajnu tajnu partnera u NATO-u.

Šolc je vrlo neuvijeno rekao da britanski i francuski vojnici direktno pomažu Ukrajincima da pucaju na Ruse.

„Nož u leđa NATO“, glasili su na to  neki od komentara iz Londona i Berlina.

Iako se čuju demanti da zapadni vojnici direktno učestvuju na ratištu, Šolcu se prebacuje da je odao „obaveštajne tajne“ partnera, pa se onda postavlja pitanje kakve je tajne odao ako se istovremeno tvrdi da je rekao neistinu?

Dok Makron najavljuje “neophodne akcije” Šolc je bio posebno izričit, rekavši da NATO nikada ne sme sebi dozvoliti da uđe u direktni rat sa Rusijom.

Tagovi:

Rusija Francuska Rat u Ukrajini
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Mađarski MOL

Gasno poslovanje

11.mart 2026. N. M.

INA ponovo izgubila spor sa MOL-om: Hrvatska treba da isplati 236 miliona dolara

Savezni sud u Vašingtonu naredio je izvršenje arbitražne presude prema kojoj Hrvatska treba da isplati oko 236 miliona dolara mađarskoj naftnoj kompaniji MOL

Nemačka

11.mart 2026. Dijana Roščić (DW)

Sunovrat nemačke autoindustrije: Prepolovljen profit Folksvagena i ostale muke

Za Folksvagen 2025. godina bila je jedna od najgorih u ovom veku. Iako je u Evropi zabeležen rast, veliki padovi u Kini i Severnoj Americi su ipak preovladali. Kao razlozi se navode američke carine i problemi u Poršeu

Iran minira Ormuski moreuz

Rat na Bliskom istoku

11.mart 2026. I.M.

Iran postavio mine u Ormuskom moreuzu, strah od dodatnog poskupljenja nafte

Iran je počeo da postavlja pomorske mine u Ormuski moreuz, jednu od najvažnijih energetskih tačaka na svetu, kroz koju prolazi oko petine globalnog transporta sirove nafte, tvrde izvori američkih obaveštajnih službi

Katar

Rat na Bliskom istoku

11.mart 2026. I.M.

Iran pokrenuo raketne napade na američke baze u Kataru, Kuvajtu i Iraku

Iran tvrdi da je gađao američku Petu flotu i više vojnih baza na Bliskom istoku u, kako navodi, „najrazornijoj operaciji“ od početka sukoba

Folksvagen znak, vozila u pozadini

Nemačka

10.mart 2026. K. S.

Masovna otpuštanja u Folksvagenu: Do 2030. bez posla 50.000 ljudi

Prvobitno najavljeno masovno otpuštanje zaposlenih u Folksvagenu sad je još masovnije. Zašto jedna od najvećih autokompanija na svetu otpušta desetine hiljada ljudi?

Komentar

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1835
Poslednje izdanje

Američko-izraelski napad na Iran

Apokalipsa na Bliskom istoku Pretplati se
Intervju: Dušan Lj. Milenković, politički konsultant

Režim puca po svim šavovima

Projekti Grada Beograda

Beograđani u prašini i lažima

"Svadba" i hrvatsko društvo danas

Ima li razloga za smeh

Priča iz života

Zašto je empatija selektivna

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure