

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Predsednik Francuske Emanuel Makron izjavio je u subotu za list Parizijen da će možda ipak biti „neophodne operacije na terenu“ u Ukrajini
„Možda će u jednom trenutku, a to ne želim i neću pokrenuti tu incijativu, biti neophodne operacije na terenu, kakve god one bile, protiv ruskih snaga“, rekao je Makron francuskom listu, na putu iz Berlina gde je imao sastanak sa nemačkim kancelarom Olafom Šolcom i premijerom Poljske Donaldom Tuskom.
Makron je dodao da su „mnoge zemlje u Evropi na istoj liniji“, što podrazumeva baltičke zemlje, Češku, pa i Poljsku.
Nemačka, uglavnom, nastavlja da odbija tu ideju.
Kako su preneli francuski mediji, to je bio jedan od razloga zašto je francuski predsednik želeo da brzo ode u Berlin kako bi „sprečio debatu o postojećim strateškim razlikama“.
„Razlike ne postoje“, rekao je Makron za „Parizijen“ i dodao da postoje razlike između „strateških kultura i činjenice delovanja na komplementarnosti“.
„Nemačka ima stratešku kulturu velikog opreza, neintervenisanja i distancirala se od nuklearnog oružja. Veoma drugačiji model od Francuske, koja ima nuklearno oružje i koja je zadržala i ojačala profesionalnu vojsku“, rekao je Makron.
Makron je dodao da se Francuska „sprema za sve scenarije“.
„Bila bi greška da to ne uradimo. Takođe sam uveren da bi u nekim od ovih scenarija svako, shodno sopstvenom modelu (strateške kulture) mogao da preuzmu svoj deo odgovornosti“, rekao je predsednik Francuske.
Makron, koji je ranije rekao da je spreman na razgovore sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom, jer smatra da je to njegova odgovornost, dodao je da se ne sme dozvoliti zastrašivanje Putinovom „retorikom straha“.
„Ne suočavamo se sa velikom silom. Rusija je srednja sila sa nuklearnim oružjem, čiji je Bruto domaći proizvod (BDP) mnogo niži od evropskog, niži od nemačkog, francuskog“, rekao je Makron.
Francuski predsednik je rekao da neće čestitati Putinu ako pobedi na predsedničkim izborima u Rusiji.
Tajna partnera u NATO-u
Nemački kancelar Olaf Šolc na meti je kritika, jer je, kako neki kažu, odao obaveštajnu tajnu partnera u NATO-u.
Šolc je vrlo neuvijeno rekao da britanski i francuski vojnici direktno pomažu Ukrajincima da pucaju na Ruse.
„Nož u leđa NATO“, glasili su na to neki od komentara iz Londona i Berlina.
Iako se čuju demanti da zapadni vojnici direktno učestvuju na ratištu, Šolcu se prebacuje da je odao „obaveštajne tajne“ partnera, pa se onda postavlja pitanje kakve je tajne odao ako se istovremeno tvrdi da je rekao neistinu?
Dok Makron najavljuje “neophodne akcije” Šolc je bio posebno izričit, rekavši da NATO nikada ne sme sebi dozvoliti da uđe u direktni rat sa Rusijom.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve