

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Predsednik Francuske Emanuel Makron izjavio je u subotu za list Parizijen da će možda ipak biti „neophodne operacije na terenu“ u Ukrajini
„Možda će u jednom trenutku, a to ne želim i neću pokrenuti tu incijativu, biti neophodne operacije na terenu, kakve god one bile, protiv ruskih snaga“, rekao je Makron francuskom listu, na putu iz Berlina gde je imao sastanak sa nemačkim kancelarom Olafom Šolcom i premijerom Poljske Donaldom Tuskom.
Makron je dodao da su „mnoge zemlje u Evropi na istoj liniji“, što podrazumeva baltičke zemlje, Češku, pa i Poljsku.
Nemačka, uglavnom, nastavlja da odbija tu ideju.
Kako su preneli francuski mediji, to je bio jedan od razloga zašto je francuski predsednik želeo da brzo ode u Berlin kako bi „sprečio debatu o postojećim strateškim razlikama“.
„Razlike ne postoje“, rekao je Makron za „Parizijen“ i dodao da postoje razlike između „strateških kultura i činjenice delovanja na komplementarnosti“.
„Nemačka ima stratešku kulturu velikog opreza, neintervenisanja i distancirala se od nuklearnog oružja. Veoma drugačiji model od Francuske, koja ima nuklearno oružje i koja je zadržala i ojačala profesionalnu vojsku“, rekao je Makron.
Makron je dodao da se Francuska „sprema za sve scenarije“.
„Bila bi greška da to ne uradimo. Takođe sam uveren da bi u nekim od ovih scenarija svako, shodno sopstvenom modelu (strateške kulture) mogao da preuzmu svoj deo odgovornosti“, rekao je predsednik Francuske.
Makron, koji je ranije rekao da je spreman na razgovore sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom, jer smatra da je to njegova odgovornost, dodao je da se ne sme dozvoliti zastrašivanje Putinovom „retorikom straha“.
„Ne suočavamo se sa velikom silom. Rusija je srednja sila sa nuklearnim oružjem, čiji je Bruto domaći proizvod (BDP) mnogo niži od evropskog, niži od nemačkog, francuskog“, rekao je Makron.
Francuski predsednik je rekao da neće čestitati Putinu ako pobedi na predsedničkim izborima u Rusiji.
Tajna partnera u NATO-u
Nemački kancelar Olaf Šolc na meti je kritika, jer je, kako neki kažu, odao obaveštajnu tajnu partnera u NATO-u.
Šolc je vrlo neuvijeno rekao da britanski i francuski vojnici direktno pomažu Ukrajincima da pucaju na Ruse.
„Nož u leđa NATO“, glasili su na to neki od komentara iz Londona i Berlina.
Iako se čuju demanti da zapadni vojnici direktno učestvuju na ratištu, Šolcu se prebacuje da je odao „obaveštajne tajne“ partnera, pa se onda postavlja pitanje kakve je tajne odao ako se istovremeno tvrdi da je rekao neistinu?
Dok Makron najavljuje “neophodne akcije” Šolc je bio posebno izričit, rekavši da NATO nikada ne sme sebi dozvoliti da uđe u direktni rat sa Rusijom.


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve