img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Indija

Ljudska žrtva na oltaru prava

17. januar 2013, 01:49 Jovana Gligorijević
MARŠ SOLIDARNOSTI: Žene zahtevaju poštovanje i pravdu / fotografije: reuters
Copied

Džoti Sing Pandi nije tražila da postane heroina ni mučenica. Nije nameravala da se ističe hrabrošću, niti da njene rane postanu simbol borbe protiv nasilja nad ženama. Htela je samo da živi. Od posledica silovanja i batinanja umrla je 29. decembra. A sve to, zbog naizgled bezazlene greške – ušla je u pogrešan autobus

„Želim da svet zna da se moja ćerka zvala Džoti Sing Pandi. Ponosan sam na nju. Otkrivanje njenog imena ohrabriće druge žene koje su preživele silovanje, moja ćerka će im dati snagu. Nigde nije pogrešila, umrla je braneći se.“ Ovim rečima je, posle tri nedelje ćutanja, Badri Pandi otkrio ime svoje dvadesettrogodišnje ćerke koja je preminula od posledica stravičnog silovanja i mučenja u Delhiju. Do tada, mediji su je nazivali Amanat („blago“), Nirbhaya („neustrašiva“) ili Damini („svetlost“).

POGREŠAN AUTOBUS: Džoti Sing Pandi nije tražila da postane heroina ni mučenica. Nije nameravala da se ističe hrabrošću, niti da njene rane postanu simbol borbe protiv nasilja nad ženama. Sve što je htela bilo je da završi medicinu, postane fizioterapeut i vodi normalan, običan život. Umesto toga, 16. decembra primljena je u jednu bolnicu u Delhiju, sa povredama kakve lekari, iskusni hirurzi, tvrde da nisu mogli ni da zamisle, a kamoli da vide. Trinaest dana kasnije, umrla je u bolnici u Singapuru, u koju je stigla prekasno da bi joj bilo spasa. A sve to, zbog naizgled bezazlene greške – Džoti Sing Pandi ušla je u pogrešan autobus.

U noći 16. decembra, ona se sa prijateljem vraćala iz bioskopa u južnom Delhiju, gde su gledali Pijev život. Oko 21.30 ušli su u gradski autobus koji je, navodno, vozio ka njihovom delu grada. U tom trenutku nisu znali da su svih šest putnika i vozač, zapravo grupa građevinskih radnika koji su oteli autobus u nameri da se provozaju po gradu, što je čest slučaj u Delhiju. Da nešto nije u redu, primetio je Džotin saputnik, kada je autobus skrenuo sa uobičajene rute. Prigovorio je vozaču, a onda je grupa od šest muškaraca okružila par. Počeli su da ih propituju šta rade sami na ulici u to doba noći i da dodiruju Džoti na neprikladan način. Njen prijatelj je nasrnuo na jednog od muškaraca, a onda je cela grupa napala njega. Pretučen je, davljen i na kraju onesvešćen udarcima metalnom šipkom, istom onom koja će biti fatalna za Džoti.

Nju su odvukli u zadnji deo autobusa. Otimala se, udarala ih i grizla (otisci zuba na njihovim šakama kasnije će policiji olakšati posao kod identifikovanja trojice od šest napadača). Tukli su je šipkom i silovali dok se nije onesvestila, da bi se potom još jednom izređali na njoj. Sve vreme vozač je mirno vozio autobus. Najmlađi među napadačima, sedamnaestogodišnjak koji, prema indijskom zakonu, za ovaj zločin može da dobije najviše tri godine zatvora, bio je najsuroviji. Šipkom, za koju je istraga utvrdila da je drška automobilske dizalice, silovao je devojku i doslovno joj iščupao utrobu. U medicinskom izveštaju stoji da je Džoti pretrpela tako teške povrede abdomena i genitalija da je u bolnicu stigla sa svega pet odsto creva.

Oko 23 sata, napadači su obe žrtve izbacili iz autobusa u pokretu. Navodno, namera im je bila da Džoti još i pregaze autobusom, ali je njen prijatelj u međuvremenu došao svesti i uspeo da je skloni u stranu. Oboje ih je nešto kasnije, gole i u polusvesnom stanju pronašao prolaznik koji je pozvao policiju. Džoti je još uvek bila živa, ali je odmah stavljena na aparate za disanje.

U danima koji su usledili, Džoti je zadivila svet voljom da preživi. Uspela je na neko vreme i da dođe svesti, da razgovara sa policijom i identifikuje neke od napadača. Njena majka kaže da je uspela da joj šapne da želi da živi. Prebačena je 24. januara u bolnicu „Maunt Elizabet“ u Singapuru, poznatu po uspešnim višestrukim transplantacijama organa. Viši higijenski standardi i bolja tehnička opremljenost ove bolnice, verovalo se, doprineće da devojka preživi. Međutim, pre dolaska u Singapur, njen organizam već je zahvatila infekcija. „Idi da spavaš“, šapnula je ocu koji je sve vreme bio kraj njenog bolničkog kreveta: „I meni se spava“, rekla je i zatvorila oči.

BUĐENJE S(A)VESTI: Način na koji je Džoti Sing Pandi stradala prevazilazi moć jezika. Nema dovoljno snažnih reči koje bi mogle da obuhvate ono što joj se dogodilo. Pa ipak, zrnce utehe može se naći u tome što posle njene smrti, jedno društvo više nije isto. Prema zvaničnim izveštajima, 228.650 od ukupno 256.329 slučajeva nasilnih zločina prošle godine počinjeni su protiv žena, a broj silovanja u indijskoj prestonici je porastao za 17 odsto u 2012. Silovanje se jedva i smatra krivičnim delom, a političari neretko izjavljuju da bi ovaj problem trebalo rešiti tako što bi žene naprosto ostajale u kući. Zemlji u kojoj se napadi na žene ignorišu i vrlo retko krivično gone, još u danima kada se ova devojka borila za život, zahvatio je talas velikih protesta, sa zahtevom za strože kazne za silovatelje. Za ovu zemlju neuobičajeni izlivi besa, kulminirali su na ulicama Delhija. Ljutiti demonstranti, narodni poslanici, aktivisti za ljudska prava i predstavnici opozicionih partija traže smrtne kazne za silovatelje. Studenti postavljaju barikade širom Delhija. U nekoliko navrata demonstranti su se sukobili sa policijom. Nekoliko hiljada ljudi, među kojima je bilo najviše žena, okupilo se 2. januara u tihom maršu solidarnosti ispred Gandijevog groba, kod memorijalnog centra koji nosi njegovo ime. Učesnice protesta, koje su u rukama nosile natpise „Poštovanje i pravda“, zahtevale su veću zaštitu za žene u toj zemlji. One su se ispred memorijalnog centra, koji često služi kao mesto protestnih okupljanja u Delhiju, pomolile za devojku koju su silovali pripadnici bande, preneo je AP.

Udruženje advokata u Delhiju saopštilo je da nijedan njihov član neće zastupati optužene jer su „odlučili da ostanu po strani kako bi osigurali brzu pravdu“. Vlada je naložila i unutrašnju istragu u policiji kako bi se utvrdilo da li je posle napada bilo propusta u reakciji, pošto je prijatelj stradale devojke izjavio da policajci koji su došli na mesto gde su njih dvoje izbačeni iz autobusa nisu odmah znali gde da ih vode. Njemu medicinska pomoć nije pružena odmah, već je prvo odveden u policiju gde je dugo ispitivan. Vlada je formirala radnu grupu koja će nadgledati da li policija adekvatno radi na zaštiti žena. Iz Vrhovnog suda je saopšteno da će odlučivati o eventualnoj suspenziji svih poslanika suočenih sa optužbama i krivičnim gonjenjem zbog napada na žene. Protiv napadača su podignute optužnice za kidnapovanje, silovanje i ubistvo.

Nažalost, nakon smrti Džoti Sing Pandi, dogodila su se bar još dva slična napada. U Zapadnom Bengalu, jednu ženu su, dok se sa mužem vraćala sa posla, silovala i ubila šestorica muškaraca. Muža su prvo onesposobili polivši ga kiselinom, a nju su, nakon silovanja, golu obesili o drvo, da izgleda kao samoubistvo. Druga žena, napadnuta u Pendžabu, na svu sreću, uspela je da preživi. Nju je pet muškaraca napastvovalo u gradskom autobusu, pa nema mnogo mesta sumnji da je slučaj Džoti Sing Pandi inspirisao bolesne umove.

Po pitanju zaštite žena i krivičnog gonjenja silovatelja, izvesno je, u Indiji će se stvari promeniti nabolje. Međutim, pobede koje dođu tek kad se na oltar ljudskih prava prinesu ljudske žrtve, mogu da budu samo gorke i bolne.

NA BEZBEDNOJ UDALJENOSTI: Muški…
NA BEZBEDNOJ UDALJENOSTI: Muški...
…i ženski vagon
...i ženski vagon
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Ukrajina, rat, vojnik

Rusija i Ukrajina

11.april 2026. K. S.

Uskršnje primirje na ukrajinskom frontu

Primirje će trajati 32 sata i počinje u subotu, 11. aprila, dan pred pravoslavni Uskrs

Nacrt plana novog simbola u Vašingtonu

Donald Tramp

11.april 2026. K. S.

Arc de Trump: Kakav spomenik Donald Tramp pravi sebi u Vašingtonu

Američki predsednik Donald Tramp ima novu ideju - gradi sebi trijumfalnu kapiju u Vašingtonu

Policajac ispred bilborda sa zastavama

Rat na Bliskom istoku

11.april 2026. K. S.

Mir ili „uništenje civilizacije“: Koje su sporne tačke pregovora između SAD i Irana

Islamabad, glavni grad Pakistana, domaćin je mirovnih pregovora između SAD i Irana. A koja su pitanja koja bi mogla da budu sporna

Predizborni miting, Mađarska

Izbori u Mađarskoj

11.april 2026. Keno Fersek / DW

Usijanje pred glasanje: Da li Orban broji poslednje sate na vlasti

Predizborna kampanja u Mađarskoj bila je usijana, a mnogi se nadaju da bi na izborima u nedelju 12. aprila mogla da se okonča era Viktora Orbana koja traje već 16 godina

Viktor Orban i Aleksandar Vučić pozdravljaju građane

Izbori u Mađarskoj

10.april 2026. Ivica Petrović / DW

Braća po autokratiji: Šta bi Orbanov pad značio za Vučića

Izbori u Mađarskoj, zakazani za 12. april, se bliže. Beograd sa nestrpljenjem prati – Orbanov poraz mogao bi uticati na spoljnopolitički položaj Srbije

Komentar

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
N1, Nova, Radar, Danas

Komentar

Davljenje N1 i drugih: Sve ide po planu

Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju

Nemanja Rujević
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure