img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Indija

Ljudska žrtva na oltaru prava

17. januar 2013, 01:49 Jovana Gligorijević
MARŠ SOLIDARNOSTI: Žene zahtevaju poštovanje i pravdu / fotografije: reuters
Copied

Džoti Sing Pandi nije tražila da postane heroina ni mučenica. Nije nameravala da se ističe hrabrošću, niti da njene rane postanu simbol borbe protiv nasilja nad ženama. Htela je samo da živi. Od posledica silovanja i batinanja umrla je 29. decembra. A sve to, zbog naizgled bezazlene greške – ušla je u pogrešan autobus

„Želim da svet zna da se moja ćerka zvala Džoti Sing Pandi. Ponosan sam na nju. Otkrivanje njenog imena ohrabriće druge žene koje su preživele silovanje, moja ćerka će im dati snagu. Nigde nije pogrešila, umrla je braneći se.“ Ovim rečima je, posle tri nedelje ćutanja, Badri Pandi otkrio ime svoje dvadesettrogodišnje ćerke koja je preminula od posledica stravičnog silovanja i mučenja u Delhiju. Do tada, mediji su je nazivali Amanat („blago“), Nirbhaya („neustrašiva“) ili Damini („svetlost“).

POGREŠAN AUTOBUS: Džoti Sing Pandi nije tražila da postane heroina ni mučenica. Nije nameravala da se ističe hrabrošću, niti da njene rane postanu simbol borbe protiv nasilja nad ženama. Sve što je htela bilo je da završi medicinu, postane fizioterapeut i vodi normalan, običan život. Umesto toga, 16. decembra primljena je u jednu bolnicu u Delhiju, sa povredama kakve lekari, iskusni hirurzi, tvrde da nisu mogli ni da zamisle, a kamoli da vide. Trinaest dana kasnije, umrla je u bolnici u Singapuru, u koju je stigla prekasno da bi joj bilo spasa. A sve to, zbog naizgled bezazlene greške – Džoti Sing Pandi ušla je u pogrešan autobus.

U noći 16. decembra, ona se sa prijateljem vraćala iz bioskopa u južnom Delhiju, gde su gledali Pijev život. Oko 21.30 ušli su u gradski autobus koji je, navodno, vozio ka njihovom delu grada. U tom trenutku nisu znali da su svih šest putnika i vozač, zapravo grupa građevinskih radnika koji su oteli autobus u nameri da se provozaju po gradu, što je čest slučaj u Delhiju. Da nešto nije u redu, primetio je Džotin saputnik, kada je autobus skrenuo sa uobičajene rute. Prigovorio je vozaču, a onda je grupa od šest muškaraca okružila par. Počeli su da ih propituju šta rade sami na ulici u to doba noći i da dodiruju Džoti na neprikladan način. Njen prijatelj je nasrnuo na jednog od muškaraca, a onda je cela grupa napala njega. Pretučen je, davljen i na kraju onesvešćen udarcima metalnom šipkom, istom onom koja će biti fatalna za Džoti.

Nju su odvukli u zadnji deo autobusa. Otimala se, udarala ih i grizla (otisci zuba na njihovim šakama kasnije će policiji olakšati posao kod identifikovanja trojice od šest napadača). Tukli su je šipkom i silovali dok se nije onesvestila, da bi se potom još jednom izređali na njoj. Sve vreme vozač je mirno vozio autobus. Najmlađi među napadačima, sedamnaestogodišnjak koji, prema indijskom zakonu, za ovaj zločin može da dobije najviše tri godine zatvora, bio je najsuroviji. Šipkom, za koju je istraga utvrdila da je drška automobilske dizalice, silovao je devojku i doslovno joj iščupao utrobu. U medicinskom izveštaju stoji da je Džoti pretrpela tako teške povrede abdomena i genitalija da je u bolnicu stigla sa svega pet odsto creva.

Oko 23 sata, napadači su obe žrtve izbacili iz autobusa u pokretu. Navodno, namera im je bila da Džoti još i pregaze autobusom, ali je njen prijatelj u međuvremenu došao svesti i uspeo da je skloni u stranu. Oboje ih je nešto kasnije, gole i u polusvesnom stanju pronašao prolaznik koji je pozvao policiju. Džoti je još uvek bila živa, ali je odmah stavljena na aparate za disanje.

U danima koji su usledili, Džoti je zadivila svet voljom da preživi. Uspela je na neko vreme i da dođe svesti, da razgovara sa policijom i identifikuje neke od napadača. Njena majka kaže da je uspela da joj šapne da želi da živi. Prebačena je 24. januara u bolnicu „Maunt Elizabet“ u Singapuru, poznatu po uspešnim višestrukim transplantacijama organa. Viši higijenski standardi i bolja tehnička opremljenost ove bolnice, verovalo se, doprineće da devojka preživi. Međutim, pre dolaska u Singapur, njen organizam već je zahvatila infekcija. „Idi da spavaš“, šapnula je ocu koji je sve vreme bio kraj njenog bolničkog kreveta: „I meni se spava“, rekla je i zatvorila oči.

BUĐENJE S(A)VESTI: Način na koji je Džoti Sing Pandi stradala prevazilazi moć jezika. Nema dovoljno snažnih reči koje bi mogle da obuhvate ono što joj se dogodilo. Pa ipak, zrnce utehe može se naći u tome što posle njene smrti, jedno društvo više nije isto. Prema zvaničnim izveštajima, 228.650 od ukupno 256.329 slučajeva nasilnih zločina prošle godine počinjeni su protiv žena, a broj silovanja u indijskoj prestonici je porastao za 17 odsto u 2012. Silovanje se jedva i smatra krivičnim delom, a političari neretko izjavljuju da bi ovaj problem trebalo rešiti tako što bi žene naprosto ostajale u kući. Zemlji u kojoj se napadi na žene ignorišu i vrlo retko krivično gone, još u danima kada se ova devojka borila za život, zahvatio je talas velikih protesta, sa zahtevom za strože kazne za silovatelje. Za ovu zemlju neuobičajeni izlivi besa, kulminirali su na ulicama Delhija. Ljutiti demonstranti, narodni poslanici, aktivisti za ljudska prava i predstavnici opozicionih partija traže smrtne kazne za silovatelje. Studenti postavljaju barikade širom Delhija. U nekoliko navrata demonstranti su se sukobili sa policijom. Nekoliko hiljada ljudi, među kojima je bilo najviše žena, okupilo se 2. januara u tihom maršu solidarnosti ispred Gandijevog groba, kod memorijalnog centra koji nosi njegovo ime. Učesnice protesta, koje su u rukama nosile natpise „Poštovanje i pravda“, zahtevale su veću zaštitu za žene u toj zemlji. One su se ispred memorijalnog centra, koji često služi kao mesto protestnih okupljanja u Delhiju, pomolile za devojku koju su silovali pripadnici bande, preneo je AP.

Udruženje advokata u Delhiju saopštilo je da nijedan njihov član neće zastupati optužene jer su „odlučili da ostanu po strani kako bi osigurali brzu pravdu“. Vlada je naložila i unutrašnju istragu u policiji kako bi se utvrdilo da li je posle napada bilo propusta u reakciji, pošto je prijatelj stradale devojke izjavio da policajci koji su došli na mesto gde su njih dvoje izbačeni iz autobusa nisu odmah znali gde da ih vode. Njemu medicinska pomoć nije pružena odmah, već je prvo odveden u policiju gde je dugo ispitivan. Vlada je formirala radnu grupu koja će nadgledati da li policija adekvatno radi na zaštiti žena. Iz Vrhovnog suda je saopšteno da će odlučivati o eventualnoj suspenziji svih poslanika suočenih sa optužbama i krivičnim gonjenjem zbog napada na žene. Protiv napadača su podignute optužnice za kidnapovanje, silovanje i ubistvo.

Nažalost, nakon smrti Džoti Sing Pandi, dogodila su se bar još dva slična napada. U Zapadnom Bengalu, jednu ženu su, dok se sa mužem vraćala sa posla, silovala i ubila šestorica muškaraca. Muža su prvo onesposobili polivši ga kiselinom, a nju su, nakon silovanja, golu obesili o drvo, da izgleda kao samoubistvo. Druga žena, napadnuta u Pendžabu, na svu sreću, uspela je da preživi. Nju je pet muškaraca napastvovalo u gradskom autobusu, pa nema mnogo mesta sumnji da je slučaj Džoti Sing Pandi inspirisao bolesne umove.

Po pitanju zaštite žena i krivičnog gonjenja silovatelja, izvesno je, u Indiji će se stvari promeniti nabolje. Međutim, pobede koje dođu tek kad se na oltar ljudskih prava prinesu ljudske žrtve, mogu da budu samo gorke i bolne.

NA BEZBEDNOJ UDALJENOSTI: Muški…
NA BEZBEDNOJ UDALJENOSTI: Muški...
…i ženski vagon
...i ženski vagon
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Kran Montana

Skijalište Kran Montana

01.januar 2026. I.M.

Desetine mrtvih tokom novogodišnje proslave u švajcarskom skijalištu

Novogodišnja proslava u luksuznom skijalištu Kran-Montana u Švajcarskoj prekinuta je požarom u jednom baru, u kome je poginulo najmanje desetine ljudi, dok je stotinak osoba povređeno

Svinja na pijaci u Meksiku pred novogodišnju noć

Novogodišnji praznici

31.decembar 2025. I.M.

Od razbijenih tanjira do 108 zvona: Kako se slavi Nova godina širom sveta

Jedenje grožđa u ponoć, razbijanje tanjira na kućnom pragu, zvonjava hramskih zvona ili maskiranje u medvede – novogodišnji običaji širom sveta svedoče o različitim verovanjima u sreću, zaštitu i novi početak

Somalilend

30.decembar 2025. Jan Valter (DW)

Kriza na Rogu Afrike: Zašto je Izrael priznao Somalilend?

Kakva je zemlja Somalilend? Zašto ga je Izrael, za razliku od SAD,  država EU,  Kine i Rusije priznao kao suverenu državu? I zašto je zbog toga izložen snažnoj kritici?

Politika

30.decembar 2025. Dijana Roščić (DW)

Godina urušavanja partnerstva između SAD i EU: Kako je Tramp uzdrmao Brisel

Donald Tramp napravio je za godinu dana neverovatan zaokret u politici prema Evropskoj uniji. To više nisu partnerski, već neporijateljski odnosi

Biljka kanabisa

Medicina

29.decembar 2025. K. S.

BiH legalizuje upotrebu kanabisa u medicinske svrhe

Za upotrebu će biti potreban lekarski recept

Komentar
Predsenik Stbije Aleksandar Vučić sedi zamišljen u kaputu verovatno u helikopteru. Pored prozora vidi se znak Exit

Komentar

Simptomi propadanja režima

Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.

Ivan Milenković
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u kaputu maše rukama

Komentar

Ćao Ćacilendu!

Proglašavajući najveće ruglo svoje vladavine za najveću tekovinu slobodarske Srbije, Aleksandar Vučić je svirao kraj Ćacilendu

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić na džemperu ima bedž sa ćirilićnim slovom

Pregled nedelje

Mozak ćacilendskog psihijatra   

Ništa se ne dešava od onog što Vučić najavljuje, uključujući i obećanje da će dohakati N1 i Novoj S. Zato nemoć i frustraciju krije tvrdnjom da te dve televizije nije zabranio jer mu koristi njihov rad. Jadno, jeftino i prozirno 

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1825-1826
Poslednje izdanje

Politička 2025.

Godina u kojoj se desila decenija Pretplati se
Izbor urednice fotografije nedeljnika “Vreme”

Slike Godine 2025.

Ova situacija

Šta nas čeka 2026.

Generacija Z

Stasavanje dece revolucije

Intervju: Nebojša Antonijević Anton i Zoran Kostić Cane (“Partibrejkers”)

Život iz prve ruke

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure