img
Loader
Beograd, 36°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Indija

Ljudska žrtva na oltaru prava

17. januar 2013, 01:49 Jovana Gligorijević
MARŠ SOLIDARNOSTI: Žene zahtevaju poštovanje i pravdu / fotografije: reuters
Copied

Džoti Sing Pandi nije tražila da postane heroina ni mučenica. Nije nameravala da se ističe hrabrošću, niti da njene rane postanu simbol borbe protiv nasilja nad ženama. Htela je samo da živi. Od posledica silovanja i batinanja umrla je 29. decembra. A sve to, zbog naizgled bezazlene greške – ušla je u pogrešan autobus

„Želim da svet zna da se moja ćerka zvala Džoti Sing Pandi. Ponosan sam na nju. Otkrivanje njenog imena ohrabriće druge žene koje su preživele silovanje, moja ćerka će im dati snagu. Nigde nije pogrešila, umrla je braneći se.“ Ovim rečima je, posle tri nedelje ćutanja, Badri Pandi otkrio ime svoje dvadesettrogodišnje ćerke koja je preminula od posledica stravičnog silovanja i mučenja u Delhiju. Do tada, mediji su je nazivali Amanat („blago“), Nirbhaya („neustrašiva“) ili Damini („svetlost“).

POGREŠAN AUTOBUS: Džoti Sing Pandi nije tražila da postane heroina ni mučenica. Nije nameravala da se ističe hrabrošću, niti da njene rane postanu simbol borbe protiv nasilja nad ženama. Sve što je htela bilo je da završi medicinu, postane fizioterapeut i vodi normalan, običan život. Umesto toga, 16. decembra primljena je u jednu bolnicu u Delhiju, sa povredama kakve lekari, iskusni hirurzi, tvrde da nisu mogli ni da zamisle, a kamoli da vide. Trinaest dana kasnije, umrla je u bolnici u Singapuru, u koju je stigla prekasno da bi joj bilo spasa. A sve to, zbog naizgled bezazlene greške – Džoti Sing Pandi ušla je u pogrešan autobus.

U noći 16. decembra, ona se sa prijateljem vraćala iz bioskopa u južnom Delhiju, gde su gledali Pijev život. Oko 21.30 ušli su u gradski autobus koji je, navodno, vozio ka njihovom delu grada. U tom trenutku nisu znali da su svih šest putnika i vozač, zapravo grupa građevinskih radnika koji su oteli autobus u nameri da se provozaju po gradu, što je čest slučaj u Delhiju. Da nešto nije u redu, primetio je Džotin saputnik, kada je autobus skrenuo sa uobičajene rute. Prigovorio je vozaču, a onda je grupa od šest muškaraca okružila par. Počeli su da ih propituju šta rade sami na ulici u to doba noći i da dodiruju Džoti na neprikladan način. Njen prijatelj je nasrnuo na jednog od muškaraca, a onda je cela grupa napala njega. Pretučen je, davljen i na kraju onesvešćen udarcima metalnom šipkom, istom onom koja će biti fatalna za Džoti.

Nju su odvukli u zadnji deo autobusa. Otimala se, udarala ih i grizla (otisci zuba na njihovim šakama kasnije će policiji olakšati posao kod identifikovanja trojice od šest napadača). Tukli su je šipkom i silovali dok se nije onesvestila, da bi se potom još jednom izređali na njoj. Sve vreme vozač je mirno vozio autobus. Najmlađi među napadačima, sedamnaestogodišnjak koji, prema indijskom zakonu, za ovaj zločin može da dobije najviše tri godine zatvora, bio je najsuroviji. Šipkom, za koju je istraga utvrdila da je drška automobilske dizalice, silovao je devojku i doslovno joj iščupao utrobu. U medicinskom izveštaju stoji da je Džoti pretrpela tako teške povrede abdomena i genitalija da je u bolnicu stigla sa svega pet odsto creva.

Oko 23 sata, napadači su obe žrtve izbacili iz autobusa u pokretu. Navodno, namera im je bila da Džoti još i pregaze autobusom, ali je njen prijatelj u međuvremenu došao svesti i uspeo da je skloni u stranu. Oboje ih je nešto kasnije, gole i u polusvesnom stanju pronašao prolaznik koji je pozvao policiju. Džoti je još uvek bila živa, ali je odmah stavljena na aparate za disanje.

U danima koji su usledili, Džoti je zadivila svet voljom da preživi. Uspela je na neko vreme i da dođe svesti, da razgovara sa policijom i identifikuje neke od napadača. Njena majka kaže da je uspela da joj šapne da želi da živi. Prebačena je 24. januara u bolnicu „Maunt Elizabet“ u Singapuru, poznatu po uspešnim višestrukim transplantacijama organa. Viši higijenski standardi i bolja tehnička opremljenost ove bolnice, verovalo se, doprineće da devojka preživi. Međutim, pre dolaska u Singapur, njen organizam već je zahvatila infekcija. „Idi da spavaš“, šapnula je ocu koji je sve vreme bio kraj njenog bolničkog kreveta: „I meni se spava“, rekla je i zatvorila oči.

BUĐENJE S(A)VESTI: Način na koji je Džoti Sing Pandi stradala prevazilazi moć jezika. Nema dovoljno snažnih reči koje bi mogle da obuhvate ono što joj se dogodilo. Pa ipak, zrnce utehe može se naći u tome što posle njene smrti, jedno društvo više nije isto. Prema zvaničnim izveštajima, 228.650 od ukupno 256.329 slučajeva nasilnih zločina prošle godine počinjeni su protiv žena, a broj silovanja u indijskoj prestonici je porastao za 17 odsto u 2012. Silovanje se jedva i smatra krivičnim delom, a političari neretko izjavljuju da bi ovaj problem trebalo rešiti tako što bi žene naprosto ostajale u kući. Zemlji u kojoj se napadi na žene ignorišu i vrlo retko krivično gone, još u danima kada se ova devojka borila za život, zahvatio je talas velikih protesta, sa zahtevom za strože kazne za silovatelje. Za ovu zemlju neuobičajeni izlivi besa, kulminirali su na ulicama Delhija. Ljutiti demonstranti, narodni poslanici, aktivisti za ljudska prava i predstavnici opozicionih partija traže smrtne kazne za silovatelje. Studenti postavljaju barikade širom Delhija. U nekoliko navrata demonstranti su se sukobili sa policijom. Nekoliko hiljada ljudi, među kojima je bilo najviše žena, okupilo se 2. januara u tihom maršu solidarnosti ispred Gandijevog groba, kod memorijalnog centra koji nosi njegovo ime. Učesnice protesta, koje su u rukama nosile natpise „Poštovanje i pravda“, zahtevale su veću zaštitu za žene u toj zemlji. One su se ispred memorijalnog centra, koji često služi kao mesto protestnih okupljanja u Delhiju, pomolile za devojku koju su silovali pripadnici bande, preneo je AP.

Udruženje advokata u Delhiju saopštilo je da nijedan njihov član neće zastupati optužene jer su „odlučili da ostanu po strani kako bi osigurali brzu pravdu“. Vlada je naložila i unutrašnju istragu u policiji kako bi se utvrdilo da li je posle napada bilo propusta u reakciji, pošto je prijatelj stradale devojke izjavio da policajci koji su došli na mesto gde su njih dvoje izbačeni iz autobusa nisu odmah znali gde da ih vode. Njemu medicinska pomoć nije pružena odmah, već je prvo odveden u policiju gde je dugo ispitivan. Vlada je formirala radnu grupu koja će nadgledati da li policija adekvatno radi na zaštiti žena. Iz Vrhovnog suda je saopšteno da će odlučivati o eventualnoj suspenziji svih poslanika suočenih sa optužbama i krivičnim gonjenjem zbog napada na žene. Protiv napadača su podignute optužnice za kidnapovanje, silovanje i ubistvo.

Nažalost, nakon smrti Džoti Sing Pandi, dogodila su se bar još dva slična napada. U Zapadnom Bengalu, jednu ženu su, dok se sa mužem vraćala sa posla, silovala i ubila šestorica muškaraca. Muža su prvo onesposobili polivši ga kiselinom, a nju su, nakon silovanja, golu obesili o drvo, da izgleda kao samoubistvo. Druga žena, napadnuta u Pendžabu, na svu sreću, uspela je da preživi. Nju je pet muškaraca napastvovalo u gradskom autobusu, pa nema mnogo mesta sumnji da je slučaj Džoti Sing Pandi inspirisao bolesne umove.

Po pitanju zaštite žena i krivičnog gonjenja silovatelja, izvesno je, u Indiji će se stvari promeniti nabolje. Međutim, pobede koje dođu tek kad se na oltar ljudskih prava prinesu ljudske žrtve, mogu da budu samo gorke i bolne.

NA BEZBEDNOJ UDALJENOSTI: Muški…
NA BEZBEDNOJ UDALJENOSTI: Muški...
…i ženski vagon
...i ženski vagon
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Bliski istok

26.jun 2025. Kersten Knip / DW

Trampov mir: Vidimo se u sledećem ratu

Deluje da se primirje između Izraele i Irana stabilizuje, ali dok u regionu raste nada u smirivanje tenzija, mnoge države i dalje zauzimaju podeljene stavove prema Teheranu

Železnica

26.jun 2025. I.M.

Najduža železnička linija: Moskva – Pjongjang za osam dana

Voz je krenuo iz Pjongjanga 17. juna, a osam dana mu je trebalo da stigne na Jaroslavsku stanicu u Moskvi

Donald Tramp u Kongresu

SAD

26.jun 2025. M. L. J.

VOA: Tramp zatvorio nezvanični javni servis Amerike

Administracija predsednika Amerike Donalda Trampa otpustila je stotine novinara Glasa Amerike (VOA). Tako je zatvoren nezvanični javni servis SAD osnovan još 1942. godine

SAD

25.jun 2025. B. B.

Tramp: Neverovatna demonstracija američke snage utrla put prekidu vatre

Američki predsednik Donald Tramp je na NATO samitu Hagu naglasio svoju ulogu u posredovanju o prekidu vatre između Izraela i Irana

Samit u Hagu

25.jun 2025. Novak Marković

NATO povećao potrošnju za odbranu: Bićemo pravedniji i smrtonosniji

Lideri NATO podržali su u sredu veliko povećanje potrošnje za odbranu koje je tražio predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp, i ponovo potvrdili posvećenost međusobnoj odbrani u slučaju napada

Komentar

Komentar

Vidovdanski protest: Posve u duhu kneza Lazara

Lazar Hrebeljanović nije samo vojnik i vladar, već svetitelj koji svedoči da Carstvo Božije nije u suprotnosti sa borbom za pravdu

Jelena Jorgačević

Komentar

Vučić, vojska, obmane i laži

U svojim obmanama po pitanju Vojske Srbije, u koje se upliće kao pile u kučine, Aleksandar Vučić je otišao korak dalje ne bi li ispeglao one prethodne

Davor Lukač

Komentar

Brbljanje i strah pred Vidovdan

Pretnje Aleksandra Vučića i njegovi pokušaji da obeshrabri građane da se priključe Vidovdanskom protestu zvuče kao zviždanje u mraku

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1799
Poslednje izdanje

Vojska i municija

Muke “vrhovnog komandanta” Pretplati se
Kulturna politika

Čitajte ratne i druge zločince

Košarka

Skupocena pojačanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure