

Minhenska bezbednosna konferencija
Strah Evrope od Amerike
Američki državni sekretar Marko Rubio ublažio je ton obraćanja Evropljanima, ali poruka je suštinski ista – odnose treba obnoviti pod Trampovim uslovima




Samo tri dana nakon što je novi tajvanski predsednik položio zakletvu, Kina je započela vojne vežbe nedaleko od Tajvana. Kineska narodnooslobodilačka armija tvrdi da su vežbe osmišljene kao „kazna“ i „upozorenje“ separatističkim snagama
Kineska narodnooslobodilačka armija (PLA) započela je seriju združenih vežbi oko Tajvana osmišljenih kao potencijalna „kazna” i „upozorenje” separatističkim snagama koje traže nezavisnost ostrva, objavljeno je u današnjem saopštenju za javnost.
Vežbe će koordinirati vojsku, mornaricu, vazduhoplovstvo i raketne snage PLA u Tajvanskom moreuzu, a održavaju se u nekoliko pravaca oko Tajvana i njegovih okolnih ostrva u četvrtak i petak, izjavio je vojni portparol Li Si, a prenosi RT.
Vežbe će se fokusirati na kombinovanu patrolu borbene gotovosti more-vazduh, zauzimanje kontrole bojnog polja i zajedničke precizne udare na ključne ciljeve, naveo je Li. Biće uvežbavano „opkoljavanje“ Tajvana, kao i operacije unutar i van lanca ostrva radi testiranja stvarnih borbenih sposobnosti.
Kineska vojska je saopštila da je vežba osmišljena kao demonstracija „snažne kazne za separatističke akte snaga ’tajvanske nezavisnosti‘“, kao i „strogo upozorenje protiv mešanja i provokacija spoljnih snaga“.
Odgovor Tajvana
Kao odgovor, tajvansko Ministarstvo odbrane je rasporedilo avione, mornaričke brodove i obalske raketne sisteme da nadgledaju snage PLA, osuđujući iznenadne vežbe kao „ugrožavanje regionalne stabilnosti2.
Tajvan je bio poslednje utočište nacionalističkih snaga tokom Kineskog građanskog rata 1940-ih, i od tada je ostao de fakto autonoman. Tajvan danas naziva sebe Republikom Kinom, i saveznik je Sjedinjenih Američkih Država. Peking traži mirnu reintegraciju ostrva, ali predviđa da bi mogao da upotrebi i vojnu silu ako Tajpej zvanično proglasi nezavisnost.
U govoru u ponedeljak, novoinaugurisani tajvanski predsednik Laj Čing Te pozvao je Peking da se „suoči sa realnošću postojanja Republike Kine“ i da „sarađuje sa legalnom vladom koju je izabrao narod Tajvana“. On je dodao da Tajpej i Peking „nisu podređeni jedan drugom“.
Peking je kritikovao te izjave kao separatističke. Čen Binhua, portparol Kancelarije za poslove Državnog saveta Tajvana, optužio je Laija za „dosluh“ i i da deluje kao „pion“ spoljnih silaa, obećavajući da će im se „suprotstaviti i kazniti“.
Zapadni mediji: Prvi izazov za novog predsednika
Na vežbu kineske vojske nisu ostali nemi ni zapadni mediji. Tako CNN piše da ove vežbe „predstavljaju prvi pravi test za novoizabranog Laja Čing Tea dok pokušava da upravlja odnosima sa moćnim autoritarnim susedom“. Takođe, navodi se i da 23 miliona stanovnika ovog ostrva nije ni na koji način uznemireno zbog kineskih akcija, jer su na iste već naviknuti.
BBC piše da je Kina prvi put izvela operaciju „opkoljavanja“ 2022. godine, nakon što je Tajvan posetila tadašnja predsedavajuća američkog Kongresa Nensi Pelosi. „Kineska vojska je tada simulirala blokadu glavnog ostrva Tajvana udarima brodova, aviona i raketa. Vojni upadi u tajvanske vode i vazdušni prostor od tada su postali gotovo nedeljna stvar“, piše BBC.
Glas Amerike (VOA) tvrdi da određeni stručnjaci smatraju da je akcija Kine proizvod „gneva prema novizabranom predsedniku Tajvana“.
Sagovornica Glasa Amerike, viša kineska analitičarka u Međunarodnoj kriznoj grupi Amanda Hsiao, navodi i da vojna vežba „treba da bude upozorenje i administraciji Laija i Vašingtonu da Kina može i da će nastaviti da pritiska Tajvan ako se Lai ne vrati umerenijem tonu i pristupu“.
Međutim, Hsiao smatra da bi snažan odgovor Pekinga mogao imati suprotan efekat „s obzirom na duboko nepoverenje administracije Laija prema Pekingu i domaće pritiske sa kojima se trenutno suočavaju, Tajpej bi se mogao još čvršće držati svoje politike“.


Američki državni sekretar Marko Rubio ublažio je ton obraćanja Evropljanima, ali poruka je suštinski ista – odnose treba obnoviti pod Trampovim uslovima


Hiljade objavljenih dokumenata još uvek ne daju jasnu sliku o tome ko je bio saučesnik para Epstin–Maksvel u zlostavljanju koje je trajalo više od dve decenije, a ko sa tim zlodelima nema direktne veze. I bez neobjavljenih tri miliona dokumenata, jasnije je koliko su sve američke administracije i druge institucije doprinele nekažnjivosti koju je par zasigurno uživao


Kao prvi predsednik SAD, Vašington se našao u situaciji da sve što bude uradio i prakse koje bude uveo postanu presedani koje će njegovi naslednici nastaviti. Jedna od njih je princip o (samo)ograničavanju vlasti – sa položaja i funkcija treba otići onda kad još imate priliku da vladate, a smena vlasti treba da bude izvedena na miran način


Feljton o jednoj pesmi od 106 reči koja je pre šest decenija najavila današnju epidemiju usamljenosti, o samoći u ritmu lake muzike, o biznisu usamljenosti, o klasnom jazu usamljenika, beskućnicima i usamljenicima, o posesivnom individualizmu, o ekonomiji usamljenosti, o “neameričkoj samoći” i krizi muškog prijateljstva, o umreženim zumerima samotnjacima, o staračkoj čamotinji, o američkim samcima, o 40 odsto ruskih jednočlanih domaćinstava i o dva odsto ljudi bez igde ikoga u staračkoj samotinji u Srbiji, o netačnom imenu svakodnevne jadikovke


Dve osobe u pritvoru u Skoplju pošto su osumnjičene da su povezane sa zaplenom pet tona marihuane u Srbiji
Još jedna zima našeg nezadovoljstva
Studenti između batinaša i opozicije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve