img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ruska republika Tatarstan

Kazanjska „asimetrična federacija“

12. april 2007, 03:37 Vladimir Stanković
Copied

Primerni odnosi Moskve i Kazanja dokaz su "novih vremena" u kojima je politički kompromis neophodna veština, posebno na uvek klizavom terenu međunacionalnih i verskih različitosti

Od specijalnog izveštača „Vremena“

GRAD KOJI SE MENJA: Centar Kazanja

Let od Moskve do Kazanja traje sat i dvadeset minuta, razdaljina je nekih 800 kilometara a pravac jugoistočni. Ako je vreme vedro, videćete nepreglednu ravnicu (najviši vrh Tatarstana dostiže jedva 243 metra), a 90 odsto teritorije (67.836 km2) nalazi se na nadmorskoj visini do 200 metara. Mali ali moderan aerodrom udaljen je od grada nekih 25 kilometara, a već na ulasku u grad koji danas ima 1,1 milion stanovnika (više od četvrtine ukupnog stanovništva Tatarstana, 3,8 miliona) susrećete ogromne kontraste koji su danas glavna karakteristika Kazanja. Grad je prošle godine obeležio 1000 godina postojanja, tim povodom su, kažu, potrošene, dve milijarde dolara, ne na proslavu nego na uređenje grada koji danas liči na mešavinu kasabe i velegrada. Sudar starog i novog evidentan je na svakom koraku, tik iza modernih zdanja hotela, opere ili poslovnih zgrada nalaze se udžerice koje će u bliskoj budućnosti nestati jer se grad širi, razvija i umiva neviđenom brzinom.

Kazanj je danas važan ekonomski centar Rusije jer je Tatarstan jedan od najbogatijih regiona naftom. Crno zlato otkriveno je tokom Drugog Svetskog rata, 1943, a eksploatacija je počela u septembru 1946. Rezerve se procenjuju na 800–900 miliona tona, a tu je i gas, na tonu nafte dobija se 40 metara kvadratnih. Region je veoma bogat vodom (uz četiri velike reke – Volgu, Kamu, Vjatku i Belaju – koje obuhvataju 97 odsto vodenog potencijala, postoji još oko 500 manjih reka), 16 odsto teritorije je pod šumama, ima puno građevinskog peska, gline… U najkraćem, Tatarstan ima sjajne prirodne resurse od kojih, zahvaljujući posebnom sporazumu sa Moskvom, njegovi stanovnici sve bolje žive. Tatarstan je nakon raspada SSSR ostao u sastavu Ruske Federacije, ali je još 1990. dobio suverenitet potom učvršćen sporazumom iz 1994. kojim su precizno regulisani odnosi između Moskve i Kazanja. Pre dve godine predsednici Putin i Šajmijev potpisali su novi sporazujm o, uslovno rečeno, podeli vlasti što je izazvalo nezadovoljstvo u Savetu Ruske Federacije jer su neki smatrali da je Putin napravio „previše ustupaka“. Nijedna druga ruska federalna jedinica, a ima ih četrdesetak, nema ni približno sličan status. Možda bi se taj odnos mogao porediti sa ustupcima koje španska vlada čini Baskiji, pre svega na planu poreske politike.

Tatarstan je najpre imao autonomiju, a sada ima i Republiku, što je za Tatare, koji čine 53 odsto stanovništa (prema 39,5 odsto Rusa), ostvarenje političkog cilja koji, bar za sada, zadovoljava sve njihove potrebe. Dok su neki drugi regioni ogromne ruske zemlje, nastanjeni neslovenskim življem, birali stalnu konfrontaciju sa Moskvom, uključujući i oružanu borbu, Tatarstan je, pre svega zahvaljujući svom predsedniku Mintimeru Šajmijevu, izabrao put saradnje, dijaloga i kompromisa koji je dao odlične rezultate. Šajmijev je danas daleko najpopularniji čovek u Tatarstanu, političar kome narod veruje, ali i političar koji je znao da pliva između lojalnosti Moskvi i služenja svom narodu, između tatarskog separatizma i moskovskog centralizma, između pravoslavnog i muslimanskog sveta. Rusi ga cene jer je opasnost od separatizma sveo na zanemarljive dimenzije, kod domaćeg stanovništa njegov ugled je nemerljiv jer je baš on ostvario san o Republici i narod evidentno bolje živi, dok ga muslimanski lideri cene jer je mnogo uradio za „opštu muslimansku stvar“.

Kazanj je danas primer međureligijske tolerancije, džamije brojčano dominiraju u odnosu na pravoslavne hramove, ali među stotinama verskih objekata nalaze se i katolička crkva, jevrejska sinagoga, luteranska crkva i još mnogo verskih zdanja za oko 70 veroispovesti registrovanih u Kazanju. Odnosi Moskve i Kazanja što se vere tiče nisu oduvek bili idealni. Uprkos dogovoru o „večnom miru“ iz davne 1486, islam je zabranjen 1742, ali je Katerina II 1788. vratila verska prava muslimanskom življu.

Iako je tatarsko stanovništvo većinsko, na ulicama se više čuje ruski jezik, sva obeležja u gradu su isključivo na ruskom jeziku a zvanično pismo je ćirilica. Tatarski jezik je, naravno, takođe zvanični, radio i TV programi su dobrim delom na tatarskom, nastava u školama i na univerzitetu takođe, izlaze i novine na tatarskom, ali posle višekovne ruske dominacije i mnogim Tatarima je još uvek lakše da govore i pišu na ruskom. Prvi enciklopedijski rečnik tatarskog jezika pojavio se tek 1999.

Kazanj, grad koji se menja.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Pojas Gaze

Rat u Gazi

28.jul 2025. K. S.

Izraelske NVO optužuju državu za genocid u Gazi

Dve izraelske nevladine organizacije optužile su Izrael za genocid nad Palestincima u Gazi

Donald Tramp daje novi rok Rusiji za okončanje rata

Rat u Ukrajini

28.jul 2025. K. S.

Tramp daje novi rok Rusiji za napredak u pregovorima o okončanju rata

Predsednik Sjedinjenih Država Donald Tramp najavio je da će skratiti rok koji je dao Rusiji za napredak u okončanju rata u Ukrajini

Američki porezi

28.jul 2025. I.M.

Evropa kapitulirala pred Trampom: 15 odsto za EU – 0 odsto za SAD

Iako su EU i SAD postigle dogovor koji donosi velike američke investicije i trgovinske olakšice, evropski privrednici upozoravaju na negativne efekte carina od 15 odsto na izvoz, posebno u hemijskoj industriji

Gvinet Paltrou u kampanji Astronomera

Originalnost u kriznoj situaciji

28.jul 2025. M. M.

„Kiss kamera“ na koncertu srušila rukovodstvo Astronomera a Gvinet Paltrou „preuzela“ PR

Da sve može da donese popularnosti brendu svedoči Gvinet Paltrou, glumica i bivša supruga frontmena grupe Koldplej, Krisa Martina. Nju je nakon viralnog snimka preljube sa koncerta Astronomer angažovao u promociji kompanije

Korupcija

27.jul 2025. S.Ć.

Italija: Zbog urbanističke korupcije gradonačelnik Milana je pod istragom

Zbog afere u kojoj je javno dobro ustupljeno privatnom investitoru, italijanska policija otpočela je istragu u kojoj je 70 ljudi, pa i gradonačelnik Milana. A u Srbiji, Vlada menja zakone kako bi mogla da javno dobro pretvori u privatno – na primer Generalštab

Komentar

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure