Gordana Siljanovska Davkova je u prvom krugu osvojila dvostruko više glasova od svog glavnog protivkandidata, od kojeg je poražena u drugom krugu prethodnih predsedničkih izbora 2019. godine. Ali, on bi teoretski to mogao da nadoknadi uz podršku Albanaca
U drugi krug predsedničkih izbora u Severnoj Makedoniji plasirali su se kandidat opozicione VMRO DPMNE Gordana Siljanovska Davkova i kandidat vladajućeg SDSM, dosadašnji predsednik Severne Makedonije, Stevo Pendarovski, objavila je Državna izborna komisija (DIK).
Siljanovska je u prvom krugu osvojila dvostruko više glasova od svog glavnog protivkandidata, od kojeg je poražena u drugom krugu prethodnih predsedničkih izbora 2019. godine.
Gordana Siljanovska Davkova izjavila je u nedelju uveče da je rezultat prvog kruga predsedničkih izbora – neverovatno insporativan.
„Mislim da je ovo početak jednog novog vremena. Nemam reči da izrazim svoju zahvalnost (ljudima koji su glasali) – mislim da nisam posebna u mnogo čemu, samo znam da ću ono što obećam i ostvariti, na svoj način, u to vas uveravam“, rekla je Siljanovska Davkova na konferenciji za novinare.
Najavila je da će (ako bude izabrana za predsednicu) sarađivati sa strankom koja ju je predložila, ali i sa opozicijom, sa nevladinim organizacijama, sa medijima.
„Uveravam vas da ću se truditi svaki dan da dokažem da sam tamo ne zbog svoje političke karijere, već zbog Makedonije“, rekla je kandidatkinja makedonske konzervativne opozicione partije VMRO DPMNE.
Dodala je da će se se u drugom krugu izbora ponašati sa dužnim poštovanjem prema onome sa kim će morati da se takmiči.
„Naravno očekujem isti takav odnos. Mislim da ne treba da bacamo senku na ovo što se danas desilo, treba da inspirišemo građane, da ih ubedimo da vredi izaći na izbore, da čuju da smo ponosni, posebno na građane, a bez građana nema gorde (ponosne) Makedonije“, rekla je Gordana Siljanovska Davkova.
Foto: FoNet/AP/Boris GrdanoskiStevo Pendarovski
Pendarovski priznao da je iznenađen velikim razlikom
Izborni zvaničnici navode da je izlaznost u prvom krugu bila oko 49 odsto, što je za osam procenata više nego pre pet godina.
Pravo glasa, uključujući i Makedonci u dijaspori, imalo je oko 1,8 miliona ljudi. Na izbore je izašlo više od 810.000 birača na ukupno 3.480 glasačkih mesta.
Na dan drugog kruga predsedničkih izbora u Severnoj Makedoniji će biti održano i glasanje za parlament.
Pendarovski je priznao da je iznenađen velikim razlikom.
„Očekivali smo manju razliku, ali sutra je novi dan. Krećemo od početka“. Moj zadatak je da promovišem koncept u koji verujem: državu koja nije izolovana i koja je integrisana u Evropu”, rekao je Pendarovski novinarima.
Spor sa Bugarskom
Izbori su održani usred dvogodišnjeg sukoba između vlade i opozicije oko toga kako se nositi sa susednom Bugarskom koja blokira njen put ka članstvu u EU.
Odnosi sa Bugarskom godinama su zategnuti sporovima oko jezika i istorije dve zemlje.
Sofija je odbila da podrži otvaranje pristupnih pregovora između Skoplja i EU dok Severna Makedonija ne prizna malu bugarsku manjinu u ustavu.
Pendarovski i SDSM spremni su da unesu amandmane, ali im nedostaju glasovi za to u parlamentu.
Stranka VMRO-DPMNE kaže da do ustavnih promena može doći tek nakon što Severna Makedonija uđe u EU, što je stav za koji vlada kaže da je nerealan.
Fonet: FoNet/AP/Boris GrdanoskiGlasanje proteklo bez većih incidenata
Odnos sa Albancima utiče na rezultat drugog kruga
Glasanje u sredu pomno je praćeno kao svojevrstan barometar za parlamentarne izbore, izjavila je za AFP analitičarka Ana Petruševa, šefica severnomakedonskog ogranka regionalnog istraživačkog novinarstva BIRN.
Podrška ostalih pet kandidata mogla bi biti od vitalnog značaja za drugi krug, dodala je Petruševa.
U toj petorci su ministar inostranih poslova Bujar Osmani, koga podržava partija etničkih Albanaca DUI – partner u vladajućoj koaliciji koji je osvojio 13 odsto – i Arben Taravari iz opozicione koalicije etničkih Albanaca, sa više od devet odsto glasova.
Ta dvojica albanskih kandidata u zbiru imaju oko 200.000 glasova, dok je razlika između Siljanovske-Davkove i Oendarovskog bila oko 180.000 glasova.
Za sada se Osmani i Taravari nisu izjasnili koga će podržati.
DUI je ponudio podršku u drugom krugu pod uslovom da buduće predsednike biraju poslanici, što će, kako se nada, jednog dana dovesti do toga da tu funkciju preuzme etnički Albanac.
Albanci čine više od četvrtine stanovništva zemlje od 1,8 miliona.
Pendarovski i Siljanovska-Davkova su odbacile tu ideju, rekavši da je demokratskije da šef države bude izabran direktnim glasanjem.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Samit G20 u Južnoafričkoj Republici prvi put u istoriji prolazi bez predsednika SAD, Rusije i Kine. Dok Tramp, Putin i Si šalju jasnu poruku da im više nije stalo do globalnog dijaloga, nemački kancelar Fridrih Merc pokušava da odbrani principe multilateralnog poretka.
Vašington u ponoć gasi servis vesti Radija Slobodna Evropa (RSE) na mađarskom, pet godina pošto je ponovo bio pokrenut, objavio je RSE, čije je sedište u Pragu
Mnoge ideje iznete u mirovnom planu za Ukrajinu u 28 tačaka odbačene su u prethodnim pregovorima ukrajinskih i evropskih zvaničnika kao ustupci Rusiji. Predsednik SAD Donald Tramp, međutim, ne odustaje
Nakon ubistva Aleša Šutara za koje se tereti mladić romske nacionalnosti, parlament u Sloveniji usvojio je zakon koji mnogi ocenjuju kao diskriminatorski prema Romima
Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte
Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti
Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!