img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Italija

Iskopčana država

02. октобар 2003, 00:39 Davor Konjikušić
Copied

Nestanak struje najviše je pogodio javni saobraćaj, posebno železnički gde je oko 30.000 putnika ostalo blokirano u više od 110 vozova, a ne zna se koliko ih je zaustavljeno na stanicama

Ironija je htela da upravo na vrhuncu fešte „belih noći“, u prošlu nedelju, ceo Rim i ostatak Italije, izuzev Sardinije, ostane u potpunom mraku. Organizator fešte, gradonačelnik italijanske prestonice Valter Veltroni, sigurno je ostao zapanjen kada se milion ljudi na ulicama grada odjednom našao u mraku, kada je na svim linijama metro, koji je zbog slavlja radio celu noć, stao u mestu, a muzeji, restorani i klubovi ostali u potpunoj tami. „Bele noći“ se prvi put organizovano slave ove godine, po uzoru na identičan događaj koji se svake godine održava u Parizu, prestonici zemlje koju Italijani smatraju odgovornom za nestanak struje.

Neverovatno, ali u tim jutarnjim satima, razdragani narod koji se odjednom obreo u tami nije paničio, kako se to moglo očekivati. Nestanak struje najviše je pogodio javni saobraćaj, posebno železnički gde je oko 30.000 putnika ostalo blokirano u više od 110 vozova, a ne zna se koliko ih je zaustavljeno na stanicama. Na nacionalnoj televiziji RAI prikazan je snimak Rima u potpunom mraku, građani koji tumaraju po hodnicima metroa i putnici koji leže po mramornim podovima železničkih stanica. Telefonski saobraćaj je funkcionisao, ali otežano.

Ipak, najneverovatnije od svega je da do zaključenja ovog broja „Vremena“ nije zabeležen niti jedan ozbiljniji incident poput krađa i pljački. Procenjuje se da je 58 miliona ljudi četiri sata ostalo bez struje. Nažalost, zvanično je potvrđeno da je pet starijih žena poginulo usled nestanka električne energije. Tri žene poginule su prilikom pada niz stepenice, četvrta je preminula od povreda nastalih kada je plamen sveće zahvatio njenu odeću, a peta je poginula na putu od udarca automobila jer je vozač nije primetio u mraku. Vatikan se izgleda brzo snašao. Brzo su proradili generatori, pa je papa Jovan Pavle II tog jutra uspeo da završi listu sa imenima novih kardinala.

DOMINO EFEKAT: Prošlog ponedeljka pojedine oblasti, poput Ene i Kaltanisete na Siciliji i Pulje, još su čekale struju. U međuvremenu je počela žestoka javna rasprava o tome ko je kriv za nestanak struje, a državni tužilac najavljuje istragu kojom bi se utvrdila potencijalna odgovornost pojedinaca, kompanija ili država. Nove restrikcije struje se nastavljaju da bi se stabilizovala celokupna mreža. Za sada se pretpostavlja da je zbog oluje jedno drvo dotaklo dalekovod od 380.000 volti blizu grada Brunen u Švajcarskoj, što je izazvalo domino efekat na francuskim vodovima, a posledicu je osetila Italija. Doduše, i deo Ženeve je ostao u mraku. Italijansko ostrvo Sardinija pošteđeno je samo zato što nije priključeno na nacionalnu mrežu.

PREKINUTO PUTOVANJE: Rimski metro tokom nestanka struje

Švajcarska i Francuska ubrzo su optužile Italiju zbog nesposobnosti da pravovremeno reaguje i ublaži novonastali problem, dok Italijani za havariju krive Francuze. Ipak, stručnjaci nacionalnih mreža rade zajedno i preispituju razloge havarije, svesni da jedni bez drugih ne mogu. Međutim, ne daju nikakve zvanične izjave. Jedan građanin koji živi blizu granice sa Švajcarskom objasnio je italijanskim medijima da se ne ljuti na svoje susede i da to sve i nije tako loše jer napokon može da gleda zvezde i vidi celo nebo bez svetlosnog „zagađenja“.

GDE JE PROBLEM: Još u junu tokom velikih vrućina energetski sistem je bio preopterećen navodno zbog prevelike upotrebe rashladnih uređaja. Nacionalna elektrodistribucija GRTN isključivala je struju najviše na sat vremena svakog dana u većini velikih gradova, uz objašnjenje da je nestašica posledica smanjenog izvoza struje iz Francuske. Od uobičajenih 2650 megavata, koliko Italija iz Francuske dnevno uvozi, isporučivano je gotovo dvostruko manje, tek 800 megavata za dnevne potrebe.

Italijanski premijer Silvio Berluskoni je kasnije, krajem leta, slavodobitno prokomentarisao da se havarije na elektrosistemima, poput onih koje su ostavile veći deo Severne Amerike u mraku, nikada ne mogu i neće dogoditi u Italiji. A dogodile su se samo mesec dana kasnije.

Međutim, već ovog leta je bilo jasno da će Italija imati probleme u snabdevanju građana električnom energijom. Italijanski ministar industrije Antonio Marcano tada je izjavio da krizni plan ima pet nivoa, a da se već otpočelo sa planom prvog stepena. Sada nije bilo ni vrućine ni suše, a kolaps je bio potpun.

Italijanski energetski sistem oslanja se na preko 16 linija za snabdevanje iz uvoza, od kojih četiri idu iz Francuske. Italija prosečno uvozi oko 17 odsto struje od ukupnih potreba, dok taj procenat u drugim državama Evrope iznosi tek dva odsto. Ekološki nastrojena opozicija svojevremeno se borila protiv izgradnje novih elektrana, što je značilo veću zavisnost Italije od uvoza. Političari već daju izjave da se i ekonomske reforme moraju ubrzati i sagraditi nove termoelektrane. Ipak, ova havarija samo je osvetlila problem koji već odavno postoji i koji treba rešiti. Ostaje da se vidi kako i koliko brzo.

Globalna pošast

Ove godine havarije na elektroenergetskim sistemima pogodile su prvo 14. avgusta Sjedinjene Američke Države i Kanadu, što je više od pedeset miliona ljudi ostavilo bez struje; dve nedelje kasnije London, a 23. septembra glavni grad Danske Kopenhagen i južni deo Švedske, da bi pet dana kasnije bez struje ostala cela Italija. Čini se da globalizacija u razmeni električne energije u poslednje vreme zapada u poteškoće. U Danskoj je četiri miliona domaćinstava i firmi ostalo u mraku. Policija nestanke struje ne povezuje sa diverzijama, ali pojedinci ne isključuju mogućnost da je reč o delu terorista. Šta je pravi uzrok velikih havarija u tako kratkom periodu i u razvijenim zemljama?

U Londonu je uzrok nestanka električne energije bila loše instalirana faza u jednoj trafo-stanici, dok su uzroci havarija u ostalim zemljama slični. Širom razvijenog sveta potreba za strujom se povećava jer kompjuterske tehnologije postaju sve rasprostranjenije. Takođe, toplotni udari prošlog leta poboljšali su prodaju rashladnih uređaja, što je izazvalo veći pritisak na elektrosisteme.

Struja se ne može skladištiti, pa velike razlike u potrošnji mogu da dovedu do problema. Da bi se to prevazišlo, zemlje međusobno umrežavaju svoje lokalne mreže u velike regionalne, što svakoj državi pomaže da bez problema prebrodi udare velike potrošnje, ali i te kako postaju ranjive na domino efekat, kada jedna za drugom padaju cele lokalne mreže. Loše sprovedena privatizacija elektro energetskog sektora takođe je jedan od razloga što dolazi do kvara u sistemima i što se oni teško otklanjaju. Stručnjaci kažu da se u narednom periodu mogu dogoditi nove havarije.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Evropska unija

Trampove carine

14.јул 2025. K. S.

EU spremila odgovor na najavljene Trampove carine

Evropska komisija pripremila je set mogućih protivmera vrednih oko 72 milijarde evra američkog izvoza kao odgovor ako SAD uvedu carine od 30 odsto na uvoz iz EU

Rat u Ukrajini

14.јул 2025. Sergej Satanovski (DW)

Žestoki napadi Rusije na Ukrajinu: Zašto baš sada?

Kijev i Odesa izloženi su najžešćim napadima Rusije od početka invazije na Ukrajinu pre tri godine. Moskva napada stotinama dronova i raketa. Šta Vladimir Putin time želi da postigne – i šta bi moglo da ga zaustavi?

Irska

14.јул 2025. B. B.

Počelo iskopavanje masovne grobnice sa ostacima tela skoro 800 dece

Veruje se da je na lokalitetu površine 5000 kvadratnih metara u irskom gradu Tuamu sahranjeno 796 beba koje su umrle u domu za majke i bebe „Svetа Marija“ između 1925. i 1961. godine

Tramp najavio carine od 30 odsto Evropskoj uniji

Ekonomija

13.јул 2025. Dijana Roščić (DW)

Tramp najavio nove carine na uvoz iz EU: Od 1. avgusta „samo“ 30 odsto

Predsednik SAD Donald Tramp najavio je da će od 1. avgusta uvesti carine od 30 odsto na robu iz Evropske unije. Brisel poručuje da je otvoren za pregovore, ali najavljuje kontramere ako dogovor ne bude postignut

Hrvatska

12.јул 2025. B. B.

Picula o Tompsonovom koncertu: Deo Hrvatske očigledno je odustao od evropskih vrednosti

„Ne brine Marko Perković Tompson, već transformacija HDZ-a i Vlade pod HDZ-om“, rekao je hrvatski evroparlamentarac Tonino Picula

Komentar

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Otvaranje „Prokopa“ 2023. godine: Već mora na rekonstrukciju

Komentar

Nebulozni govor vlasti

Aleksandar Vučić više nije u stanju da povrati ravnotežu u pobunjenom društvu. To se najbolje vidi u ravni govora: nijedno njegovo baljezganje više ne prolazi

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Pohvala neutralnosti

Ako smo neutralni dok studente zatvaraju, devojke i momke mlate na pravdi boga, zatiru demokratiju, neistomišljenike dehumanizuju, nastavljaju korupciju koja ubija i još mnogo toga poganog rade – onda ništa  

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1801
Poslednje izdanje

MUP i građani

Sve što treba da znate o policiji na protestima Pretplati se
Opozicija na ulicama

Jedinstvo, ali parcijalno

Thompson u Zagrebu

Najmasovniji profašistički skup posle Drugog svetskog rata

Kultura sećanja: Studenti i policija

Represivni san svake diktature

Intervju: Dušan Strajnić Dukat, grupa “Oxajo”

Najbolje je kada me pesma prevaziđe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure
en Englishde Deutschru Русскийsr Српски језик
sr sr