img
Loader
Beograd, 3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Italija

Iskopčana država

02. oktobar 2003, 00:39 Davor Konjikušić
Copied

Nestanak struje najviše je pogodio javni saobraćaj, posebno železnički gde je oko 30.000 putnika ostalo blokirano u više od 110 vozova, a ne zna se koliko ih je zaustavljeno na stanicama

Ironija je htela da upravo na vrhuncu fešte „belih noći“, u prošlu nedelju, ceo Rim i ostatak Italije, izuzev Sardinije, ostane u potpunom mraku. Organizator fešte, gradonačelnik italijanske prestonice Valter Veltroni, sigurno je ostao zapanjen kada se milion ljudi na ulicama grada odjednom našao u mraku, kada je na svim linijama metro, koji je zbog slavlja radio celu noć, stao u mestu, a muzeji, restorani i klubovi ostali u potpunoj tami. „Bele noći“ se prvi put organizovano slave ove godine, po uzoru na identičan događaj koji se svake godine održava u Parizu, prestonici zemlje koju Italijani smatraju odgovornom za nestanak struje.

Neverovatno, ali u tim jutarnjim satima, razdragani narod koji se odjednom obreo u tami nije paničio, kako se to moglo očekivati. Nestanak struje najviše je pogodio javni saobraćaj, posebno železnički gde je oko 30.000 putnika ostalo blokirano u više od 110 vozova, a ne zna se koliko ih je zaustavljeno na stanicama. Na nacionalnoj televiziji RAI prikazan je snimak Rima u potpunom mraku, građani koji tumaraju po hodnicima metroa i putnici koji leže po mramornim podovima železničkih stanica. Telefonski saobraćaj je funkcionisao, ali otežano.

Ipak, najneverovatnije od svega je da do zaključenja ovog broja „Vremena“ nije zabeležen niti jedan ozbiljniji incident poput krađa i pljački. Procenjuje se da je 58 miliona ljudi četiri sata ostalo bez struje. Nažalost, zvanično je potvrđeno da je pet starijih žena poginulo usled nestanka električne energije. Tri žene poginule su prilikom pada niz stepenice, četvrta je preminula od povreda nastalih kada je plamen sveće zahvatio njenu odeću, a peta je poginula na putu od udarca automobila jer je vozač nije primetio u mraku. Vatikan se izgleda brzo snašao. Brzo su proradili generatori, pa je papa Jovan Pavle II tog jutra uspeo da završi listu sa imenima novih kardinala.

DOMINO EFEKAT: Prošlog ponedeljka pojedine oblasti, poput Ene i Kaltanisete na Siciliji i Pulje, još su čekale struju. U međuvremenu je počela žestoka javna rasprava o tome ko je kriv za nestanak struje, a državni tužilac najavljuje istragu kojom bi se utvrdila potencijalna odgovornost pojedinaca, kompanija ili država. Nove restrikcije struje se nastavljaju da bi se stabilizovala celokupna mreža. Za sada se pretpostavlja da je zbog oluje jedno drvo dotaklo dalekovod od 380.000 volti blizu grada Brunen u Švajcarskoj, što je izazvalo domino efekat na francuskim vodovima, a posledicu je osetila Italija. Doduše, i deo Ženeve je ostao u mraku. Italijansko ostrvo Sardinija pošteđeno je samo zato što nije priključeno na nacionalnu mrežu.

PREKINUTO PUTOVANJE: Rimski metro tokom nestanka struje

Švajcarska i Francuska ubrzo su optužile Italiju zbog nesposobnosti da pravovremeno reaguje i ublaži novonastali problem, dok Italijani za havariju krive Francuze. Ipak, stručnjaci nacionalnih mreža rade zajedno i preispituju razloge havarije, svesni da jedni bez drugih ne mogu. Međutim, ne daju nikakve zvanične izjave. Jedan građanin koji živi blizu granice sa Švajcarskom objasnio je italijanskim medijima da se ne ljuti na svoje susede i da to sve i nije tako loše jer napokon može da gleda zvezde i vidi celo nebo bez svetlosnog „zagađenja“.

GDE JE PROBLEM: Još u junu tokom velikih vrućina energetski sistem je bio preopterećen navodno zbog prevelike upotrebe rashladnih uređaja. Nacionalna elektrodistribucija GRTN isključivala je struju najviše na sat vremena svakog dana u većini velikih gradova, uz objašnjenje da je nestašica posledica smanjenog izvoza struje iz Francuske. Od uobičajenih 2650 megavata, koliko Italija iz Francuske dnevno uvozi, isporučivano je gotovo dvostruko manje, tek 800 megavata za dnevne potrebe.

Italijanski premijer Silvio Berluskoni je kasnije, krajem leta, slavodobitno prokomentarisao da se havarije na elektrosistemima, poput onih koje su ostavile veći deo Severne Amerike u mraku, nikada ne mogu i neće dogoditi u Italiji. A dogodile su se samo mesec dana kasnije.

Međutim, već ovog leta je bilo jasno da će Italija imati probleme u snabdevanju građana električnom energijom. Italijanski ministar industrije Antonio Marcano tada je izjavio da krizni plan ima pet nivoa, a da se već otpočelo sa planom prvog stepena. Sada nije bilo ni vrućine ni suše, a kolaps je bio potpun.

Italijanski energetski sistem oslanja se na preko 16 linija za snabdevanje iz uvoza, od kojih četiri idu iz Francuske. Italija prosečno uvozi oko 17 odsto struje od ukupnih potreba, dok taj procenat u drugim državama Evrope iznosi tek dva odsto. Ekološki nastrojena opozicija svojevremeno se borila protiv izgradnje novih elektrana, što je značilo veću zavisnost Italije od uvoza. Političari već daju izjave da se i ekonomske reforme moraju ubrzati i sagraditi nove termoelektrane. Ipak, ova havarija samo je osvetlila problem koji već odavno postoji i koji treba rešiti. Ostaje da se vidi kako i koliko brzo.

Globalna pošast

Ove godine havarije na elektroenergetskim sistemima pogodile su prvo 14. avgusta Sjedinjene Američke Države i Kanadu, što je više od pedeset miliona ljudi ostavilo bez struje; dve nedelje kasnije London, a 23. septembra glavni grad Danske Kopenhagen i južni deo Švedske, da bi pet dana kasnije bez struje ostala cela Italija. Čini se da globalizacija u razmeni električne energije u poslednje vreme zapada u poteškoće. U Danskoj je četiri miliona domaćinstava i firmi ostalo u mraku. Policija nestanke struje ne povezuje sa diverzijama, ali pojedinci ne isključuju mogućnost da je reč o delu terorista. Šta je pravi uzrok velikih havarija u tako kratkom periodu i u razvijenim zemljama?

U Londonu je uzrok nestanka električne energije bila loše instalirana faza u jednoj trafo-stanici, dok su uzroci havarija u ostalim zemljama slični. Širom razvijenog sveta potreba za strujom se povećava jer kompjuterske tehnologije postaju sve rasprostranjenije. Takođe, toplotni udari prošlog leta poboljšali su prodaju rashladnih uređaja, što je izazvalo veći pritisak na elektrosisteme.

Struja se ne može skladištiti, pa velike razlike u potrošnji mogu da dovedu do problema. Da bi se to prevazišlo, zemlje međusobno umrežavaju svoje lokalne mreže u velike regionalne, što svakoj državi pomaže da bez problema prebrodi udare velike potrošnje, ali i te kako postaju ranjive na domino efekat, kada jedna za drugom padaju cele lokalne mreže. Loše sprovedena privatizacija elektro energetskog sektora takođe je jedan od razloga što dolazi do kvara u sistemima i što se oni teško otklanjaju. Stručnjaci kažu da se u narednom periodu mogu dogoditi nove havarije.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Žestoka rakcija američkog predsednika nakon pucnjave u blizini Bele kuće.

Nacionalna garda i Tramp

27.novembar 2025. Vukašin Karadžić

Šta je Nacionalna garda i zašto je Tramp vojnu jedinicu raspoređivao po gradovima SAD

Tramp je u prošlosti Nacionalnu gardu koristio za obračun sa izbeglicama i prepucavanje sa političkim protivnicima. Šta će sada biti, kada je pripadnike Nacionalne garde ranio Avganistanac u demokratskom Vašingtonu

Tragedija u Hongkongu

27.novembar 2025. I.M.

Broj žrtava požara u stambenom kompleksu u Hongkongu porastao na 75

Kao nestale se vode više od 270 osoba, 65 ljudi je hospitalizovano, od kojih je 16 kritično, a 25 ima ozbiljne povrede

Brazil

27.novembar 2025. Uroš Mitrović

Istorijska presuda: Dvadeset i sedam godina robije za Bolsonara

Bivši predsednik Brazila Žair Bolsonaro pravosnažno je osuđen na 27 godina robije zbog pukušaja državnog udara. Višegodišnje zatvorske kazne služiće i nekolicina njegovih bliskih saradnika

Žestoka rakcija američkog predsednika nakon pucnjave u blizini Bele kuće.

SAD

27.novembar 2025. I.M.

Tramp: Napad na Nacionalnu gardu je zločin protiv nacije i čovečnosti

Nakon oružanog napada u Vašingtonu u kojem su teško ranjena dva pripadnika Nacionalne garde, predsednik SAD Donald Tramp taj čin je nazvao „zločinom protiv čovečnosti“ i poručio da će počinioci „platiti visoku cenu“

SAD

27.novembar 2025. A.I.

Avganistanac osumnjičen za pucnjavu u blizini Bele kuće – gardisti u kritičnom stanju

U Vašingtonu su u Blizini Bele kuće iz vatrenog oružja teško ranjena dva pripadnika Nacionalne garde. Osumnjičeni za pucnjavu u Vašingtonu, Rahmanulah Lakanval (29), služio je zajedno sa američkim vojnicima u Avganistanu pre nego što je 2021. godine došao u Sjedinjene Američke Države

Komentar
Vladimir Putin kači orden Aleksandru Vučiću

Komentar

Zbogom Putine

Donald Tramp konačno je do pucanja zavrnuo ruku Aleksandru Vučiću, pa naprednjački režim pred rusofilskim biračkim telom pravi sebi alibi da izbaci Ruse iz NIS-a – ako ne može milom, onda silom

Andrej Ivanji
Šatorsko naselje ispred Narodne skupštine

Komentar

Poredak i kultura

Čak su i nacisti i komunisti bili shvatili da se bez elementarne pravne sigurnosti i kulture ne može vladati. Vučićeva primitivna ekipa, međutim, nije

Ivan Milenković
Zamagljeni portret Aleksandra Vučića pred grbom Srbije

Pregled nedelje

Ćaciji protiv Vučića

Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1821
Poslednje izdanje

Afera Generalštab

Poslednja odbrana od varvara Pretplati se
Srbija i svet

Sve brat do brata

Naftna kriza

Miris recesije

Istraživanje

Velike želje, mali kapaciteti

Intervju: Lana Vasiljević, vajarka

Rad usporava događaje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure