
Nemačka
Istorijski šamar za Fridriha Merca: Neko je minirao koaliciju
Šokantno glasanje u Bundestagu ostavilo je Fridriha Merca bez kancelarske većine u prvom glasanju, iako su svi poslanici buduće vladajuće koalicije bili prisutni
Simorg je nosio ono što je Iran opisao kao „orbitalni pogonski sistem", kao i dva istraživačka sistema do orbite od 400 kilometara iznad Zemlje
Iran je saopštio da je u svemir uspešno lansirao raketu, u okviru programa za koji Zapad navodi da služi i istraživanju balističkih raketa.
Nije bilo neposredne nezavisne potvrde da je lansiranje bilo uspešno, američka vojska još nije komentarisala navode Irana.
Teheran je izveo to lansiranje na kosmodromu Imam Homeini, u ruralnoj provinciji Semnan, koristeći svoj program Simorg, raketu sa satelitom koja je imala niz neuspešnih lansiranja, preneo je Radio Slobodna Evropa.
Povećana nosivost rakete
Simorg je nosio ono što je Iran opisao kao „orbitalni pogonski sistem“, kao i dva istraživačka sistema do orbite od 400 kilometara iznad Zemlje.
Sistem koji bi mogao da promeni orbitu svemirskog broda omogućio bi Iranu da komanduje svojim satelitima, a Teheran je to dugo testirao.
Iran je takođe povećao nosivost Simorga na 300 kilograma.
Lansiranje Simorga dolazi u vreme kada zbog nastavka izraelskog rata protiv Hamasa u Pojasu Gaze pojačane tenzije zahvataju širi Bliski istok.
Sjedinjene Države su ranije ukazale da lansiranja iranskih satelita prkose rezoluciji Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija (UN) i pozvale Teheran da ne preduzima nikakve aktivnosti koje uključuju mogućnost korišćenja nuklearnog oružja.
Iranski balistički program
Sankcije UN u vezi sa iranskim programom balističkih projektila istekle su u oktobru 2023.
„Iranski rad na svemirskim raketama, uključujući Simorg, verovatno bi skratio rokove za proizvodnju interkontinentalne balističke rakete, ako bi odlučio da je razvije, jer sistemi koriste slične tehnologije“, navedeno je u izveštaju američke obaveštajne zajednice objavljenom u julu.
Iran je u vreme predsednika Hasana Rohanija usporio svoj svemirski program iz straha od podizanja tenzija sa Zapadom.
Pokojni predsednik Ebrahim Raisi, štićenik vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija koji je došao na vlast 2021. godine, međutim, ubrzao je taj program.
Raisi je poginuo u prilikom pada helikoptera u maju ove godine.
Šokantno glasanje u Bundestagu ostavilo je Fridriha Merca bez kancelarske većine u prvom glasanju, iako su svi poslanici buduće vladajuće koalicije bili prisutni
EU bi da zabrani uvoz ruskog gasa koji, tu i tamo, i dalje teče ka Evropi. Amerikanci će insistirati na svom tečnom gasu, jer mirišu veliku zaradu. Ko će pobediti u ovoj igri gasa i velikih interesa?
Vojvođanski Mađar, most između Istoka i Zapada, kardinal Laslo Nemet ulazi u konklavu 7. maja. Nije favorit, ali njegov dijalog i vizija katoličke crkve bliski su papi Franji
Izraelska vojska (IDF) saopštila je 5. maja da je izvela vazdušne napade na jemensku luku Hodeida
Ultradesničarski kandit Đorđe Simion i gradonačelnik Bukurešta Nikušor Dan boriće se 18. maja u drugom krugu predsedničkih izbora u Rumuniji. Simion se protivi slanju vojne pomoći susednoj Ukrajini, kritičan je prema rukovodstvu EU i podržava predsednika SAD Donalda Trampa, tok Dan podržava Ukrajinu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve