img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Grčka

Industrija demonstracija Made in Greece

13. februar 2019, 21:18 Georgios Stamkos, Milica Kosanović
foto: ap
Copied

Ulični protesti spadaju u svakodnevicu grčke politike. Nikada se ne zna šta će ih izazvati, koliko će biti masovni ili nasilni. Nedavno je oko 200.000 ljudi protestovalo protiv Prespanskog sporazuma

Za „Vreme“ iz Soluna

Grčka je ovisnik o demonstracijama. Prosečni grčki građanin koji sebe smatra politički aktivnim u njima učestvuje i porodično. U Grčkoj su političke partije oduvek organizovale demonstracije, naročito one levičarske, ali s vremenom su se razvili pokreti protesta koji su ujedinjavali šire političke i društvene snage.

Posle velikih antiameričkih protesta s kraja sedamdesetih godina prošlog veka, veće demonstracije u Grčkoj smo imali 1992. i 1993. zbog imena Makedonija, 1999. protiv NATO zbog bombardovanja Srbije. „Tradicionalne demonstracije“ na godišnjem nivou održavaju se npr. početkom septembra prilikom otvaranja Međunarodnog sajma u Solunu ili 17. novembra povodom Politehnija u Atini (sećanje na pad vojne hunte). Ove demonstracije uvek se završavaju ispred Američke ambasade jer je Amerika tada podržala grčku diktaturu.

Poslednjih godina na redovnoj listi masovnih demonstracija je i 6. decembar, kada je 2008. jedan policajac ubio šesnaestogodišnjeg Aleksisa Grigoropulosa.

20.210 PROTESTA: Postoje i spontane raznolike demonstracije koje su posledica nezadovoljstva finansijskom situacijom i zahtevi su im socijalne prirode. Pojave ekonomske krize i programa stroge štednje koji je Grčkoj nametnula EU i nagli pad životnog standarda, bukvalno su digle na noge grčke građane i izvele ih na ulice i trgove. Samo u prve četiri godine krize i stroge štednje (2010–2014) realizovano je 20.210 demonstracija i političkih skupova.

Epicentar dešavanja je gotovo uvek bio Trg Sintagma ispred skupštine u centru Atine. Nasilje sa ljudskim žrtvama nije bilo retka pojava. Prema podacima grčke policije, od aprila 2010. kada je Grčka krenula da sprovodi nametnutu politiku stroge štednje, do početka 2016. izbrojano je 11.045 masovnih skupova u centru Atine. Okupljanja „Ogorčenih“ (španski Los Indignados, grčki Aganaktismenoi) trajala su nedeljama, a na njima su učestvovali građani raznih struktura sa raznim političkim i socijalnim zahtevima. Bila je to prava „industrija demonstracija“. U centru Atine se od tada posle radnog vremena na radnje spuštaju specijalne metalne rešetke da ih ne razbiju demonstranti.

PROTESTNA PRIVREDA: Pre svakog masovnog okupljanja po pravilu se štampa na hiljade flajera i plakata. Mnogi demonstranti se snabdevaju lekovima za stomak, kako bi se zaštitili od hemijskih gasova koje će pustiti policija. Vlasnik apoteke blizu Eksarhia Tanasis kaže da su se „maloks i riopan prodavali kao ludi. Otkako je Siriza na vlasti, nema više toliko demonstracija, pa se smanjila potražnja.“ Dobro se prodaju i gas-maske.

Poslednje velike demonstracije sa pola miliona učesnika bile su u junu 2015. Posle izlaska iz memoranduma 2018. i sa prestankom ekonomske krize demonstracije ovog tipa su prestale.

Zato od prošle godine protestuju grčki nacionalisti, koji se bune protiv Prespanskog sporazuma i imena Severna Makedonija. Nedavno se u centru Soluna i Atine skupilo po 100.000 građana. Pošto je Prespanski sporazum sa tesnom većinom usvojen u parlamentu, nastavlja se sa mnogo „tradicionalnih“ demonstracija. U ovom trenutku stotinu traktora je zatvorilo autoput Atina-Solun postavljajući vladi zahteve za rešenje problema u njihovom sektoru. Sudeći po tome, Grčka se vraća u protestnu normalnost.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Sukob na Bliskom istoku

24.jun 2025. I.M.

Ništa od Trampovog primirja: Iran ponovo ispalio rakete na Izrael

Američki predsednik Donald Tramp objavio da je dogovoren dvanaestočasovni prekid vatre između Izraela i Irana. Teheran potvrdio dogovor, kao i kabinet Benjamina Netanjahua. Međutim, Izrael je saopštio da je Iran ispalio nove projektile

Iran

23.jun 2025. B. B.

Iran ispalio rakete prema američkim bazama u Kataru i Iraku

Iran je, kao odgovor na američko bombardovanje nuklearnih postrojenja, lansirao rakete na američke baze u Iraku i Kataru

Plastika

23.jun 2025. Anđelko Šubić (DW)

Čepovi pričvršćeni na flaše svima idu na živce

Plastične flaše sada imaju pričvršćeni čep – tako je smislila Evropska unija. Taj čep mnogo nervira potrošače, a i nema baš dokaza da je problem ikad postojao…

Bombarovanje Irana

23.jun 2025. Marija L. Janković

Iran: Da li je nuklearni pogon zaista uništen

Iako Donald Tramp tvrdi da je SAD uništio tri nuklearna postrojenja u Iranu, stručnjaci upozoravaju da ne postoje čvrsti dokazi za to. Izostala je i odluka američkog Kongresa ili rezolucija UN-a o napadu

Bombardovanje Irana

22.jun 2025. S.Ć.

SAD: Operacija „Ponoćni čekić“ postigla cilj

Najavljena je sednica Saveta bezbednosti UN. Pentagon ocenjuje da je Operacija „Ponoćni čekić“ uspela, a iransko Ministarstvo zdravlja tvrdi da vazduh nije zagađen

Komentar

Komentar

Vučić, vojska, obmane i laži

U svojim obmanama po pitanju Vojske Srbije, u koje se upliće kao pile u kučine, Aleksandar Vučić je otišao korak dalje ne bi li ispeglao one prethodne

Davor Lukač

Komentar

Brbljanje i strah pred Vidovdan

Pretnje Aleksandra Vučića i njegovi pokušaji da obeshrabri građane da se priključe Vidovdanskom protestu zvuče kao zviždanje u mraku

Ivan Milenković

Komentar

Osnivanje ANS-a: Medijski ćacilend

Zaposleni u prorežimskim propagandnim glasilima osnovali su svoje udruženje – Asocijaciju novinara Srbije, još jednu tvorevinu paralelnog kosmosa odlazećeg režima

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1798
Poslednje izdanje

Rat Izraela i Irana

“Nuklearni rat” drugim sredstvima Pretplati se
Intervju: dr Vladimir Vučković, ekonomista

Model privrednog rasta mora da se menja

“Pričaj sa studentom” u Pirotu

Kad iskreni razgovor drma osinjak

Kraj košarkaške sezone

Faktor Obradović i utešni trofej Zvezde

Intervju: Aleksandar Rakezić Zograf i Stevan Vuković

Avanture hvatača snova

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure