
Trampove carine
EU spremila odgovor na najavljene Trampove carine
Evropska komisija pripremila je set mogućih protivmera vrednih oko 72 milijarde evra američkog izvoza kao odgovor ako SAD uvedu carine od 30 odsto na uvoz iz EU
Ulični protesti spadaju u svakodnevicu grčke politike. Nikada se ne zna šta će ih izazvati, koliko će biti masovni ili nasilni. Nedavno je oko 200.000 ljudi protestovalo protiv Prespanskog sporazuma
Za „Vreme“ iz Soluna
Grčka je ovisnik o demonstracijama. Prosečni grčki građanin koji sebe smatra politički aktivnim u njima učestvuje i porodično. U Grčkoj su političke partije oduvek organizovale demonstracije, naročito one levičarske, ali s vremenom su se razvili pokreti protesta koji su ujedinjavali šire političke i društvene snage.
Posle velikih antiameričkih protesta s kraja sedamdesetih godina prošlog veka, veće demonstracije u Grčkoj smo imali 1992. i 1993. zbog imena Makedonija, 1999. protiv NATO zbog bombardovanja Srbije. „Tradicionalne demonstracije“ na godišnjem nivou održavaju se npr. početkom septembra prilikom otvaranja Međunarodnog sajma u Solunu ili 17. novembra povodom Politehnija u Atini (sećanje na pad vojne hunte). Ove demonstracije uvek se završavaju ispred Američke ambasade jer je Amerika tada podržala grčku diktaturu.
Poslednjih godina na redovnoj listi masovnih demonstracija je i 6. decembar, kada je 2008. jedan policajac ubio šesnaestogodišnjeg Aleksisa Grigoropulosa.
20.210 PROTESTA: Postoje i spontane raznolike demonstracije koje su posledica nezadovoljstva finansijskom situacijom i zahtevi su im socijalne prirode. Pojave ekonomske krize i programa stroge štednje koji je Grčkoj nametnula EU i nagli pad životnog standarda, bukvalno su digle na noge grčke građane i izvele ih na ulice i trgove. Samo u prve četiri godine krize i stroge štednje (2010–2014) realizovano je 20.210 demonstracija i političkih skupova.
Epicentar dešavanja je gotovo uvek bio Trg Sintagma ispred skupštine u centru Atine. Nasilje sa ljudskim žrtvama nije bilo retka pojava. Prema podacima grčke policije, od aprila 2010. kada je Grčka krenula da sprovodi nametnutu politiku stroge štednje, do početka 2016. izbrojano je 11.045 masovnih skupova u centru Atine. Okupljanja „Ogorčenih“ (španski Los Indignados, grčki Aganaktismenoi) trajala su nedeljama, a na njima su učestvovali građani raznih struktura sa raznim političkim i socijalnim zahtevima. Bila je to prava „industrija demonstracija“. U centru Atine se od tada posle radnog vremena na radnje spuštaju specijalne metalne rešetke da ih ne razbiju demonstranti.
PROTESTNA PRIVREDA: Pre svakog masovnog okupljanja po pravilu se štampa na hiljade flajera i plakata. Mnogi demonstranti se snabdevaju lekovima za stomak, kako bi se zaštitili od hemijskih gasova koje će pustiti policija. Vlasnik apoteke blizu Eksarhia Tanasis kaže da su se „maloks i riopan prodavali kao ludi. Otkako je Siriza na vlasti, nema više toliko demonstracija, pa se smanjila potražnja.“ Dobro se prodaju i gas-maske.
Poslednje velike demonstracije sa pola miliona učesnika bile su u junu 2015. Posle izlaska iz memoranduma 2018. i sa prestankom ekonomske krize demonstracije ovog tipa su prestale.
Zato od prošle godine protestuju grčki nacionalisti, koji se bune protiv Prespanskog sporazuma i imena Severna Makedonija. Nedavno se u centru Soluna i Atine skupilo po 100.000 građana. Pošto je Prespanski sporazum sa tesnom većinom usvojen u parlamentu, nastavlja se sa mnogo „tradicionalnih“ demonstracija. U ovom trenutku stotinu traktora je zatvorilo autoput Atina-Solun postavljajući vladi zahteve za rešenje problema u njihovom sektoru. Sudeći po tome, Grčka se vraća u protestnu normalnost.
Evropska komisija pripremila je set mogućih protivmera vrednih oko 72 milijarde evra američkog izvoza kao odgovor ako SAD uvedu carine od 30 odsto na uvoz iz EU
Kijev i Odesa izloženi su najžešćim napadima Rusije od početka invazije na Ukrajinu pre tri godine. Moskva napada stotinama dronova i raketa. Šta Vladimir Putin time želi da postigne – i šta bi moglo da ga zaustavi?
Veruje se da je na lokalitetu površine 5000 kvadratnih metara u irskom gradu Tuamu sahranjeno 796 beba koje su umrle u domu za majke i bebe „Svetа Marija“ između 1925. i 1961. godine
Predsednik SAD Donald Tramp najavio je da će od 1. avgusta uvesti carine od 30 odsto na robu iz Evropske unije. Brisel poručuje da je otvoren za pregovore, ali najavljuje kontramere ako dogovor ne bude postignut
„Ne brine Marko Perković Tompson, već transformacija HDZ-a i Vlade pod HDZ-om“, rekao je hrvatski evroparlamentarac Tonino Picula
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve