Istina je – novca za humanitarnu pomoć uvek ima manje nego što je potrebno, pa je tako, povodom ideje o izvozu humanitarne junetine, izašlo na videlo da su na ovogodišnjih oko 30 miliona budžetskih kruna sami građani prikupili još jedanaest miliona
KONTINENTALNA EPIDEMIJA: Češke muke sa „ludim“ kravama
Bilo je potrebno da prođe samo pet dana od otkrivanja i drugog slučaja bolesti ludih krava u Češkoj, da ovdašnji ministar poljoprivrede Jan Fencl izađe sa „spasonosnom“ idejom o tome kako se rešiti enormnih zaliha junećeg mesa u češkim klanicama – junetina će, kao humanitarna pomoć izbeglicama, završiti u Srbiji. Smrznuto meso u blokovima od po 30 kilograma, kaže Fencl, ako se pokaže da nije najbolje rešenje, može se zameniti i konzervisanom junetinom. Ministrov argument više glasi – umesto dogovorenih isporuka mleka u prahu, koje je osetno skuplje, junetini već mesecima na domaćem tržištu pada cena zbog prepolovljene potražnje, pa će tako „za iste pare biti više muzike“. Dakle, umesto obećanih pet kamiona mleka u prahu, stiže mnogo više kamiona hladnjača sa mesom…
U ministarstvu inostranih poslova, koje je nominalni nosilac pomoći inostranstvu, kažu da za sada iz Beograda nema negativnih reagovanja na nameru Češke da izbeglicama u Srbiji ponudi juneće meso, ali da su spremni o tome da razgovaraju, ukoliko bi se pokazalo da je u Beogradu više interesovanja za neku drugu vrstu pomoći.
ROGISVEĆA: Gotovo u istom trenutku kada je ministar poljoprivrede izneo svoj plan, oglasile su se sve tri glavne nevladine humanitarne organizacije i oštro napale ideju ministra Fencla, odbijajući da junetinu voze u Srbiju. „Izgubićemo poverenje među ljudima kojima pomažemo, jer obećali smo jedno, a dovozimo nešto sasvim drugo – meso koje ni sami ne jedemo zbog straha od ludih krava. Zašto bismo dovodili ionako unesrećene ljude u opasnu zonu velikog zdravstvenog rizika“, kažu u karitativnim organizacijama i iznose primere – šta reći, recimo, nevoljnicima u izbegličkom logoru u Gnjilanu, gde je od oko tri hiljade izbeglica iz Makedonije polovina dece kojima je preko potrebno baš mleko u prahu. „Toj deci je, umesto mleka, ministarstvo sada ponudilo blokove smrznute junetine od po 30 kilograma…“, rezignirano reaguju u „Adri“, „Karitasu“ i „Čoveku u nevolji“, organizacijama koje su zbog svega odlučile da same finansiraju kupovinu obećane količine mleka u prahu.
I u češkoj javnosti odmah su krenula reagovanja – novine koje drže do sebe izašle su sa kometarima, osvrtima i pismima čitalaca tipa – „ludi humanizam“, „Muka nam je od njihovih ideja“, „Jadna niskost“… U tekstovima se, redom, osuđuje namera o izvozu humanitarne junetine uz prave češke opaske – „Kako se otarasiti i još koječega što nam je ovde suvišno što ima nisku cenu i što bi se dalo izvoziti u smrznutim blokovima? Mogli bismo, recimo, da izvezemo smrznuti blok ministra Fencla, svakako da bi nam svima laknulo, ali, nažalost, postavlja se isto pitanje koje tako gorko prati i njegovu suludu ideju – imamo li pravo da računamo da bi njega, takvog kakav je, mogao da prihvati bilo ko drugi?“
ČESIPOMAŽU: Ne računajući gotovo neprekidno skupljanje najrazličitijih roba ili novca koje organizuju razne humanitarne organizacije, samo češka vlada je za poslednjih šest godina iz budžeta izdvojila gotovo 10 miliona dolara humanitarne pomoći zemljama bivše Jugoslavije, a najčešće su na jug odlazili lekovi, sanitetski materijal, hrana, oprema za bolnice, šatori, sve do popravke saobraćajnica ili vodovoda… Spisak zemalja kojima je Češka pomagala u tom periodu poklapa se sa najraznovrsnijim ratovima i drugim nesrećama širom sveta, o kojima, po pravilu, čitamo na naslovnim stranicama novina. Ukratko – Česi rado pomažu drugima, jer i sami znaju šta je to nevolja.
Istina je – novca za humanitarnu pomoć uvek ima manje nego što je potrebno, pa je tako, povodom ideje o izvozu humanitarne junetine, izašlo na videlo da su na ovogodišnjih oko 30 miliona budžetskih kruna sami građani prikupili još jedanaest miliona (1 DEM = 18 KČ) za humanitarnu pomoć namenjenu inostranstvu. U budžetu Češke do kraja ove godine ostalo je još nešto više od šest miliona kruna…
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Skoro godinu dana nakon što je objavila dečju knjigu o suočavanju s gubitkom, Amerikanka Kuri Ričins našla se na optuženičkoj klupi - tužilaštvo tvrdi da ga je supruga ubila zbog novca i nove veze
Granatirana energetska infrastruktura, minus 25 u Kijevu i četvrta godina iscrpljujućeg rata. Ipak, većina Ukrajinaca poručuje da je spremna da izdrži koliko god bude potrebno. Istraživanja i svedočenja sa terena otkrivaju odakle dolazi ta otpornost – iz besa, gubitaka, ali i vizije buduće evropske Ukrajine
Lokalni kriminalci pale automobile, kamione i autobuse, napadaju nacionalnu gardu u znak osvete zbog ubistva šefa kartela Halisko. Nemesio Ruben Oseguera Servantes, poznat po nadimku El Menčo, ubijen je u obračunu sa meksičkom federalnom policijom. U SAD slave njegovu smrt
Posle odluke Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih Država o neustavnosti Trampove odluke o globalnim carinama, američki predsednik najavljuje njihovo dodatno podizanje
Rat u Ukrajini i dalje besni. To na svojoj koži po ciči zimi, bez struje, grejanja i vode osećaju stanovnici Kijeva. Šta kažu radnici koji danonoćno popravljaju infrastrukturu grada uništenu u ruskim napadima
U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani
Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije
Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!