img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Hamas – Od pokreta do vlasti

19. јул 2006, 21:22 M. S
Copied

Hamas na arapskom znači žar, predanost, dok ime ove organizacije predstavlja akronim reči Harakat al Mukavima al Islamija – Islamski pokret otpora. Nastao je početkom osamdesetih godina prošlog veka, ujedinjenjem nekoliko manjih organizacija pod okriljem Muslimanske braće, egipatskog islamističkog pokreta. Od 1985. do Prve intifade 1987, deluje isključivo kao humanitarna organizacija i vodi bolnice, škole, sirotišta, i zagovara povratak islamskim vrednostima.

Sa početkom Prve intifade počinje da dobija sadašnji oblik i strukturu, a 1988. izdaje povelju, koja predstavlja politički program i u kojoj po prvi put poziva na uništenje Izraela i oružani otpor protiv okupacije. Duhovni lider Hamasa postaje šeik Ahmed Jasin, a u osnivače se ubrajaju i Mahmud Zahar, Abdelaziz al Rantizi, Kaled Mašal i drugi. U početku je delovao legalno, ali je posle ubistva dvojice izraelskih vojnika 1988. organizacija zabranjena a njeni lideri pohapšeni, da bi bili oslobođeni tek 1997. Sastoji se od političkog, obaveštajnog i vojnog krila. Političko krilo predvode nekadašnji najbliži saradnici šeika Ahmeda Jasina, aktuelni palestinski premijer Ismail Hanija, Mahmud Zahar i ostali. U vojnom krilu (ili Iz al Din al Kasam – Al Kasam brigade) navodno najveći uticaj ima Kaled Mašal, koji se nalazi u Siriji.

Do polovine devedesetih Hamas se proširio po svim palestinskim teritorijama i postao ozbiljna protivteža PLO-u Jasera Arafata. Godine 1993. izveo je prvi samoubilački napad, kao reakciju na upravo potpisani sporazum iz Osla, koji nikada nije prihvatio. Svoju mrežu uspeo je da proširi na sve okolne države, u kojima se nalazi palestinsko stanovništvo, izbeglo posle sukoba sa Izraelom, tako da ima predstavnike u Siriji, Libanu, Jordanu i Egiptu. Za glavne finansijere organizacije smatraju se Iran i Sirija, ali pomoć dobija i od drugih militantnih organizacija, poput Hezbolaha, sa kojim navodno često koordinira svoje akcije.

Sa početkom Druge intifade 2000 godine, postaje mnogo aktivniji i politički i vojno. Marta i aprila 2004. Izrael je organizovao atentate na njegove vrhovne vođe, šeika Ahmeda Jasina i Abdelaziza al Rantizija, koji ga je nasledio. Od tada ime glavnog lidera drži u tajnosti, mada se smatra da danas ima kolektivno rukovodstvo, u koje ulaze Ismail Hanija, Kaled Mašal, Semi Abu Zuhri, Mahmud Zahar i ostali. Kao politička stranka pobeđuje na palestinskim parlamentarnim izborima, održanim 25. januara 2006, i dva meseca kasnije samostalno formira vladu. Sa njegovim dolaskom na vlast zaustavljen je i mirovni proces sa Izraelom, jer se nikada nije odrekao ciljeva iz svoje povelje koji pozivaju na uništenje Izraela.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Koncert Marka Perkovića Tompsona na zagrebačkom Hipodromu

Hrvatska

07.јул 2025. Srećko Matić (DW)

Broj ljudi na Tompsonovom koncertu kao broj ustaških žrtava

Broj ljudi na koncertu Marka Perkovića Tompsona sličan je broju žrtava ustaškog režima koji Tompson rehabilituje, piše Frankfurter algemajne cajtung

Granični prelaz

Uvođenje graničnih prelaza u EU

07.јул 2025. Katrin Šmid / DW

Beše nekad Šengen: Granične kontrole u 13 od 29 zemalja

Članice Evropske unije uvode kontrole na granicama. Šengenski sporazum to dopušta, ali oročeno. Pa ipak, Brisel ne preduzima ništa ni kad se svi rokovi probiju

Širenje moći

06.јул 2025. Klaudija Mende / DW

Džamije i geopolitika: Kako Erdogan gradi uticaj Turske na Balkanu

Izgradnjom monumentalnih džamija širom Balkana i šire, Turska ne širi samo veru, već i svoj politički uticaj. Pod rukovodstvom Redžepa Tajipa Erdogana, verski objekti postali su deo šire geopolitičke strategije – u kojoj su minareti visoki 50 metara i političke poruke još više

Marko Perković Tompson

Hrvatska

05.јул 2025. M.S.

Tompsonov koncert: Selfi sa premijerom i ministrom policije i, opasnost od ustaških simbola

Koncert Marka Perkovića Tompsona, koji je prema mišljenju mnogih hrvatskih istoričara i političara trebalo zabraniti, ipak se održava na zagrebačkom Hipodromu. Kakve su reakcije?

Rusija

05.јул 2025. B. B.

Rusija prva zemlja koja je priznala talibansku vladu

„Zvanično priznanje vlade Avganistana daće podsticaj razvoju produktivne bilateralne saradnje između naših zemalja“, navelo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova

Komentar

Komentar

„Antisrbin“ i „blokader“: Pumpaj Nole!

Gestom pumpanja na Vimbldonu Novak Đoković je na sebe navukao kletve i uvrede režima Aleksandra Vučića. Stavljen je u isti koš sa „blokaderima-teroristima“ i „antisrbima“

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obilazi novu deonicu auto-puta E-763

Komentar

Pakovraće – Požega: Vučić na putu iracionalnosti

I kako će vatrogasci, policajci i lekari da brinu o nebezbednim tunelima? Pa, tako što će da osmatraju brdo i budu spremni ako se brdo obruši na autobus, na primer

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučićev testosteron, nepravda i beščašće

Da li biste seli sa Aleksandrom Vučićem za kafanski sto nakon što je pomilovao naprednjačke muškarčine koje su palicom junački polomile vilicu studentkinji? Osim gubitka elementarnih moralnih kočnica, šta još stoji iza ovog čina

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1800
Poslednje izdanje

Režimsko nasilje nad građanima

Narod na barikadama Pretplati se
Iz studentskog protesta u građansku neposlušnost

Teturanje Golijata iz Ćacilenda

Ova situacija

Anatomija jedne vlasti

Lokalni izbori

Huliganski desant na Kosjerić 

Novi Sad – centar otpora

Kad se Lala najedi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure