img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Hamas – Od pokreta do vlasti

19. jul 2006, 21:22 M. S
Copied

Hamas na arapskom znači žar, predanost, dok ime ove organizacije predstavlja akronim reči Harakat al Mukavima al Islamija – Islamski pokret otpora. Nastao je početkom osamdesetih godina prošlog veka, ujedinjenjem nekoliko manjih organizacija pod okriljem Muslimanske braće, egipatskog islamističkog pokreta. Od 1985. do Prve intifade 1987, deluje isključivo kao humanitarna organizacija i vodi bolnice, škole, sirotišta, i zagovara povratak islamskim vrednostima.

Sa početkom Prve intifade počinje da dobija sadašnji oblik i strukturu, a 1988. izdaje povelju, koja predstavlja politički program i u kojoj po prvi put poziva na uništenje Izraela i oružani otpor protiv okupacije. Duhovni lider Hamasa postaje šeik Ahmed Jasin, a u osnivače se ubrajaju i Mahmud Zahar, Abdelaziz al Rantizi, Kaled Mašal i drugi. U početku je delovao legalno, ali je posle ubistva dvojice izraelskih vojnika 1988. organizacija zabranjena a njeni lideri pohapšeni, da bi bili oslobođeni tek 1997. Sastoji se od političkog, obaveštajnog i vojnog krila. Političko krilo predvode nekadašnji najbliži saradnici šeika Ahmeda Jasina, aktuelni palestinski premijer Ismail Hanija, Mahmud Zahar i ostali. U vojnom krilu (ili Iz al Din al Kasam – Al Kasam brigade) navodno najveći uticaj ima Kaled Mašal, koji se nalazi u Siriji.

Do polovine devedesetih Hamas se proširio po svim palestinskim teritorijama i postao ozbiljna protivteža PLO-u Jasera Arafata. Godine 1993. izveo je prvi samoubilački napad, kao reakciju na upravo potpisani sporazum iz Osla, koji nikada nije prihvatio. Svoju mrežu uspeo je da proširi na sve okolne države, u kojima se nalazi palestinsko stanovništvo, izbeglo posle sukoba sa Izraelom, tako da ima predstavnike u Siriji, Libanu, Jordanu i Egiptu. Za glavne finansijere organizacije smatraju se Iran i Sirija, ali pomoć dobija i od drugih militantnih organizacija, poput Hezbolaha, sa kojim navodno često koordinira svoje akcije.

Sa početkom Druge intifade 2000 godine, postaje mnogo aktivniji i politički i vojno. Marta i aprila 2004. Izrael je organizovao atentate na njegove vrhovne vođe, šeika Ahmeda Jasina i Abdelaziza al Rantizija, koji ga je nasledio. Od tada ime glavnog lidera drži u tajnosti, mada se smatra da danas ima kolektivno rukovodstvo, u koje ulaze Ismail Hanija, Kaled Mašal, Semi Abu Zuhri, Mahmud Zahar i ostali. Kao politička stranka pobeđuje na palestinskim parlamentarnim izborima, održanim 25. januara 2006, i dva meseca kasnije samostalno formira vladu. Sa njegovim dolaskom na vlast zaustavljen je i mirovni proces sa Izraelom, jer se nikada nije odrekao ciljeva iz svoje povelje koji pozivaju na uništenje Izraela.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Mađarski MOL

Gasno poslovanje

11.mart 2026. N. M.

INA ponovo izgubila spor sa MOL-om: Hrvatska treba da isplati 236 miliona dolara

Savezni sud u Vašingtonu naredio je izvršenje arbitražne presude prema kojoj Hrvatska treba da isplati oko 236 miliona dolara mađarskoj naftnoj kompaniji MOL

Nemačka

11.mart 2026. Dijana Roščić (DW)

Sunovrat nemačke autoindustrije: Prepolovljen profit Folksvagena i ostale muke

Za Folksvagen 2025. godina bila je jedna od najgorih u ovom veku. Iako je u Evropi zabeležen rast, veliki padovi u Kini i Severnoj Americi su ipak preovladali. Kao razlozi se navode američke carine i problemi u Poršeu

Iran minira Ormuski moreuz

Rat na Bliskom istoku

11.mart 2026. I.M.

Iran postavio mine u Ormuskom moreuzu, strah od dodatnog poskupljenja nafte

Iran je počeo da postavlja pomorske mine u Ormuski moreuz, jednu od najvažnijih energetskih tačaka na svetu, kroz koju prolazi oko petine globalnog transporta sirove nafte, tvrde izvori američkih obaveštajnih službi

Katar

Rat na Bliskom istoku

11.mart 2026. I.M.

Iran pokrenuo raketne napade na američke baze u Kataru, Kuvajtu i Iraku

Iran tvrdi da je gađao američku Petu flotu i više vojnih baza na Bliskom istoku u, kako navodi, „najrazornijoj operaciji“ od početka sukoba

Folksvagen znak, vozila u pozadini

Nemačka

10.mart 2026. K. S.

Masovna otpuštanja u Folksvagenu: Do 2030. bez posla 50.000 ljudi

Prvobitno najavljeno masovno otpuštanje zaposlenih u Folksvagenu sad je još masovnije. Zašto jedna od najvećih autokompanija na svetu otpušta desetine hiljada ljudi?

Komentar

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1835
Poslednje izdanje

Američko-izraelski napad na Iran

Apokalipsa na Bliskom istoku Pretplati se
Intervju: Dušan Lj. Milenković, politički konsultant

Režim puca po svim šavovima

Projekti Grada Beograda

Beograđani u prašini i lažima

"Svadba" i hrvatsko društvo danas

Ima li razloga za smeh

Priča iz života

Zašto je empatija selektivna

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure