img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Hamas – Od pokreta do vlasti

19. jul 2006, 21:22 M. S
Copied

Hamas na arapskom znači žar, predanost, dok ime ove organizacije predstavlja akronim reči Harakat al Mukavima al Islamija – Islamski pokret otpora. Nastao je početkom osamdesetih godina prošlog veka, ujedinjenjem nekoliko manjih organizacija pod okriljem Muslimanske braće, egipatskog islamističkog pokreta. Od 1985. do Prve intifade 1987, deluje isključivo kao humanitarna organizacija i vodi bolnice, škole, sirotišta, i zagovara povratak islamskim vrednostima.

Sa početkom Prve intifade počinje da dobija sadašnji oblik i strukturu, a 1988. izdaje povelju, koja predstavlja politički program i u kojoj po prvi put poziva na uništenje Izraela i oružani otpor protiv okupacije. Duhovni lider Hamasa postaje šeik Ahmed Jasin, a u osnivače se ubrajaju i Mahmud Zahar, Abdelaziz al Rantizi, Kaled Mašal i drugi. U početku je delovao legalno, ali je posle ubistva dvojice izraelskih vojnika 1988. organizacija zabranjena a njeni lideri pohapšeni, da bi bili oslobođeni tek 1997. Sastoji se od političkog, obaveštajnog i vojnog krila. Političko krilo predvode nekadašnji najbliži saradnici šeika Ahmeda Jasina, aktuelni palestinski premijer Ismail Hanija, Mahmud Zahar i ostali. U vojnom krilu (ili Iz al Din al Kasam – Al Kasam brigade) navodno najveći uticaj ima Kaled Mašal, koji se nalazi u Siriji.

Do polovine devedesetih Hamas se proširio po svim palestinskim teritorijama i postao ozbiljna protivteža PLO-u Jasera Arafata. Godine 1993. izveo je prvi samoubilački napad, kao reakciju na upravo potpisani sporazum iz Osla, koji nikada nije prihvatio. Svoju mrežu uspeo je da proširi na sve okolne države, u kojima se nalazi palestinsko stanovništvo, izbeglo posle sukoba sa Izraelom, tako da ima predstavnike u Siriji, Libanu, Jordanu i Egiptu. Za glavne finansijere organizacije smatraju se Iran i Sirija, ali pomoć dobija i od drugih militantnih organizacija, poput Hezbolaha, sa kojim navodno često koordinira svoje akcije.

Sa početkom Druge intifade 2000 godine, postaje mnogo aktivniji i politički i vojno. Marta i aprila 2004. Izrael je organizovao atentate na njegove vrhovne vođe, šeika Ahmeda Jasina i Abdelaziza al Rantizija, koji ga je nasledio. Od tada ime glavnog lidera drži u tajnosti, mada se smatra da danas ima kolektivno rukovodstvo, u koje ulaze Ismail Hanija, Kaled Mašal, Semi Abu Zuhri, Mahmud Zahar i ostali. Kao politička stranka pobeđuje na palestinskim parlamentarnim izborima, održanim 25. januara 2006, i dva meseca kasnije samostalno formira vladu. Sa njegovim dolaskom na vlast zaustavljen je i mirovni proces sa Izraelom, jer se nikada nije odrekao ciljeva iz svoje povelje koji pozivaju na uništenje Izraela.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Ratna avijacija

Rat na Bliskom istoku

19.mart 2026. I.M.

Iran pogodio američki F‑35, avion prinudno sleteo – pilot bezbedan

Američki F‑35 prinudno je sleteo na Bliskom istoku nakon oštećenja tokom misije iznad Irana. Pilot je bezbedan, a istraga je u toku

Evropski lideri

Evropsko ne Trampu

19.mart 2026. I.M.

Evropski lideri odbili da se pridruže američko-izraelskim napadima na Iran

Na samitu u Briselu, lideri EU su jasno stavili do znanja da neće slati vojne snage SAD i Izraelu u sukobima na Bliskom istoku, ističući energetske i humanitarne posledice rata

Tankeri u magli u Ormuskom moreuzu

Rat na Bliskom istoku

19.mart 2026. A.I.

Američki general u penziji: Znalo se da je Ormuski moreuz slaba tačka napada na Iran

Semjuel Klinton Hajnot bio je pre dve decenije glavni strateg američkog ratnog vazduhoplovtsva. On objašnjava zašto je Ormuski moreuz slaba tačka napada na Iran, zašto u ratnim uslovima ne može da se obezbedi stopostotno siguran prolaz tankera sa naftom

Naftna kriza

19.mart 2026. B. B.

Slovenija: MOL i Šel ograničili kupovinu goriva

Uz objašnjnje da bi to trebalo da obezbedi jednak tretman za sve kupce i spreči nestašice, MOL i Šel su u Sloveniji ograničili prodaju goriva

Teheran

Ekskluziva Rojtersa

19.mart 2026. I.M.

Tramp razmatra slanje dodatnih trupa: Rat sa Iranom ulazi u novu fazu

Sjedinjene Američke Države razmatraju slanje dodatnih vojnih snaga na Bliski istok dok sukob sa Iranom ulazi u potencijalno novu i opasniju fazu

Komentar
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure