Dok se na društvenim mrežama vodi rat oko morala, ukrajinska glumica u filmovima za odrasle sa umetničkim imenom Džozefin Džekson prikuplja sredstva za protetiku i druži se sa ranjenicima koji su izgubili nogu ili ruku u odbrani Ukrajine
Porno zvezda učestvovala je u dva fotografisanja sa ukrajinskim vojnicima kojima je amputiran neki od udova, sa ciljem da skrene pažnju na nedostatak finansija za protetiku koja je nužno potrebna hiljadama Ukrajinaca koji su izgubili udove u odbrambenom ratu protiv ruske invazije.
Objave Julije Senjuk, poznatija pod umetničkim imenom Džozefin Džekson, na društvenim mrežama imaju po 200 miliona pregleda. Sada taj status koristi da prikuplja sredstva za obogaljene ukrajinske vojnike.
„Porno glumica radi na rehabilitaciji vojnika. Vau!”, rekla je Senjik za „Politiko“.
Objašnjava da želeli a skrene pažnju na problem procesa rehabilitacije nakon ratnih povreda. “Zato što mnogi skupljaju za dronove, ali zaboravljaju na protetiku. Mislim da sam uspela da privučem pažnju jer je sve više ljudi počelo da prikuplja donacije za protetiku”, dodala je porno zvezda.
Potrebno skoro 60.000 proteza
Kijev namerno ne otkriva za koliko ljudi su potrebna protetička pomagala, rekla je ukrajinskim medijima ministarka socijalne politike Oksana Žolnovič. Međutim, ona je insistirala da je vlada u stanju da pokrije te potrebe.
Tvrdi da je više od 4,5 milijardi grivna (oko 111 miliona evra) izdvojeno za pomoć u rehabilitaciji i da nema potrebe da se dodatno prikuplja novac za one kojima je potrebna protetika.
Međutim, prema podacima Fondacije Protez, proteze su potrebne za oko 59.000 Ukrajinaca. Jedna proteza može koštati od 46.000 do 90.000 dolara, prema ukrajinskom centru za rehabilitaciju Superljudi. Desetine ukrajinskih klinika i različitih inicijativa uključene su u rehabilitaciju vojnika i civila koji su prošli amputaciju. Većina se oslanja na vladine programe i donacije, ali nema dovoljno novca.
Oduševljenje vojnika
Kada je u februaru prijateljica Julije Senjak došla na ideju da ona iskoristi svoju „ozloglašenost“ kako bi skrenula pažnju na protetičarski centar u Kijevu, ona je pristala.
Ukrajinska porno zvezda posetila je ukrajinske ratne veterane u kijevskom centru za endoprotetičku rehabilitaciju. Pozvana je da pliva u bazenu i učestvuje u koketnom (ali potpuno obučenom) fotografisanju sa veteranima.
„U početku nisam znala kako da razgovaram sa njima. Ali onda sam jednostavno odlučila da se ponašam normalno i da ne fokusiram nepotrebnu pažnju na njihove izgubljene udove. Došla sam, slikali smo se, a oni su me zamolili da napravim sa njima i objave za TikTok“, rekla je Senjuk i dodala da su vojnici bili oduševljeni.
Naglasila je da nije stučnjak za rehabilitaciju, već da samo dolazi da razgovara sa vojnicima koji su na rehabilitaciji.
“Odvlačim im pažnju od svakodnevnice, pričam anegdote o svojoj profesiji, to im je vrlo interesantno“, izjavila je Senjuk.
Ukrajinka i patriota
Međutim, ono što radi izazvalo je i salvu kritike. Senjuk su na društvenim mrežama napali konzervativci zbog „nemorala njene profesije” i „pokušaja da sebe promoviše uz pomoć vojnika” kao i zbog „objektivizacije uloge žene” u ratu. Inače, u Ukrajini nije legalno baviti se pornografijom, zbog čega Senjuk radi u inostranstvu.
Anton Ivanciv, koji je izgubio obe ruke i nogu u borbi za Bahmut, učestvovao je u fotografisanju i branio glumicu.
„Zahvaljujući njenoj medijskoj popularnosti, Julija je pomogla da se skrene pažnja na probleme teško povređenih. Organizovala je akciju prikupljanja donacija”, rekao je Ivanciv za Politiko.
Ranjeni vojnik dodaje i da državni programi nažalost ne mogu da obezbede dobru protetiku.
„Što se tiče sadržaja koji ona proizvodi, nije me briga“, kazao je Ivanciv. „To je medijski proizvod, možete izabrati da li ćete ga konzumirati. Julija je Ukrajinka i patriota.”.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Predsednica Evropske komisije Ursule fon der Lajen pokrenula je inicijativu za formiranje centralne obaveštajne službe unutar EK. Ideja je da se objedinjavanjem obaveštajnih podataka nacionalnih službi ojačaju bezbednosna pozicija EU i njena strateška autonomija
Četiri evropske Antifa grupe proglašene su u Sjedinjenim Državama globalnim teroristima, a uskoro će biti klasifikovane kao strane terorističke organizacije
Nakon što je Donald Tramp optužio BBC da ga je obmanjujućom montažom predstavio kao podstrekača nasilja pre napada na Kapitol, britanski javni servis povukao je sporni program i uputio zvanično izvinjenje. BBC, međutim, odbija tvrdnje o kleveti i odbacuje zahtev za odštetu
Nakon više od šest nedelja zastoja i političkih prepucavanja, predsednik SAD Donald Tramp potpisao je zakon kojim se obnavlja rad američke vlade. Demokratska i republikanska strana i dalje se međusobno optužuju za posledice koje je blokada izazvala
Demokratski socijalista na čelu kapitalističkog Njujorka
Mada je teško naći dva suprotstavljenija politička koncepta, Trampova i Mamdanijeva vizija Amerike delom su kompatibilne. Gde se završava predsednikova mantra o izdajničkim elitama, kreće gradonačelnikova briga o običnim ljudima; ono što predsednik naziva Mamdanijevim “komunizmom” počinje tačno tamo gde, po gradonačelniku, prestaje Trampov projekat “rasne dominacije” upakovan u “ekonomski populizam”
Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti
Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava
Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!