img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Referendum u Irskoj

Evropska crna ovca

18. јун 2008, 14:51 Irena Cvetković
Copied

Irci su poslali jasno "ne" EU, ali je pitanje da li su evropski zvaničnici spremni da poštuju sopstvene demokratske principe i poslušaju glas jedinog naroda koji se na referendumu pitao o budućnosti evropske organizacije

Specijalno za „Vreme“

Tekst na znaku: „Vote NO, don’t be bullied, lisbonvote.com“

U četvrtak predveče megafoni su po naseljima podsećali Irce da su birališta otvorena do deset sati uveče. Izlaznost je dostigla 53 odsto, što je za pobornike Lisabonskog sporazuma bio dobar znak, jer su na osnovu prethodnih iskustava bili ubeđeni da to znači pobedu. Onda dolazi petak 13. i noćna mora za gotovo sve irske političare, briselske zvaničnike, pa i nacionalne kladionice koje su davale prednost sporazumu. Od 1,6 miliona glasača na irskom referendumu, njih 110.000 više bilo je protiv Lisabonskog sporazuma, pa su tako doveli EU u mat poziciju, jer samo uz ratifikaciju svih zemalja članica ovaj sporazum može stupiti na snagu. Lisabonski sporazum, okarakterisan od mnogih kao malo izmenjen Evropski ustav koji su 2005. odbile Francuska i Holandija, trebalo je da unese izmene u poslovanje proširene EU. Rotaciono predsedavanje je trebalo da bude ukinuto ulogom predsednika Evropskog saveta, kao i nacionalni veto u mnogim pitanjima, a trebalo je da bude smanjen i broj „ministra“; takođe sporazumom su predviđene zajednička spoljna politika i odbrana. Iako je već 18 zemalja ratifikovalo sporazum, doduše u nacionalnim parlamentima (kao da niko nije imao hrabrosti da narodu postavi to pitanje), irsko ne znači da je sve propalo. Da li je…?

„NEZAHVALNA IRSKA„: Prve reakcije su pokazale veliki šok irskih političara i predstavnika gotovo svih zemalja koje su potpisale sporazum u Lisabonu. Ali nakon toga, Žoze Manuel Baroso, predsednik Evropske komisije, i francuski i nemački zvaničnici izjavljuju da će se nastaviti sa ratifikacijom u ostalim zemljama. Kao da se referendum nije ni održao, evropska birokratija traži način kako da dobije svoje. Jedno je sigurno – to ovde u Irskoj može izazvati još veći evroskepticizam. I oni koji su glasali za komentarišu da je to nipodaštavanje narodne volje. Iako ima još mehanizama da se postigne ratifikacija, gotovo svaki podrazumeva ponovno izjašnjavanje parlamenata ili građana tako da previđanje jedne demokratske odluke može samo da šteti procesu, ali i imidžu EU. EU se nada da će se, ako sve zemlje ratifikuju, sporazum možda i Irska predomisliti. Ali i tu postoje nove prepreke. Konzervativci u Britaniji već smatraju da je sporazum ugašen i poštuju odluku Iraca, a češki predsednik Vaclav Klaus je izjavio da irski referendum predstavlja pobedu slobode i zdravog razuma nad elitističkim projektom i evropskom birokratijom.

Iza kulisa, reakcije su mnogo žustrije. U blažem obliku ih je naslutio i hrvatski predsednik Stipe Mesić izrazivši čuđenje da Irska koja je godinama primala evropske fondove i uspela da se razvije može da otkaže solidarnost. Hrvatska je imala svoje razloge da pomno prati događaje, jer je i njihov ulazak u EU 2011. sada neizvestan, iako Oli Ren kaže da nema bojazni za proširenje EU. Jedni će reći da je Irska nezahvalna i da nema pravo da svojom malom populacijom koči funkcionisanje EU. Ali iz svake zemlje članice se javljaju organizacije koje se zahvaljuju irskom narodu na „spasu“ od briselske diktature. Više od 90 odsto komentara u jednim od holandskih najvećih novina bilo je posvećeno „irskoj hrabrosti“.

Hrabrost i visoka svest, ili neznanje i strah od promena – razlike su u pogledima na referendum u Irskoj. Da ublaže veliko razočaranje, pobornici sporazuma kažu da su mnogi glasali protiv jer nisu razumeli o čemu je reč i da je sporazum bilo teško razumeti.

GUBITNIK: Premijer Brajan Kouen

POBEDNICI I GUBITNICI: Znajući da budućnost 500 miliona Evropljana zavisi od irske odluke, obe strane su vodile oštru i zastrašivačku kampanju. Na strani za bile su i vladajuće i opozicione stranke, farmeri, privrednici… Jedina parlamentarna stranka protiv bila je Šin Fejn, političko krilo IRA, koja je delila mišljenje sa još nekim krajnjim desničarskim i levičarskim organizacijama i najuticajnijom grupom Libertas, koju je osnovao jedan irski multimilioner.

Jedni su zastrašivali evropskim okretanjem leđa neposlušnoj Irskoj i naglašavali put bolje i efikasnije Evrope, drugi su se osvrtali na gubitak suverenosti, ulazak u NATO, mogućnost uvođenja abortusa i gubitak stalnog ministarskog mesta u evropskoj vladi. Džeri Adams, vođa Šin Fejna, rekao mi je kada sam ga intervjuisala pre referenduma, da kad već ima „35 kojekakvih ministara u irskoj vladi na stanovništvo od četiri miliona, zašto ne bi onolika EU imala 27 stalnih ministara“. Džeri Adams je istakao da njihov stav ne znači ne Evropi, već samo poruku da se nađe bolje rešenje za pojedina pitanja bitna za Irsku. Njegova stranka Šin Fejn i grupa Libertas, kojoj čak predviđaju veliki uticaj u irskom političkom životu, pobedom su popravili, ili stekli viši rejting u društvu. Tog petka bili su najglasniji u slavlju u dablinskom zamku kada su zvanično pročitani prvi rezultati, jer je, objektivno, i za njih pobeda bila veliko iznenađenje.

Najveći gubitnik je svakako novi irski premijer Brajan Kouen, koji je pao na prvom velikom ispitu. Sada ga na sastanku premijera ove sedmice u Briselu niko neće tapšati po ramenu, već će tražiti od njega da pronađe neko rešenje. Naročito će ga mrko gledati predsednik Francuske Nikola Sarkozi, koji je već pripremio nacrte nove odbrambene politike EU za početak francuskog predsedavanja u julu.

FROG OFF: Irskim političarima neće biti prijatno u evropskim prestonicama ovih dana, ali ono što treba još više da ih zabrine jeste paradoks da građani ne veruju svojim predstavnicima koje su izabrali pre samo godinu dana. Uzimajući u obzir da su tri vladajuće i dve najveće opozicione partije nastupile sa istim stavom, rezultat referenduma je porazan. Uzalud je sada upiranje prstom, koja stranka je koliko doprinela, kakvi su bili posteri… Jedno je sigurno: generalna priča o boljoj Evropi i budućem napretku nije bila toliko uverljiva kao jasan stav o očuvanju suverenosti, supremaciji nacionalnih zakona i očuvanju neutralnosti.

Ircima se nije svidelo ni to što su i nemački i francuski političari pokušali da utiču na njihovu odluku. Nekoliko dana pre referenduma, kada je visoki francuski političar pokušao da ubedi irske glasače u dobrobit sporazuma, naslovna strana nacionalnog tabloida mu je poručila „Frog off „. Nisu Irci izgubili smisao za humor, ni pred tako teškim izborom.

Sada samo treba pratiti sledeći korak Brisela. Za Srbiju, slučaj koji je žestoko uzdrmao kredibilitet EU, nema neki poseban značaj, jer je ona svakako, još daleko od prijema u EU i ko zna koliko će još promena biti do tada. U međuvremenu će naši srednjoškolci naučiti napamet sve o EU, učestvovati u kvizovima, a njihovi vršnjaci sa mnogo manjim znanjem imaće priliku i da kritički gledaju na mogućnosti drugačijeg svetskog poretka.

Irski referendumi

Irska je ušla u EU 1973. i bila najsiromašnija među devet članica. Odlukom Vrhovnog suda 1987. godine, sve važne promene u EU zahtevaju amandmane u irskom ustavu, a to znači da je referendum neophodan. Gotovo 70 odsto Iraca je glasalo 1992. za sporazum iz Mastrihta, a isti taj sporazum je odbila Danska, za manje od 50.000 glasova. Kada je bila uverena od strane EU da njeni interesi nisu u opasnosti, Danska je izglasala „Mastriht“ godinu dana kasnije.

Kad se prihvatao Amsterdamski sporazum, Irci su se pokazali kao dobri Evropljani i 61 odsto građana je glasalo za.

Bitan sporazum iz Nice 2001. koji je podrazumevao i znatno proširenje EU, u Irskoj nije prošao. Od 35 odsto izašlih na referendum, 51 odsto je bio protiv. EU je dala novu šansu Ircima i 2002, „Nica“ je izglasana sa većinom od 62 odsto.

Na referendum o Lisabonskom sporazumu izašlo je 53 odsto građana, od toga 53,4 odsto glasalo je protiv, a 46,6 odsto za. Od 43 izborne jedinice, samo je u deset pobedio glas za ratifikaciju sporazuma.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Koncert Marka Perkovića Tompsona na zagrebačkom Hipodromu

Hrvatska

07.јул 2025. Srećko Matić (DW)

Broj ljudi na Tompsonovom koncertu kao broj ustaških žrtava

Broj ljudi na koncertu Marka Perkovića Tompsona sličan je broju žrtava ustaškog režima koji Tompson rehabilituje, piše Frankfurter algemajne cajtung

Granični prelaz

Uvođenje graničnih prelaza u EU

07.јул 2025. Katrin Šmid / DW

Beše nekad Šengen: Granične kontrole u 13 od 29 zemalja

Članice Evropske unije uvode kontrole na granicama. Šengenski sporazum to dopušta, ali oročeno. Pa ipak, Brisel ne preduzima ništa ni kad se svi rokovi probiju

Širenje moći

06.јул 2025. Klaudija Mende / DW

Džamije i geopolitika: Kako Erdogan gradi uticaj Turske na Balkanu

Izgradnjom monumentalnih džamija širom Balkana i šire, Turska ne širi samo veru, već i svoj politički uticaj. Pod rukovodstvom Redžepa Tajipa Erdogana, verski objekti postali su deo šire geopolitičke strategije – u kojoj su minareti visoki 50 metara i političke poruke još više

Marko Perković Tompson

Hrvatska

05.јул 2025. M.S.

Tompsonov koncert: Selfi sa premijerom i ministrom policije i, opasnost od ustaških simbola

Koncert Marka Perkovića Tompsona, koji je prema mišljenju mnogih hrvatskih istoričara i političara trebalo zabraniti, ipak se održava na zagrebačkom Hipodromu. Kakve su reakcije?

Rusija

05.јул 2025. B. B.

Rusija prva zemlja koja je priznala talibansku vladu

„Zvanično priznanje vlade Avganistana daće podsticaj razvoju produktivne bilateralne saradnje između naših zemalja“, navelo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova

Komentar

Komentar

„Antisrbin“ i „blokader“: Pumpaj Nole!

Gestom pumpanja na Vimbldonu Novak Đoković je na sebe navukao kletve i uvrede režima Aleksandra Vučića. Stavljen je u isti koš sa „blokaderima-teroristima“ i „antisrbima“

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obilazi novu deonicu auto-puta E-763

Komentar

Pakovraće – Požega: Vučić na putu iracionalnosti

I kako će vatrogasci, policajci i lekari da brinu o nebezbednim tunelima? Pa, tako što će da osmatraju brdo i budu spremni ako se brdo obruši na autobus, na primer

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučićev testosteron, nepravda i beščašće

Da li biste seli sa Aleksandrom Vučićem za kafanski sto nakon što je pomilovao naprednjačke muškarčine koje su palicom junački polomile vilicu studentkinji? Osim gubitka elementarnih moralnih kočnica, šta još stoji iza ovog čina

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1800
Poslednje izdanje

Režimsko nasilje nad građanima

Narod na barikadama Pretplati se
Iz studentskog protesta u građansku neposlušnost

Teturanje Golijata iz Ćacilenda

Ova situacija

Anatomija jedne vlasti

Lokalni izbori

Huliganski desant na Kosjerić 

Novi Sad – centar otpora

Kad se Lala najedi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure