

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Proizvođač dronova Selčuk Barjaktar sve je uticajnici na turkoj političkoj sceni, a stručnjaci nagađaju da li bi mogao uskoro da nasledi mesto svog tasta, predsednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana
Spekuliše se da bi proizvođač dronova Selčuk Barjaktar mogao da krene stopama svog tasta Redžepa Tajipa Erdogana i da dospe u vrh turske politike.
Bajraktar je oženjen Sumejom Erdoganom, najmlađom ćerkom turskog predsednika Erdogana, zbog čega mnogi veruju da bi mogao da bude u poziciji da nasledi svog tasta na mestu turskog lidera.
Za 20 godina vladavine Erdogan prvi put ozbiljno strahuje da možda neće biti izabran na izborima 14. maja. Opozicioni kandidat Kemal Kiličdaroglu trenutno vodi, prema svim istraživanjima.
Međutim, bez obzira na ishod izbora, Erdogan je već najavio da će mu ovo biti poslednji put da se kandiduje, a posmatrači veruju da traži naslednika kome može da preda kormilo.
Njegova deca iz raznih razloga nemaju realne šanse da budu izabrana na funkciju, a Berat Albajrak, suprug njegove najstarije ćerke Esre, nije se proslavio kao ministar finansija.
Upravo zbog toga, sada je u fokusu Bajraktar, čije se ime sve češće pominje u raspravi o Erdoganovom nasledniku. Na pitanje o tome u nedavno emitovanoj televizijskoj emisiji, Bajraktar je te spekulacije odbacio kao „tračeve“, pišu crnogorske Vijesti.
Čak i ako Erdogan izgubi izbore, Bajraktarov uspeh učinio ga je toliko popularnim u Turskoj da nijedna vlada neće moći da ignoriše njega i njegovu kompaniju. Njegov uticaj u turskoj politici će verovatno samo rasti, predviđaju stručnjaci.
Najveći izvozik oružja
Za Barjaktara kažu da je promenio način savremenog ratovanja, a neki ga nazivaju turskim Ilonom Maskom.
Nekoliko dana nakon zemljotresa 6. februara, Selčuk Barjaktar je stajao ispred gomile ruševina u zoni katastrofe. Izgledao je iscrpljeno i tužno. Više od pet hiljada ljudi je poginulo u katastrofi, a stotine hiljada je izgubilo svoje domove. Na snimku koji je Bajraktar objavio na Tviteru, on je obećao da će izgraditi 1.000 novih domova i 2.000 smeštajnih objekata za stradale, pišu crnogorske Vijesti.
Barjaktar nije spasilac. Nije čak ni član turske vlade. On je suvlasnik turske odbrambene kompanije Barjaktar.
Letelice na daljinsko upravljanje koje proizvodi kompanija stekle su određeni kultni status u Ukrajini jer su pomogle vojsci zemlje da odbije rusku invaziju na početku rata. Jedan ukrajinski vojnik im je čak posvetio pop pesmu, a kijevski zoološki vrt je bebu lemura nazvao Barjaktar.
Kompanija Barjaktar je 2021. godine postala najveći turski izvoznik oružja, sa godišnjom prodajom od 664 miliona dolara, a kompanija je dodatno rasla zbog rata u Ukrajini. Prošle godine,on je isporučio dronove i drugu tehnologiju u vrednosti od 1,18 milijardi dolara u 18 zemalja.
Vojske su rasporedile bespilotne letelice „bajraktar TB2“ na frontovima u Libiji, Nagorno-Karabahu, kao i u Etiopiji. „To je omogućilo prilično značajnu operativnu revoluciju u načinu na koji vodimo rat“, rekao je Rič Outzen, bivši stručnjak za Tursku u Stejt departmentu, za magazin Njujorker.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve