img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Amerika

Epidemija „terorista amatera“

05. jul 2006, 19:51 Jovan Milević
Copied

"Grupa ljudi zlih namera", tragajući za "mentorima i sponzorima" nekako nabasala na "predstavnika Al kaide" (u obliku tajnog agenta FBI-ja), koji im je obećao člansku kartu ako polože zakletvu na vernost "šeiku Osami bin Ladenu" i uspešno obave nekoliko probnih zadataka

LOCIRANI I UHVAĆENI: Skladište u predgrađu Majamija gde je teroristička grupa uhapšena

U četvrtak 22. juna, u ranim popodnevnim časovima po njujorškom vremenu, agenti lokalne kancelarije FBI-ja u Majamiju, u sadejstvu sa Jedinicom za specijalne akcije, uhapsili su četvoricu osumnjičenih za terorizam. Osim te četvorice, iza rešetaka su se našla još trojica osumnjičenih, od kojih je jedan uhapšen u Atlanti.

Specijalna jedinica FBI-ja je uz pomoć acetilenskih sekača pokušala da iseče prorez u čeličnim rolo-vratima na ulazu u zgradu skladišta u Liberti Sitiju, oronulom industrijskom delu Majamija, koje je navodnim teroristima služilo kao glavni štab. Kada im to (ni posle nekih dvadesetak minuta) nije pošlo za rukom, otišli su do zadnjeg dela zgrade i izbili cilindre na bravama na sporednom ulazu. Četvorica osumnjičenih su se tada predala bez otpora.

U petak 23. juna, Ministarstvo pravde SAD objavilo je optužnicu sa pratećom dokumentacijom, a konferencije za novinare održali su vrhovni tužilac SAD Alberto Gonzales, direktor FBI-ja Robert Miler i nadležni državni tužilac Aleksandar Akosta. Zvanični i nezvanični izvori nudili su svoja znanja i saznanja svima koji su pokazivali interesovanje, tako da je već u petak uveče situacija postala nešto jasnija.

ISTRAGA: Zavisno od toga kom izvoru ste skloni da verujete, FBI je na grupu terorista slobodnih strelaca (dakle ronina, bez gospodara) naišao pre četiri meseca, do godinu po dana (u optužnici stoji: „najkasnije novembra 2005, tačan datum nije poznat Velikoj poroti“). Iako izvori bliski američkim organima reda naglašavaju da im „za sada nije poznato da je ova grupa imala veze sa bilo kojom ekstremističkom grupom, pa ni onom nedavno uhapšenom u Kanadi“, sličnosti je toliko da je gotovo neverovatno da su slučajne (videti „Vreme“ od 20. juna 2006). Naime, i ovu grupu eksperti i analitičari označavaju kao „krajnje amatersku“ (više i od one u Kanadi) i „nadahnutu megalomanskim idejama“, ali je od toga možda važnije da je obe otkrio FBI, i to, po svemu sudeći, pre oko godinu i po dana.

Sama optužnica predstavlja veoma zanimljivo štivo. Iz nje se jasno vidi da je „grupa ljudi zlih namera“, tragajući za „mentorima i sponzorima“ nekako nabasala na „predstavnika Al kaide“ (u obliku tajnog agenta FBI-ja), koji im je obećao člansku kartu ako polože zakletvu na vernost „šeiku Osami bin Ladenu“ i uspešno obave nekoliko probnih zadataka. Optužnica detaljno opisuje, a FBI potkrepljuje fotografijama, jedan od navodnih sastanaka (koji je održan „na dan, ili oko 16. decembra 2005“) vođe grupe i prvooptuženog Narsila Batiste sa predstvnikom Al kaide u jednoj oskudno nameštenoj motelskoj sobi negde u okrugu Dejd. Tom prilikom Batista izlaže svoj plan za osnivanje „islamske armije“ radi „vođenja džihada“. Tvrdi se i da je Batista tajnom agentu dao spisak potrepština za uspešno obavljanje ove akcije, koji uključuje: čizme, uniforme, automatske puške, radio-stanice i rentakar vozila. „Na dan, ili oko 22. decembra 2005“ Batista je predstavniku Al kaide izložio ideju da uz pomoć „svojih vojnika“ unište Sirs toranj u Čikagu, najvišu zgradu u SAD. Tada je Batista tajnom agentu dao spisak sa „brojevima cipela svojih vojnika“. Na sledećem sastanku, održanom 29. decembra, predstavnik Al kaide mu je isporučio čizme i od Batiste saznao da su „njegovoj grupi potrebni još i: dvogledi, panciri, oružje, vozila, kao i 50.000 dolara“.

Sledi sastanak opuženih Patrika Abrahama (alijas „brat Pet“), Stenlija Granta Fenora (alijas „brat Sunit“), Nodimara Herere (alijas „brat Nodi“) i Rotšilda Ogustina (alijas „brat Rot“) sa prvooptuženim Batistom i predstavnikom Al kaide, koji je održan 28. januara 2006. godine. Optužnica ne kaže ništa o tome šta je bila svrha ovog sastanka. Na sastanku, koji je održan u jednom stanu u okrugu Dejd, 19. februara 2006, u prisustvu Patrika Abrahama, Batista je predstavniku Al kaide rekao da želi da „sa svojih pet vojnika“ krajem aprila prisustvuje treningu Al kaide i dodao: „Hoću da vodim totalni rat protiv Sjedinjenih Američkih Država. Cilj je pobiti što više đavola. Ta će misija biti isto toliko dobra, ako ne i bolja od 11. septembra.“ Da bi bio i u stanju da vodi „svoj rat“ Batista je od predstavnika Al kaide zatražio video-kameru „da snimi metu u Čikagu“. Optužnica dalje navodi slične poduhvate koje su zajedno preduzimali predstavnik Al kaide i uhapšeni zaverenici.

Iako je vrhovni tužilac SAD Alberto Gonzales na konferenciji za novinare izjavio da „svima preti velika opasnost od grupica koje nisu u vezi sa Al kaidom, ali su inspirisane porukom o nasilnom džihadu“, a zamenik direktora FBI-ja Džon Pistole dodao da „se ova grupa više kretala u sferi aspiracija, nego operacija“, ostaju pitanja: koliku je pretnju po SAD ova grupa zaista predstavljala i da li je ovde reč o okorelim teroristima, ili o nečem drugom.

KRITIKE: Već u subotu, porodice uhapšenih i njihovi advokati, ali i razni eksperti, počeli su snažno i argumentovano da kritikuju optužnicu koja se, prema njihovom tumačenju „suviše oslanja na svedočenje tajnog agenta o tome šta su mu rekli zaverenici“. Zanimljiva je i izjava Marlin Fenor, sestre optuženog Stenlija Granta Fenora, data CNN-u. Marlin Fenor tvrdi da je njen brat „katolik“, da redovno ide u crkvu, da su ga u grupi zvali „sunčani brat“ („brother Sunny“), jer mu je „Sani“ nadimak još od malih nogu, a ne „brat Sunit“ („brother Sunni“), kako se navodi u optužnici. Fenorova kaže i da su članovi grupe „u svom hramu održavali sastanke, meditirali, učili, vežbali, učili se skromnosti, tražili unutrašnji mir i pomogali jedni drugima i svojoj zajednici“, te da njen brat „nema izražene političke stavove“ i da ona misli da je „Batista obmanuo celu grupu“.

Kada se sve navedeno uzme u obzir, nije teško razumeti zašto mnogima ceo ovaj slučaj deluje neobično, možda i neverovatno. Međutim, ako se za objašnjenje poslužimo ne samo slučajevima terorističkih grupa i njihovih akcija već se pozabavimo i nekim drugim društvenim fenomenima, stvari bivaju nešto jasnije. Reč je, naime, o ekstremnim sektama, poput Džonstauna Džima Džounsa, koji je sa sobom u smrt poveo stotine svojih sledbenika, ili Radžniša, koji su u SAD pokušali da trovanjem hrane u jednom omiljenom restoranu osvoje lokalne izbore, ili o sekti Java (takođe na Floridi), čiji su pripadnici svoju veru, da su izgubljeno pleme Izrailja, dopunili „preduzećem“ baziranim na klasičnim principima organizovanog kriminala i korupcije. Ponekad je granica između organizovanog kriminala, terorizma i sektaštva veoma tanka, a ponekad se potpuno izgubi. Jedno je sigurno: ovaj slučaj će još dugo zaokupljati pažnju svetske javnosti.

Scenografija

Pregledanje video-snimaka i fotografija sa mesta zločina, to jest ispred skladišta u kome su zaverenici imali svoj glavni štab, umesto da pruži dodatne informacije (kao što je to obično slučaj), jednostavno navodi na postavljanje nekih zanimljivih pitanja. Na primer, otkud to da specijalna jedinica FBI-ja u akciju kreće ne u specijalnom blindiranom vozilu (nalik kamionu) sa komandnim centrom, već u tri terenska vozila (jednom „volvou“, jednom „fordu“ i jednom „ševroletu“ (od kojih je samo u vetrobranu „forda“ bilo postavljeno rotaciono svetlo) bez tablica? Ako se tome doda da su od nekih desetak specijalaca samo dvojica nosila šlemove, dok su ostali nosili bejzbol kape, ili išli gologlavi, da su uniforme bile maslinastozelene, a ne crne, da su im panciri i oprema delovali isluženo, da je na pancirima pisalo „FBI“ (što je oznaka koju na jaknama nose agenti), a ne „HRT“ (skraćenica za Hostage Rescue Team – elitnu jedinicu FBI-ja), misterija je potpuna. Na jednoj od fotografija jasno se vidi i specijalac sa šeširićem karakterističnim za vojne rendžere, jedinicu za specijalne i tajne zadatke kopnene vojske SAD. Rendžeri su poznati po tome što su obučeni da koriste „sve što im može biti od koristi u ispunjenju zadataka“, što uključuje i razna vozila (između ostalog i terenska, bez tablica). Ne mora se naglašavati da Ustav SAD zabranjuje angažovanje vojske unutar zemlje.


Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Nemačka

30.jul 2025. Nemanja Rujević

Leonard i drugovi otkupljuju ljude iz zatvora

U Nemačkoj je vožnja bez karte krivično delo pa hiljade ljudi završava na robiji jer nemaju da plate kaznu. Tu na scenu stupa Fond slobode

Šta donosi novi zakon o cenzuri u Rusiji?

Cenzura interneta

29.jul 2025. Olga Tihomirova / Sergej Satanovski / DW

Pazi šta pretražuješ na netu, da te Putin ne strpa u zatvor

Zanima te šta je prebegli oficir Savezne bezbednosne službe (FSB) Aleksandar Litvinjenko napisao u knjizi „Ljubljanka – kriminalna grupa“? Ili šta su Jehovini svedoci? Ukucaš pojam za pretragu i – na vrata ti zakuca policija

Izbori u Mađarskoj

29.jul 2025. Keno Fersek / DW

Vetar promena: Da li je odzvonilo Viktoru Orbanu?

Veliki deo mađarskog stanovništva priželjkuje smenu vlasti i promenu sistema. Viktor Orban, najbolji Vučićev politički prijatelj, i njegova vlada odgovaraju turbo kampanjama koje dodatno parališu društvo

Njujork

29.jul 2025. I.M.

Pucnjava na Menhetnu: Najmanje četvoro mrtvih – napadač izvršio samoubistvo

U pucnjavi koja se dogodila u poslovnoj zgradi u centru Menhetna život su izgubile najmanje četiri osobe, uključujući i pripadnika policije. Napadač, identifikovan kao 27-godišnji Šejn Tamura iz Las Vegasa, pucao je iz automatske puške, a zatim sebi oduzeo život

Pojas Gaze

Rat u Gazi

28.jul 2025. K. S.

Izraelske NVO optužuju državu za genocid u Gazi

Dve izraelske nevladine organizacije optužile su Izrael za genocid nad Palestincima u Gazi

Komentar

Komentar

Vučić na Informeru: “Brlog – to sam ja!”

Višeminutno izlivanje predsednikovog gneva na građane Novog Pazara nije ništa drugo, do poslednji trzaj jedne poražene politike čoveka koji misli da je država, a zapravo je ćacilend

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Komentar

Čistka sudija i tužitelja: Vraćanje paste u tubu

Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima

Ivan Milenković

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure