img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Amerika

Epidemija „terorista amatera“

05. јул 2006, 19:51 Jovan Milević
Copied

"Grupa ljudi zlih namera", tragajući za "mentorima i sponzorima" nekako nabasala na "predstavnika Al kaide" (u obliku tajnog agenta FBI-ja), koji im je obećao člansku kartu ako polože zakletvu na vernost "šeiku Osami bin Ladenu" i uspešno obave nekoliko probnih zadataka

LOCIRANI I UHVAĆENI: Skladište u predgrađu Majamija gde je teroristička grupa uhapšena

U četvrtak 22. juna, u ranim popodnevnim časovima po njujorškom vremenu, agenti lokalne kancelarije FBI-ja u Majamiju, u sadejstvu sa Jedinicom za specijalne akcije, uhapsili su četvoricu osumnjičenih za terorizam. Osim te četvorice, iza rešetaka su se našla još trojica osumnjičenih, od kojih je jedan uhapšen u Atlanti.

Specijalna jedinica FBI-ja je uz pomoć acetilenskih sekača pokušala da iseče prorez u čeličnim rolo-vratima na ulazu u zgradu skladišta u Liberti Sitiju, oronulom industrijskom delu Majamija, koje je navodnim teroristima služilo kao glavni štab. Kada im to (ni posle nekih dvadesetak minuta) nije pošlo za rukom, otišli su do zadnjeg dela zgrade i izbili cilindre na bravama na sporednom ulazu. Četvorica osumnjičenih su se tada predala bez otpora.

U petak 23. juna, Ministarstvo pravde SAD objavilo je optužnicu sa pratećom dokumentacijom, a konferencije za novinare održali su vrhovni tužilac SAD Alberto Gonzales, direktor FBI-ja Robert Miler i nadležni državni tužilac Aleksandar Akosta. Zvanični i nezvanični izvori nudili su svoja znanja i saznanja svima koji su pokazivali interesovanje, tako da je već u petak uveče situacija postala nešto jasnija.

ISTRAGA: Zavisno od toga kom izvoru ste skloni da verujete, FBI je na grupu terorista slobodnih strelaca (dakle ronina, bez gospodara) naišao pre četiri meseca, do godinu po dana (u optužnici stoji: „najkasnije novembra 2005, tačan datum nije poznat Velikoj poroti“). Iako izvori bliski američkim organima reda naglašavaju da im „za sada nije poznato da je ova grupa imala veze sa bilo kojom ekstremističkom grupom, pa ni onom nedavno uhapšenom u Kanadi“, sličnosti je toliko da je gotovo neverovatno da su slučajne (videti „Vreme“ od 20. juna 2006). Naime, i ovu grupu eksperti i analitičari označavaju kao „krajnje amatersku“ (više i od one u Kanadi) i „nadahnutu megalomanskim idejama“, ali je od toga možda važnije da je obe otkrio FBI, i to, po svemu sudeći, pre oko godinu i po dana.

Sama optužnica predstavlja veoma zanimljivo štivo. Iz nje se jasno vidi da je „grupa ljudi zlih namera“, tragajući za „mentorima i sponzorima“ nekako nabasala na „predstavnika Al kaide“ (u obliku tajnog agenta FBI-ja), koji im je obećao člansku kartu ako polože zakletvu na vernost „šeiku Osami bin Ladenu“ i uspešno obave nekoliko probnih zadataka. Optužnica detaljno opisuje, a FBI potkrepljuje fotografijama, jedan od navodnih sastanaka (koji je održan „na dan, ili oko 16. decembra 2005“) vođe grupe i prvooptuženog Narsila Batiste sa predstvnikom Al kaide u jednoj oskudno nameštenoj motelskoj sobi negde u okrugu Dejd. Tom prilikom Batista izlaže svoj plan za osnivanje „islamske armije“ radi „vođenja džihada“. Tvrdi se i da je Batista tajnom agentu dao spisak potrepština za uspešno obavljanje ove akcije, koji uključuje: čizme, uniforme, automatske puške, radio-stanice i rentakar vozila. „Na dan, ili oko 22. decembra 2005“ Batista je predstavniku Al kaide izložio ideju da uz pomoć „svojih vojnika“ unište Sirs toranj u Čikagu, najvišu zgradu u SAD. Tada je Batista tajnom agentu dao spisak sa „brojevima cipela svojih vojnika“. Na sledećem sastanku, održanom 29. decembra, predstavnik Al kaide mu je isporučio čizme i od Batiste saznao da su „njegovoj grupi potrebni još i: dvogledi, panciri, oružje, vozila, kao i 50.000 dolara“.

Sledi sastanak opuženih Patrika Abrahama (alijas „brat Pet“), Stenlija Granta Fenora (alijas „brat Sunit“), Nodimara Herere (alijas „brat Nodi“) i Rotšilda Ogustina (alijas „brat Rot“) sa prvooptuženim Batistom i predstavnikom Al kaide, koji je održan 28. januara 2006. godine. Optužnica ne kaže ništa o tome šta je bila svrha ovog sastanka. Na sastanku, koji je održan u jednom stanu u okrugu Dejd, 19. februara 2006, u prisustvu Patrika Abrahama, Batista je predstavniku Al kaide rekao da želi da „sa svojih pet vojnika“ krajem aprila prisustvuje treningu Al kaide i dodao: „Hoću da vodim totalni rat protiv Sjedinjenih Američkih Država. Cilj je pobiti što više đavola. Ta će misija biti isto toliko dobra, ako ne i bolja od 11. septembra.“ Da bi bio i u stanju da vodi „svoj rat“ Batista je od predstavnika Al kaide zatražio video-kameru „da snimi metu u Čikagu“. Optužnica dalje navodi slične poduhvate koje su zajedno preduzimali predstavnik Al kaide i uhapšeni zaverenici.

Iako je vrhovni tužilac SAD Alberto Gonzales na konferenciji za novinare izjavio da „svima preti velika opasnost od grupica koje nisu u vezi sa Al kaidom, ali su inspirisane porukom o nasilnom džihadu“, a zamenik direktora FBI-ja Džon Pistole dodao da „se ova grupa više kretala u sferi aspiracija, nego operacija“, ostaju pitanja: koliku je pretnju po SAD ova grupa zaista predstavljala i da li je ovde reč o okorelim teroristima, ili o nečem drugom.

KRITIKE: Već u subotu, porodice uhapšenih i njihovi advokati, ali i razni eksperti, počeli su snažno i argumentovano da kritikuju optužnicu koja se, prema njihovom tumačenju „suviše oslanja na svedočenje tajnog agenta o tome šta su mu rekli zaverenici“. Zanimljiva je i izjava Marlin Fenor, sestre optuženog Stenlija Granta Fenora, data CNN-u. Marlin Fenor tvrdi da je njen brat „katolik“, da redovno ide u crkvu, da su ga u grupi zvali „sunčani brat“ („brother Sunny“), jer mu je „Sani“ nadimak još od malih nogu, a ne „brat Sunit“ („brother Sunni“), kako se navodi u optužnici. Fenorova kaže i da su članovi grupe „u svom hramu održavali sastanke, meditirali, učili, vežbali, učili se skromnosti, tražili unutrašnji mir i pomogali jedni drugima i svojoj zajednici“, te da njen brat „nema izražene političke stavove“ i da ona misli da je „Batista obmanuo celu grupu“.

Kada se sve navedeno uzme u obzir, nije teško razumeti zašto mnogima ceo ovaj slučaj deluje neobično, možda i neverovatno. Međutim, ako se za objašnjenje poslužimo ne samo slučajevima terorističkih grupa i njihovih akcija već se pozabavimo i nekim drugim društvenim fenomenima, stvari bivaju nešto jasnije. Reč je, naime, o ekstremnim sektama, poput Džonstauna Džima Džounsa, koji je sa sobom u smrt poveo stotine svojih sledbenika, ili Radžniša, koji su u SAD pokušali da trovanjem hrane u jednom omiljenom restoranu osvoje lokalne izbore, ili o sekti Java (takođe na Floridi), čiji su pripadnici svoju veru, da su izgubljeno pleme Izrailja, dopunili „preduzećem“ baziranim na klasičnim principima organizovanog kriminala i korupcije. Ponekad je granica između organizovanog kriminala, terorizma i sektaštva veoma tanka, a ponekad se potpuno izgubi. Jedno je sigurno: ovaj slučaj će još dugo zaokupljati pažnju svetske javnosti.

Scenografija

Pregledanje video-snimaka i fotografija sa mesta zločina, to jest ispred skladišta u kome su zaverenici imali svoj glavni štab, umesto da pruži dodatne informacije (kao što je to obično slučaj), jednostavno navodi na postavljanje nekih zanimljivih pitanja. Na primer, otkud to da specijalna jedinica FBI-ja u akciju kreće ne u specijalnom blindiranom vozilu (nalik kamionu) sa komandnim centrom, već u tri terenska vozila (jednom „volvou“, jednom „fordu“ i jednom „ševroletu“ (od kojih je samo u vetrobranu „forda“ bilo postavljeno rotaciono svetlo) bez tablica? Ako se tome doda da su od nekih desetak specijalaca samo dvojica nosila šlemove, dok su ostali nosili bejzbol kape, ili išli gologlavi, da su uniforme bile maslinastozelene, a ne crne, da su im panciri i oprema delovali isluženo, da je na pancirima pisalo „FBI“ (što je oznaka koju na jaknama nose agenti), a ne „HRT“ (skraćenica za Hostage Rescue Team – elitnu jedinicu FBI-ja), misterija je potpuna. Na jednoj od fotografija jasno se vidi i specijalac sa šeširićem karakterističnim za vojne rendžere, jedinicu za specijalne i tajne zadatke kopnene vojske SAD. Rendžeri su poznati po tome što su obučeni da koriste „sve što im može biti od koristi u ispunjenju zadataka“, što uključuje i razna vozila (između ostalog i terenska, bez tablica). Ne mora se naglašavati da Ustav SAD zabranjuje angažovanje vojske unutar zemlje.


Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Rusko-ukrajinski sukob

09.јул 2025. I.M.

Rusija intenzivirala napade na Ukrajinu: Preko noći 741 vazdušni udar

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Rusija izvela 741 napad dronom, nazvavši to „porukom" kojom Kremlj odbacuje mirovne napore. On je istakao da kupci ruske nafte direktno finansiraju rat i pozvao na dodatne međunarodne sankcije

Donald Tramp

08.јул 2025. B. B.

Netanjahu nominovao Trampa za Nobelovu nagradu za mir

Predlog za nagradu za mir dolazi nakon što je izraelski lider godinama vršio pritisak na Donalda Trampa i njegove prethodnike da preduzmu vojnu akciju protiv iranskog nuklearnog programa

Grčka

08.јул 2025. Novak Marković

Obustava rada zbog velikih vrućina

Ministarstvo rada Grčke naredilo je obavezni prekid rada zbog vrućina do 10. jula, u periodu kada će tempertura ići preko 40 stepeni Celzijusa. Kakva je situacija u Srbiji

Koncert Marka Perkovića Tompsona na zagrebačkom Hipodromu

Hrvatska

07.јул 2025. Srećko Matić (DW)

Broj ljudi na Tompsonovom koncertu kao broj ustaških žrtava

Broj ljudi na koncertu Marka Perkovića Tompsona sličan je broju žrtava ustaškog režima koji Tompson rehabilituje, piše Frankfurter algemajne cajtung

Granični prelaz

Uvođenje graničnih prelaza u EU

07.јул 2025. Katrin Šmid / DW

Beše nekad Šengen: Granične kontrole u 13 od 29 zemalja

Članice Evropske unije uvode kontrole na granicama. Šengenski sporazum to dopušta, ali oročeno. Pa ipak, Brisel ne preduzima ništa ni kad se svi rokovi probiju

Komentar

Komentar

„Antisrbin“ i „blokader“: Pumpaj Nole!

Gestom pumpanja na Vimbldonu Novak Đoković je na sebe navukao kletve i uvrede režima Aleksandra Vučića. Stavljen je u isti koš sa „blokaderima-teroristima“ i „antisrbima“

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obilazi novu deonicu auto-puta E-763

Komentar

Pakovraće – Požega: Vučić na putu iracionalnosti

I kako će vatrogasci, policajci i lekari da brinu o nebezbednim tunelima? Pa, tako što će da osmatraju brdo i budu spremni ako se brdo obruši na autobus, na primer

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučićev testosteron, nepravda i beščašće

Da li biste seli sa Aleksandrom Vučićem za kafanski sto nakon što je pomilovao naprednjačke muškarčine koje su palicom junački polomile vilicu studentkinji? Osim gubitka elementarnih moralnih kočnica, šta još stoji iza ovog čina

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1800
Poslednje izdanje

Režimsko nasilje nad građanima

Narod na barikadama Pretplati se
Iz studentskog protesta u građansku neposlušnost

Teturanje Golijata iz Ćacilenda

Ova situacija

Anatomija jedne vlasti

Lokalni izbori

Huliganski desant na Kosjerić 

Novi Sad – centar otpora

Kad se Lala najedi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure