img
Loader
Beograd, -5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Turska

DW: Turski rat protiv švedskog stola

23. avgust 2025, 14:29 Elmas Topdžu / DW
Foto: Pixabay/granat
Švedski sto
Copied

Doručak, ručak, večera, užine, a tamo svega što ti padne napamet. Prejedanje i bacanje hrane. Sada se u Turskoj ozbiljno razmišlja o ograničenju švedskih stolova u hotelima i restoranima

Od bureka do supa, od testenine, humusa i raznih umaka do mesa i ribe, od lubenica do kolača… Ko je ikada letovao u Turskoj zna koliko raznovrsna može biti ponuda u sklopu jednog doručka, posebno u popularnim turističkim predelima, piše DW.

Hoteli su svesni koliko je ta raznovrsnost primamljiva, pa veb stranice ukrašavaju fotografijama restorana, kako bi potencijalne goste uverili u kulinarske veštine.

Mnogi se zato odlučuju za all-inclusive aranžmane, gde se gotovo neprekidno nude jela za svaki ukus i uzrast. To je posebno privlačno za porodice.

Istovremeno, švedski sto za mnoge goste postaje mala avantura – žele da probaju što više, pa pune tanjire više puta. Veliki deo hrane na kraju završi u smeću.

Turske dnevne novine sada izveštavaju da savetnici predsednika Redžepa Tajipa Erdogana žele detaljnije da se pozabave švedskim stolovima u restoranima i hotelima. Kao članovi Veća za poljoprivredu i ishranu, u narednim mesecima oni planiraju koncept za smanjenje bacanja hrane.

Preko sto kilograma po osobi

U Turskoj se godišnje baci oko 8,7 miliona tona hrane. Ova brojka dolazi iz najnovijeg izveštaja provladine „Fondacije za sprečavanje rasipanja“ (TISVA), koja se oslanja na podatke Programa UN za životnu sredinu.

Prema TISVA, smanjenje otpada za samo dva odsto bilo bi dovoljno da se 360.000 porodica snabde osnovnim namirnicama tokom cele godine.

Posebno je uočljivo rasipanje u svakodnevnom životu: prosečna osoba u Turskoj godišnje baci 102 kilograma hrane – ogromna količina za zemlju koja se godinama suočava s ekonomskim problemima i visokom inflacijom.

Ramazan Bingol, član Veća za poljoprivredu i ishranu pri predsedništvu, posebno kritikuje sve popularniji koncept doručka poznat kao Serpme Kahvaltı. Svakom gostu se servira 15 do 20 činijica sa sirom, kobasicama, džemom, medom, kajmakom, puterom i ukiseljenim povrćem.

Uz to dolaze tave sa pomfritom, burekom, jajima i regionalnim specijalitetima. Sto brzo postane toliko pun da jedva ima mesta za tanjir.

Razmatraju se novi koncepti doručka

Bingol, koji je i predsednik Udruženja ugostiteljskih i turističkih objekata (TÜRES), oštro kritikuje ovaj koncept. Po njegovom mišljenju, polovina posluženih jela završi u smeću, pa bi ponudu trebalo regulisati.

U budućnosti bi svaki gost trebalo da ima mogućnost da sam sastavi svoj Serpme doručak od dostupnih proizvoda. „Dijabetičar ne može pojesti tri ili četiri činije džema.

Ipak, one se automatski serviraju – i završe u smeću“, kaže Bingol.

Takođe traži veću fleksibilnost u naplati u restoranima. Trenutno je obavezno da se plaća po osobi, pa se i količina hrane servira po toj logici. Troje ljudi bi se moglo zasititi doručkom za dvoje – i tako bi bilo znatno manje ostataka.

Za Bingola se ne radi samo o hrani, već i o sirovinama, energiji, radnom vremenu i šteti po okolinu. Zato je, kako naglašava, ovo pitanje stvar nacionalne bezbednosti.

All-inclusive hoteli pod lupom

Švedski stolovi u hotelima takođe će biti predmet ispitivanja. Bingol smatra da bi hoteli trebalo da pređu sa samoposluživanja na à-la-carte ponudu. Tako bi gosti sami birali šta i koliko žele da jedu.

Uprkos tome što se ciljaju hoteli, najveći uzročnici bacanja hrane su, prema zvaničnim podacima, privatna domaćinstva širom sveta.

Ona uzrokuju oko 60 odsto otpada. Preostalih 40 odsto dolazi iz sektora usluga i maloprodaje. To važi i za Tursku.

Prema raznim izveštajima, savetnici turskog predsednika poput Bingola žele nacrt koji će predstaviti predsedniku Erdoganu. Da li će iz toga proizaći zakoni, još nije poznato.
Samo najava tog plana već je izazvala pažnju u Rusiji i Nemačkoj, odakle dolazi većina turista u Turskoj, kao i iz Velike Britanije.

Udruženje ruskih turističkih agencija (ATOR) brzo je i jasno reagovalo: radi se samo o predlozima Bingola, člana savetodavnog tela bez konkretnih ovlašćenja. Hoteli su slobodni u kreiranju ponude za goste.

ATOR takođe ukazuje na sukob interesa u Bingolovim izjavama: on je istovremeno predsednik Udruženja ugostiteljskih objekata (TÜRES).

Ugostiteljski objekti imaju manje gostiju, dok hoteli nude izdašne pakete. Osim toga, kako navodi ATOR, ministar turizma Mehmet Ersoj poseduje nekoliko velikih i međunarodno poznatih hotela koji rade po ultra-all-inclusive sistemu. Bilo bi naivno verovati da bi on to ukinuo, dodaje ATOR.

Prema podacima iz kabineta predsedništva, prihod turističkog sektora u 2024. porastao je za 8,3 posto i iznosio više od 61 milijardu američkih dolara.
Sa 9,6 miliona, najveći broj međunarodnih posetilaca činili su ljudi turskog porekla iz inostranstva. Slede 6,7 miliona turista iz Rusije, 6,6 miliona iz Nemačke i 4,4 miliona iz Velike Britanije.

Izvor: Dojče vele

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Čovek u odelu sa uzdignutim rukama

Socijalni jaz

21.januar 2026. B. B.

Svet milijardera: Dvanaest najbogatijih ima više novca od četiri milijarde ljudi

Najbogatiji su sve bogatiji, a najsiromašniji sve siromašniji. Tako je u 2025. dvanaest najbogatijih ljudi na svetu imalo više novca nego polovina čovečanstva, odnosno više nego četiri milijarde ljudi

Evropski parlament

Nakon Trampovih pretnji

20.januar 2026. I.M.

Evropski parlament suspenduje ratifikaciju trgovinskog sporazuma EU i SAD

Proces usvajanja trgovinskog sporazuma sa Sjedinjenim Državama biće privremeno obustavljen, nakon što su evropski zvaničnici ocenili da politički uslovi za ratifikaciju više ne postoje

Predswednik SAD Donald Tramp pred mnoštvom američkih zastava

SAD i UN

20.januar 2026. Jan Valter (DW)

Trampov „Odbor za mir“: Milijarda za stalno članstvo, carine onome ko se usudi da ga kritikuje

Predsednik Francuske Emanuel Makron je kritikovao američkog kolegu Donalda Trampa zbog njegovog „Odbora za mir“, pa mu je ovaj zapretio „carinom od 200 odsto“ na francuska vina i šampanjce. Šta je opšta ta organizacija?

Rep kita na otvorenom moru

Istorijski sporazum o otvorenom moru

20.januar 2026. Jelena Kozbašić (Klima 101)

Da li je došao kraj nezajažljivoj trci za resursima na otvorenom moru?

Otvoreno more nema pravnu zaštitu. Barem je nije imalo do sada. Sporazum o biodiverzitetu van nacionalne jurisdikcije je zato istorisjki iskorak. Među 145 zemalja potpisnica je i Srbija. Šta to znači?

Predsednik Bugarske Rumen Radev

Bugarska

20.januar 2026. B. B.

Duboka politička kriza: Nakon Vlade ostavku podnosi i predsednik države

Predsednik Bugarske Rumen Radev podnosi ostavku nedugo nakon što je to učinila Vlada te zemlje. Više puta je nagovestio da bi mogao da učestvuje na vanrednim parlamentarnim izborima ne bi li zemlju izvukao iz haosa

Komentar
Aleksandar Vučić proslavlja izbornu pobedu sa vrhom Srpske napredne stranke

Komentar

Lustracija naša nasušna

Studenti su svesni da je „dan posle“ Vučićevog režima ulazak u novi krug velikih muka. Stoga je lustracija nesavršeno, ali nužno rešenje

Ivan Milenković
Protest studenata Univerziteta u Novom Sadu u blokadi održan 17. januara 2026.

Komentar

Studenti i Robin Hud: Počelo je finale borbe

Saopštavanjem prvih tačaka programa – da se narodu vrate otete pare – studenti su izabrali popularne teme da njima započnu finalnu pripremu za izbore. Ona će biti mahom tiha i dalje od očiju javnosti, ali je najvažnija

Nemanja Rujević
Kolaž Aleksanfar Vučić i Ana Bekuta

Pregled nedelje

Đavolu bih dušu dala za merak

Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom

Filip Švarm    
Vidi sve
Vreme 1828
Poslednje izdanje

Novi Trampov poredak (I)

Najpoželjnija nekretnina za američkog predsednika Pretplati se
Novi Trampov poredak (II)

Hronika najavljene smrti

Intervju: Predrag Petrović, Beogradski centar za bezbednosnu politiku

Kako su naprednjaci upropastili vojsku i policiju

Elektroprivreda

Struja našeg nezadovoljstva

Intervju: Milan Glavaški, grupa “Vashy”

Ne mogu da pobegnem od sebe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure