img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Italija – Sudski proces protiv mafije

Dugi pipci ‘Ndrangete

20. јануар 2021, 21:05 Enzo Mangini
fotografije: ap
Copied

U Italiji je počelo suđenje članovima ‘Ndrangete, jedne od najmoćnijih mafijaških organizacija na svetu. Na stotine u megalomanskom sudskom procesu podignutih optužnica kreću se od ubistva, ucene i razbojništva, preko trgovine narkoticima i ilegalnog posedovanja oružja i eksplozivnih naprava, do pranja novca i ostalih privrednih delikta. Naravno da su svi optuženi i za članstvo u mafijaškoj organizaciji

Za „Vreme“ iz Rima

Kao rezultat racije pod operativnim imenom „Rinašita-Skot“, tokom koje je krajem 2019. uhapšeno 335 članova i saradnika mafije, u Lamecia termama u Kalabriji, najjužnijem delu kontinentalne Italije, 13. januara počelo je najvažnije suđenje mafiji u Italiji u poslednje tri decenije. Puke brojke daju predstavu o veličini zadatka: bataljon od skoro 600 advokata će pokušati da opovrgne više od 400 optužbi protiv 355 optuženih, koje je na optuženičku klupu stavio glavni antimafijaški tužilac u Kalabriji Nikola Grateri. On je skupio više od 34 hiljade prisluškivanih i presretnutih razgovora kojima će podupreti optužnice protiv jedne od najvažnijih, najmoćnijih i najtvrđih „familija“ kalabrijske mafije pod imenom ‘Ndrangeta. Ime „neizgovorive mafije“, kako ju je jednom nazvao „Njujork tajms“, dolazi iz grčkog jezika i može se približno prevesti kao „društvo dobrih i vrednih ljudi“ (andros – vredan čovek; agathos – dobar; otud: andragathia, ‘ndrangheta). Sedište familije ili klana Mankuzo – ili, bolje, „‘ndrine“, pod kojim imenom su poznati ‘Ndragetini porodični prstenovi – nalazi se u selu Limbadi u Kalabriji sa 3000 duša. Vođe ‘ndrina, Luiđi i Emanuele Mankuzo, među najpoznatijim su imenima koja će se pojaviti pred sudijama. Emanuelov sin Luni odlučio je da prihvati policijsku zaštitu i otkrije porodične tajne. To je prvi put da je u ‘Ndrangeta familiji neko prekršio kodeks ćutanja.


UPORNI TUŽILAC GRATERI

foto: ap
…i jedan od najpoznatijih optuženika – Luiđi Mankuzo

Početak suđenja je uglavnom bio proceduralan: ono što se u italijanskom krivičnom zakonu zove „ustanovljavanje stranaka“, odnosno provera identiteta, imena, optužnica, advokata i tome slično. Proći će nedelje pre nego što suđenje uđe u detalje optužnica i događaja koji će rekonstruisati oko dvadeset godina kriminalne istorije u Kalabriji. Da bi ovo suđenje počelo što je ranije moguće, i da bi bilo održano u Kalabriji, u samoj provinciji Vibo Valentia gde je sedište klana Mankuzo, u rekordnom roku je na 3300 kvadratnih metara tokom pandemije kovida 19 izgrađena potpuno nova bunker-sudnica. Ona može da primi do 1000 ljudi, uz poštovanje svih kovid zaštitnih mera, a ima i tehnološki sistem koji može da podrži do 150 simultanih video-kontakata. Tokom prvog dana suđenja, oko pedeset optuženih bilo je priključeno video-linkom iz kućnih pritvora ili zatvora širom Italije.

Istraga za ovo veliko suđenje – „maxi processo“ – počela je 2016. godine. Iste godine, u aprilu, Nikola Grateri iz Kalabrije bio je imenovan za šefa tužilačke kancelarije u Katancaru, regionalnom glavnom gradu Kalabrije. To je bilo najviše zaduženje u njegovoj dugoj karijeri, uvek fokusiranoj na borbu protiv moćne kalabrijske mafije. Tvrdoglav, kakvi mogu biti samo Kalabrijci, Grateri je proveo poslednjih 17 godina radeći kao tužilac i upozoravajući italijansku i vlade drugih država na opasnosti potcenjivanja domašaja ‘Ndrangete.

U mnogim knjigama, na konferencijama i u TV intervjuima, pokušavao je da „zazvoni na uzbunu“ – sa nešto uspeha, ali i sa brojnim pretnjama smrću koje su ga primorale da živi pod policijskom zaštitom. Još 2005. policijske snage našle su eksploziv i oružje koje su ‘ndrine iz Kalabrije gomilale da bi pokušale da ga ubiju. Novo suđenje donelo je još pretnji, pa su tokom prvog dana suđenja policijske snage, Karabinjeri, pa čak i vojne jedinice, bile raspoređene oko bunker-sudnice, i to do razdaljine koja je dosezala obližnji auto-put.


NAJMOĆNIJA KRIMINALNA ORGANIZACIJA

Istraga iz 2016. je u decembru 2019. dovela do racije „Rinašita-Skot“, imena tada pohapšenih su pročitana pre nekoliko dana. Više od 3500 muškaraca i žena iz policijskih snaga Italije, ali i Švajcarske, Nemačke i Bugarske, učestvovalo je u jednoj od prvih visokoprofilnih evropskih operacija protiv ‘Ndrangete, što je bio znak da kalabrijska mafija dobija sve veću težinu i izvan Italije.

Ovo ne bi trebalo da bude iznenađenje. Znatno manje poznata od sicilijanske Koza Nostre ili napolitanske Kamore, ‘Ndrangeta je trenutno ubedljivo najmoćnija od tri tradicionalne italijanske kriminalne organizacije. Takođe je i najzatvorenija, jer se još uvek zasniva na snažnim porodičnim vezama i snažnim pritiskom na velike delove Kalabrije u čijim se planinama kriju lideri klana.

Ni nalik na ono što bi se očekivalo od ovakve organizacije, ‘Ndrangeta retko kada koristi oružje. Prema zvaničnim podacima Kalabrija trenutno ima jednu od najnižih stopa nasilnih zločina u Italiji. Ovo nije slučajno. Tokom ranih devedesetih Koza Nostra je izabrala strategiju direktnog sukoba sa italijanskom državom. Tako je 1992. ubila dva najpoznatija antimafijaška tužioca tog vremena, Đovanija Falkonea i Paola Borselina. Javne reakcije na ta ubistva i državna ofanziva protiv sicilijanskih klanova efikasno su srušile neke od najmoćnijih sicilijanskih porodica, okončavši njihov snažni uticaj na lokalnu ekonomiju i politiku.


GREŠKE KOZA NOSTRE

To je bila lekcija za kalabrijske ‘ndrine: drži se van javnosti, uzimaj visoke profite i izbegavaj otvoreni rat kad god je to moguće. ‘Ndrangeta više voli da kupi ljude, nego da ih ubija.

Tokom devedesetih i u naredne dve decenije, kalabrijske ‘ndrine uspele su da ostvare poslovne odnose sa meksičkim i kolumbijskim narko-kartelima, skoro monopolizujući trgovinu kokainom u Evropi. Osim toga, sledeći kalabrijsku emigraciju po ostatku Italije i u svetu, ‘ndrine su uspešno osnovane u Milanu i Rimu, u drugim delovima centralne i severne Italije, kao i u SAD, Kanadi, Australiji, Belgiji, Holandiji, Argentini, Brazilu, Nemačkoj i tako dalje. Prema procenama Europola i FBI, ukupni prihod ‘Ndrangete iznosi između 50 i 60 milijardi evra godišnje. Reč je o neverovatnoj količini novca koja dolazi iz širokog spektra aktivnosti, od kokaina do onlajn kockanja.

Samo da bude pomenuto, u dva međunarodna slučaja – ubistvu novinarke sa Malte Dafne Karuane Galicije 2017. i slovačkog novinara Jana Kuciaka 2018. – postoje tragovi koji vode ka kalabrijskim ‘ndrinama.

U Nemačkoj je 2007. šestoro ljudi pronađeno mrtvo u italijanskom restoranu u Duizburgu. Nemačka policija je bila iznenađena: svi su bili Italijani, svi iz Kalabrije. Tokom istrage je otkriveno je da su „slavili“ rođendan jednog od njih, koji je punio osamnaest godina. Ta ubistva bila su poslednji čin dugog porodičnog rata između dva klana koji je počeo 1991. u San Luka d’Aspromonte, selu sa manje od 4000 ljudi u južnoj Kalabriji. To je bilo najveće mafijaško ubistvo u Nemačkoj ikada i skrenulo je dosta pažnje na kalabrijske ‘ndrine. A previše pažnje je veoma loše za biznis.


LA SANTA

Prema stručnjacima za ‘Ndrangetu (i tužilačkim rekonstrukcijama), neke od vodećih familija odlučile su da naprave neku vrstu „vlade“ nazvanu La Santa. Ideja datira iz devedesetih, koje su bile prekretnica u istoriji ‘Ndrangete. Pre toga familije su se međusobno sukobljavale zbog teritorija i poslova. „Ratovi“ nisu bili neuobičajeni, što je vodilo do velikog broja ubistava vatrenim oružjem koja su privlačile pažnju medija i policije.

Posle stvaranja La Sante, sedam najvećih porodica trebalo je da se dogovore o strateškom razvoju kojeg su svi morali da se drže, ostavljajući dnevne poslove i manje izbore pojedinačnim ‘ndrinama. La Santa bi takođe „uskakala“ ako bi bilo potrebno sklopiti „mir“ među porodicama čiji bi sukobi bili rizik za uništenje šire organizacije. To se, prema tužiocima, desilo nakon ubistava u Duizburgu.


SLUČAJ ĐANKARLA PITELIJA

foto: ap
PRAVDA JE DOSTIŽNA: Tužilac Nikola Grateri…

Grateri će tokom saslušanja pokušati da rasvetli i ono što se zove „drugi sloj“, odnosno, veza između ‘Ndrangete i lokalnih i nacionalnih političara. Veliko ime u bunker-sudnici jeste Đankarlo Piteli, advokat i bivši senator u Berluskonijevoj partiji „Forza Italia„. On je optužen za pomaganje klanu, pružanje informacija i savetovanje o ekonomskim i političkim strategijama, i nije usamljen slučaj: lokalni političari, biznismeni, pa čak i korumpirani policijski službenici su deo publike iza rešetaka.

Tužilac Grateri je bio veoma glasan u pokušajima da podigne svest o ‘Ndrangetinoj moći, kao i o značaju održavanja „maksi procesa“ u Kalabriji: „Ovo je suđenje svih poštenih poslovnih ljudi i građana Kalabrije“, rekao je Grateri novinarima. „Godinama su oni trpeli napade i zlostavljanja bosova koji su ih zastrašivali da daju novac za zaštitu. Nadam se da ovo suđenje može dovesti do preporoda za ljude Kalabije, koji su umorni od života sa ‘Ndrangetom.“

foto: ap
…i čuvari ispred posebno, za ovu priliku izgrađene bunker-sudnice


NA PLATNOM SPISKU MAFIJE

Doduše, nisu svi srećni. Uzimajući u obzir broj optužbi, logističke prepreke i kovid 19, suđenje bi trebalo da ide brzim tempom. To, prema nekim advokatima uključenim u suđenje, može smanjiti šanse za pravičan postupak, što bi bila greška koja bi mogla da našteti mnogim optuženima, i, na kraju krajeva, da potkopa kredibilitet celog suđenja, uz beskonačne žalbe na prvostepenu presudu.

Tenzije između Graterija i lokalnog Udruženja kriminalističkih advokata nisu nove. Glavnog kalabrijskog tužioca ponekad optužuju da koristi „široku mrežu“ da ulovi više ljudi nego što je neophodno, ne vodeći mnogo računa o pojedinačnim pozicijama i ulogama: veliki brojevi dospevaju u naslove, a Grateri je često „osumnjičen“ da ima političke ambicije. Njegovo ime je bilo na vrhu liste potencijalnih ministara pravde nakon izbora 2014. i ponovo 2018.

On, ipak, ne gaji mnogo iluzija. Kao što je sam izjavio u nedavnom intervjuu za torinski list „La Stampa“, „dok god držiš svoj pogled samo na ‘Ndrangetu, ti si heroj. Ali kada počneš da postavljaš pitanja o tome šta je sve podmazano ‘Ndrangetinim novcem, onda postaješ problem“.

Ovaj „društveni kapital“ je, prema Grateriju, načinio ‘Ndrangetu „najmoćnijom mafijom, jedinom koju ima novac i ljude na pet kontinenata“. Koreni su, ipak, duboko unutar brda i planina Kalabrije. Iz šljašteće nove bunker-sudnice u Lametiju, Grateri će sada pokušati da iseče jedan od njih.

Sa engleskog preveo Radmilo Marković

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Evropska unija

Trampove carine

14.јул 2025. K. S.

EU spremila odgovor na najavljene Trampove carine

Evropska komisija pripremila je set mogućih protivmera vrednih oko 72 milijarde evra američkog izvoza kao odgovor ako SAD uvedu carine od 30 odsto na uvoz iz EU

Rat u Ukrajini

14.јул 2025. Sergej Satanovski (DW)

Žestoki napadi Rusije na Ukrajinu: Zašto baš sada?

Kijev i Odesa izloženi su najžešćim napadima Rusije od početka invazije na Ukrajinu pre tri godine. Moskva napada stotinama dronova i raketa. Šta Vladimir Putin time želi da postigne – i šta bi moglo da ga zaustavi?

Irska

14.јул 2025. B. B.

Počelo iskopavanje masovne grobnice sa ostacima tela skoro 800 dece

Veruje se da je na lokalitetu površine 5000 kvadratnih metara u irskom gradu Tuamu sahranjeno 796 beba koje su umrle u domu za majke i bebe „Svetа Marija“ između 1925. i 1961. godine

Tramp najavio carine od 30 odsto Evropskoj uniji

Ekonomija

13.јул 2025. Dijana Roščić (DW)

Tramp najavio nove carine na uvoz iz EU: Od 1. avgusta „samo“ 30 odsto

Predsednik SAD Donald Tramp najavio je da će od 1. avgusta uvesti carine od 30 odsto na robu iz Evropske unije. Brisel poručuje da je otvoren za pregovore, ali najavljuje kontramere ako dogovor ne bude postignut

Hrvatska

12.јул 2025. B. B.

Picula o Tompsonovom koncertu: Deo Hrvatske očigledno je odustao od evropskih vrednosti

„Ne brine Marko Perković Tompson, već transformacija HDZ-a i Vlade pod HDZ-om“, rekao je hrvatski evroparlamentarac Tonino Picula

Komentar

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Otvaranje „Prokopa“ 2023. godine: Već mora na rekonstrukciju

Komentar

Nebulozni govor vlasti

Aleksandar Vučić više nije u stanju da povrati ravnotežu u pobunjenom društvu. To se najbolje vidi u ravni govora: nijedno njegovo baljezganje više ne prolazi

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Pohvala neutralnosti

Ako smo neutralni dok studente zatvaraju, devojke i momke mlate na pravdi boga, zatiru demokratiju, neistomišljenike dehumanizuju, nastavljaju korupciju koja ubija i još mnogo toga poganog rade – onda ništa  

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1801
Poslednje izdanje

MUP i građani

Sve što treba da znate o policiji na protestima Pretplati se
Opozicija na ulicama

Jedinstvo, ali parcijalno

Thompson u Zagrebu

Najmasovniji profašistički skup posle Drugog svetskog rata

Kultura sećanja: Studenti i policija

Represivni san svake diktature

Intervju: Dušan Strajnić Dukat, grupa “Oxajo”

Najbolje je kada me pesma prevaziđe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure