Iako u svakoj italijanskoj metropoli postoji prikriveni strah od sudbine Pompeja, otmeni Milano se ipak nije prepustio histeriji. Marljivi Milanezi će brzo popraviti svoju lepoticu čiji se vrh u čuvenoj magli često nije ni video
IZBEGNUTA VEĆA KATASTROFA: Kula Pireli
Menhetn u Milanu? Sedam dana nakon obrušavanja malog sportskog aviona na milanski neboder Pireli nije sa sigurnošću utvrđeno da li je reč o ponavljanju (tj. imitaciji) septembarske tragedije u Njujorku, kako je ceo svet u prvi mah pomislio, ili o slučajnosti… Ipak, da se udes desio pre 11. septembra prošle godine, možda bi opšta kvalifikacija „tragični incident“, koju uporno zastupaju policajci, bila najprikladnija; ali, prema svim nagoveštajima reč je o spektakularnom samoubistvu jednog očajnog čičice.
Inače, šokiranost stanovništva događajem i sveopšti strah od atentata (Crvenebrigade, mafija, islamski teroristi) pokazali su svu ranjivost italijanskog društva.
Srećom, veoma brzo je odbačena teza da je reč o atentatu islamskih terorista na simbol finansijske moći Milana, i to na žalost CNN-a i Al Džazire koji su nekoliko minuta pre RAI-ja emitovali prve snimke oštećenog nebodera (i to tako što su se s različitih strana planete putem interneta „linkovali“ na fiksiranu web-kameru koja pokriva milansku panoramu). Mogućnost da je reč o terorizmu, uopšte, isključena je čim je preslušan poslednji dijalog između 68-godišnjeg pilota Đina Fazula i milanske kontrole letenja: skretanje ka centru grada sa uobičajene (dozvoljene) maršrute objašnjavao je kvarom, iako svedoci tvrde da je po manevrisanju aviona bilo očigledno da je namerno ciljao u zgradu. Uostalom, koja je verovatnoća da avion slučajno pogodi jedan od najviših nebodera u Evropi, po sredini i to u punoj brzini? Za predsednika pokrajine Lombardije Roberta Formigonija, čije se prostorije nalaze u neboderu, nema nejasnoća: „Nije samoubistvo? Zovimo ga onda dobrovoljni sudar, jer ako govorimo o preciznosti udara, nedoumice ne postoje – Fazulo je bio precizniji od Muhameda Ate“ (pilota boinga koji je pogodio drugu zgradu Tvin tauersa).
ŽRTVAPREVARE: Dok se očekuju rezultati tehničkog uviđaja i obdukcije posmrtnih ostataka Đina Fazula, što će jedino moći definitivno da objasni scenario incidenta ili samoubistva, slika je postala nešto jasnija kada se zavirilo u privatni život ovog Švajcarca italijanskog porekla. Ukratko, Fazulo je nekoliko dana uoči svog poslednjeg leta potpuno finansijski ojađen, a na dan udesa je sa sinom uzaludno objašnjavao policajcima u Komu da je žrtva velike prevare. Brzo je utvrđeno da je ova priča verodostojna i poklapa se sa saznanjima u vezi s međunarodnom kriminalnom organizacijom koja je pomoću falsifikovanih čekova i komplikovanih transfera novca varala one lakoverne, željne brze zarade poput Đina Fazula. Praktično, nesrećnom dekici, koji je hteo da završi poslednji „posao“ pre penzije, prevaranti su umetnine i antikvarske vrednosti (kojima je on povremeno trgovao) platili lažnim čekovima zbog čega nije uspeo da zatvori poslovni krug i tako je zapao u dug od gotovo dva miliona eura. Akteri prevare, koji su verovatno time naveli Fazula na samoubistvo, uhapšeni su nakon nekoliko sati u Nici i očekuje se da inspektorima pojasne još neke detalje.
I sam Fazulo se, međutim, bavio sumnjivim poslovima: svojim sportskim avionom decenijama je taksirao tim delom Evrope prevozeći svakoga i svašta. Hapšen je 1982. godine zbog šverca lakih droga, 1985. zbog trgovine draguljima, a prošle godine zbog zelenaštva. Bio je inače poznat kao izuzetno vešt i iskusan pilot sa više od 5000 sati letenja, a o njegovim „nemogućim“ ateriranjima ispredale su se legende.
Pored Fazula u udesu su poginule i dve službenice zaposlene u pravnoj službi regije Lombardije a, srećom, povređeno je samo šezdesetak ljudi od tri stotine koliko ih se u zgradi nalazilo pola sata nakon kraja radnog vremena (od ukupno 1500). Struktura zgrade, koja je zajedno sa katedralom Duomo i stadionom San Siro simbol lepotama inače škrtog Milana, dobro je izdržala udar i eksploziju aviona: stručnjaci veruju da bi se neboder srušio da je bio od čelika, a ne od armiranog betona. Gradnja Pirelijevog tornja završena je 1960. godine i on je postao najviša zgrada u Evropi. Potom je izazvana kriza u odnosima s Katoličkom crkvom jer je toranj čak za 21 metar viši od milanske katedrale Duomo (178 prema 157 metara). Neboder je simbolizovao milansko ekonomsko čudo ranih šezdesetih, a sagrađen je na istom mestu gde se nalazila i prva predratna fabrika auto-guma familije Pireli (koju su savezničke bombe sravnile sa zemljom) i odmah pored glavne železničke stanice koju je Musolini 1931. sagradio u svom asiro-vavilonskom stilu. U prošlonedeljnu tragediju u Milanu indirektno je umešana i Srbija, odnosno njen Telekom, i to na dva načina. Vest o udaru aviona prostrujala je parlamentom u Rimu u trenutku kada se raspravljalo o osnivanju komisije koja bi konačno trebalo da objasni skandal Telekom Srbije („netransparentna“ kupovina dela kapitala srpskog Telekoma od strane italijanskog partnera). Tada je Marčelo Pera, predsednik parlamentarnog doma, prekinuo raspravu i pomalo brzopleto poslanike obavestio da se u Milanu dogodio teroristički akt. Dalje, firma Pireli čije je sedište do 1977. bilo u neboderu, a čiji glavni biznis više nisu gume, kao većinski vlasnik italijanskog Telekoma (u ortakluku s familijom Beneton), indirektno je i deoničar Telekoma Srbije.
TRAUMEIPOUKE: Ova tragedija, osim jasnih trauma, učinila je da Italijani otkriju da mnogi sportski piloti iz Švajcarske (donedavno među njima i jedan dobrostojeći penzioner) redovno dolaze u Milano da bi napunili rezervoar i tako uštedeli koji euro. Shvatili su da je stari milanski aerodrom Linate prvi u Evropi po prometu privatnih aviona, iako za to nema nikakve bezbednosne uslove. Istovremeno, uplašeni su saznanjem da bilo koja letelica može da dođe do centra metropole i (da li zbog namere pilota da izvrši samoubistvo, da li zbog kvara) izazove tragediju. Takođe, Italijani su šokirani činjenicom da neko može da bude hapšen više puta zbog šverca droge, zlata i umetničkih dela, a da pri tom slobodno nastavi da leti istim avionom u kojem je pronađena švercovana roba.
Iako u svakoj italijanskoj metropoli postoji prikriveni strah od sudbine Pompeja, koje je zatrpala lava iz Vezuva, otmeni Milano se ipak nije prepustio histeriji. Marljivi Milanezi će brzo popraviti svoju lepoticu čiji se vrh u čuvenoj magli često nije ni video.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Među oslobođenim zatvorenicima su reporter Volstrit džornala Evan Gerškovič, bivši američki marinac Pol Velan i nemački plaćenik Riko Kriger, koji je bio zatvoren u Belorusiji, kao i ruski opozicioni političar Ilja Jašin
U Hrvatskoj su pre dva dana izbili požari, a dva velika požara u Splitsko-dalmatinskoj županiji još uvek nisu ugašena. U Tučepima 306 vatrogasaca sa 77 vozila pokušavaju od utorka uveče da suzbiju vatrenu stihiju na otvorenom prostoru koja je nošena vetrom zahvatila i Park prirode Biokovo, te došla do Podgore u kojoj su sinoć stanovnike prebacili iz njihovih kuća u školu
U već ionako eksplozivnoj situaciji na Bliskom istoku, nove likvidacije su čitavu regiju dovele u još opasnije stanje. Savet bezbednosti poziva i Izrael i Iran na deeskalaciju sukoba
Prvi F-16 avioni sa Zapada stigli su u Ukrajinu, potvrdili su anonimni američki i ukrajinski zvaničnici za AP. Ukrajina mesecima traži F-16 avione, a do sada su zapadni saveznici oklevali da ih isporuče zbog straha da bi to moglo eskalirati sukobe sa Rusijom
Teroristički napad – odmazda; atentat – osveta; ubistvo – raketiranje; bombardovanje – teroristički napad. Krug nasilja na Bliskom istoku se već decenijama ne zatvara. Nakon što je Izrael u Iranu ubio jednog od vođa Hamasa i u Libanu drugog čoveka Hezbolaha vrata za opšti rat su ponovo širom otvorena. Ima li diplomatija još uvek neku šansu
Umesto da je zaštiti, Ministarstvo informisanja se priključilo hajci režimskih tabloida na Tamaru Skrozzu. Ministar Dejan Ristić je nastavio tamo gde je Dragan J. Vučićević privremeno stao, sve u duhu režimskih tabloida
Pod plaštom obeležavanja godišnjice „Oluje“, Vučić u Loznici za 3. avgust na stadionu "Lagator" zapravo planira „kontramiting“ ne bi li građanima koji protestuju zbog rudarenja litijuma pokazao svoju nadmoć. Pripreme ovog kvazipatriotskog spektakla su uveliko u toku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!