img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

"Imitacija" Menhetna u Milanu

„Dobrovoljni“ sudar

25. april 2002, 09:45 Zoran Jevtović
Copied

Iako u svakoj italijanskoj metropoli postoji prikriveni strah od sudbine Pompeja, otmeni Milano se ipak nije prepustio histeriji. Marljivi Milanezi će brzo popraviti svoju lepoticu čiji se vrh u čuvenoj magli često nije ni video

IZBEGNUTA VEĆA KATASTROFA: Kula Pireli

Menhetn u Milanu? Sedam dana nakon obrušavanja malog sportskog aviona na milanski neboder Pireli nije sa sigurnošću utvrđeno da li je reč o ponavljanju (tj. imitaciji) septembarske tragedije u Njujorku, kako je ceo svet u prvi mah pomislio, ili o slučajnosti… Ipak, da se udes desio pre 11. septembra prošle godine, možda bi opšta kvalifikacija „tragični incident“, koju uporno zastupaju policajci, bila najprikladnija; ali, prema svim nagoveštajima reč je o spektakularnom samoubistvu jednog očajnog čičice.

Inače, šokiranost stanovništva događajem i sveopšti strah od atentata (Crvene brigade, mafija, islamski teroristi) pokazali su svu ranjivost italijanskog društva.

Srećom, veoma brzo je odbačena teza da je reč o atentatu islamskih terorista na simbol finansijske moći Milana, i to na žalost CNN-a i Al Džazire koji su nekoliko minuta pre RAI-ja emitovali prve snimke oštećenog nebodera (i to tako što su se s različitih strana planete putem interneta „linkovali“ na fiksiranu web-kameru koja pokriva milansku panoramu). Mogućnost da je reč o terorizmu, uopšte, isključena je čim je preslušan poslednji dijalog između 68-godišnjeg pilota Đina Fazula i milanske kontrole letenja: skretanje ka centru grada sa uobičajene (dozvoljene) maršrute objašnjavao je kvarom, iako svedoci tvrde da je po manevrisanju aviona bilo očigledno da je namerno ciljao u zgradu. Uostalom, koja je verovatnoća da avion slučajno pogodi jedan od najviših nebodera u Evropi, po sredini i to u punoj brzini? Za predsednika pokrajine Lombardije Roberta Formigonija, čije se prostorije nalaze u neboderu, nema nejasnoća: „Nije samoubistvo? Zovimo ga onda dobrovoljni sudar, jer ako govorimo o preciznosti udara, nedoumice ne postoje – Fazulo je bio precizniji od Muhameda Ate“ (pilota boinga koji je pogodio drugu zgradu Tvin tauersa).

ŽRTVA PREVARE: Dok se očekuju rezultati tehničkog uviđaja i obdukcije posmrtnih ostataka Đina Fazula, što će jedino moći definitivno da objasni scenario incidenta ili samoubistva, slika je postala nešto jasnija kada se zavirilo u privatni život ovog Švajcarca italijanskog porekla. Ukratko, Fazulo je nekoliko dana uoči svog poslednjeg leta potpuno finansijski ojađen, a na dan udesa je sa sinom uzaludno objašnjavao policajcima u Komu da je žrtva velike prevare. Brzo je utvrđeno da je ova priča verodostojna i poklapa se sa saznanjima u vezi s međunarodnom kriminalnom organizacijom koja je pomoću falsifikovanih čekova i komplikovanih transfera novca varala one lakoverne, željne brze zarade poput Đina Fazula. Praktično, nesrećnom dekici, koji je hteo da završi poslednji „posao“ pre penzije, prevaranti su umetnine i antikvarske vrednosti (kojima je on povremeno trgovao) platili lažnim čekovima zbog čega nije uspeo da zatvori poslovni krug i tako je zapao u dug od gotovo dva miliona eura. Akteri prevare, koji su verovatno time naveli Fazula na samoubistvo, uhapšeni su nakon nekoliko sati u Nici i očekuje se da inspektorima pojasne još neke detalje.

I sam Fazulo se, međutim, bavio sumnjivim poslovima: svojim sportskim avionom decenijama je taksirao tim delom Evrope prevozeći svakoga i svašta. Hapšen je 1982. godine zbog šverca lakih droga, 1985. zbog trgovine draguljima, a prošle godine zbog zelenaštva. Bio je inače poznat kao izuzetno vešt i iskusan pilot sa više od 5000 sati letenja, a o njegovim „nemogućim“ ateriranjima ispredale su se legende.

Pored Fazula u udesu su poginule i dve službenice zaposlene u pravnoj službi regije Lombardije a, srećom, povređeno je samo šezdesetak ljudi od tri stotine koliko ih se u zgradi nalazilo pola sata nakon kraja radnog vremena (od ukupno 1500). Struktura zgrade, koja je zajedno sa katedralom Duomo i stadionom San Siro simbol lepotama inače škrtog Milana, dobro je izdržala udar i eksploziju aviona: stručnjaci veruju da bi se neboder srušio da je bio od čelika, a ne od armiranog betona. Gradnja Pirelijevog tornja završena je 1960. godine i on je postao najviša zgrada u Evropi. Potom je izazvana kriza u odnosima s Katoličkom crkvom jer je toranj čak za 21 metar viši od milanske katedrale Duomo (178 prema 157 metara). Neboder je simbolizovao milansko ekonomsko čudo ranih šezdesetih, a sagrađen je na istom mestu gde se nalazila i prva predratna fabrika auto-guma familije Pireli (koju su savezničke bombe sravnile sa zemljom) i odmah pored glavne železničke stanice koju je Musolini 1931. sagradio u svom asiro-vavilonskom stilu. U prošlonedeljnu tragediju u Milanu indirektno je umešana i Srbija, odnosno njen Telekom, i to na dva načina. Vest o udaru aviona prostrujala je parlamentom u Rimu u trenutku kada se raspravljalo o osnivanju komisije koja bi konačno trebalo da objasni skandal Telekom Srbije („netransparentna“ kupovina dela kapitala srpskog Telekoma od strane italijanskog partnera). Tada je Marčelo Pera, predsednik parlamentarnog doma, prekinuo raspravu i pomalo brzopleto poslanike obavestio da se u Milanu dogodio teroristički akt. Dalje, firma Pireli čije je sedište do 1977. bilo u neboderu, a čiji glavni biznis više nisu gume, kao većinski vlasnik italijanskog Telekoma (u ortakluku s familijom Beneton), indirektno je i deoničar Telekoma Srbije.

TRAUME I POUKE: Ova tragedija, osim jasnih trauma, učinila je da Italijani otkriju da mnogi sportski piloti iz Švajcarske (donedavno među njima i jedan dobrostojeći penzioner) redovno dolaze u Milano da bi napunili rezervoar i tako uštedeli koji euro. Shvatili su da je stari milanski aerodrom Linate prvi u Evropi po prometu privatnih aviona, iako za to nema nikakve bezbednosne uslove. Istovremeno, uplašeni su saznanjem da bilo koja letelica može da dođe do centra metropole i (da li zbog namere pilota da izvrši samoubistvo, da li zbog kvara) izazove tragediju. Takođe, Italijani su šokirani činjenicom da neko može da bude hapšen više puta zbog šverca droge, zlata i umetničkih dela, a da pri tom slobodno nastavi da leti istim avionom u kojem je pronađena švercovana roba.

Iako u svakoj italijanskoj metropoli postoji prikriveni strah od sudbine Pompeja, koje je zatrpala lava iz Vezuva, otmeni Milano se ipak nije prepustio histeriji. Marljivi Milanezi će brzo popraviti svoju lepoticu čiji se vrh u čuvenoj magli često nije ni video.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Ratna avijacija

Rat na Bliskom istoku

19.mart 2026. I.M.

Iran pogodio američki F‑35, avion prinudno sleteo – pilot bezbedan

Američki F‑35 prinudno je sleteo na Bliskom istoku nakon oštećenja tokom misije iznad Irana. Pilot je bezbedan, a istraga je u toku

Evropski lideri

Evropsko ne Trampu

19.mart 2026. I.M.

Evropski lideri odbili da se pridruže američko-izraelskim napadima na Iran

Na samitu u Briselu, lideri EU su jasno stavili do znanja da neće slati vojne snage SAD i Izraelu u sukobima na Bliskom istoku, ističući energetske i humanitarne posledice rata

Tankeri u magli u Ormuskom moreuzu

Rat na Bliskom istoku

19.mart 2026. A.I.

Američki general u penziji: Znalo se da je Ormuski moreuz slaba tačka napada na Iran

Semjuel Klinton Hajnot bio je pre dve decenije glavni strateg američkog ratnog vazduhoplovtsva. On objašnjava zašto je Ormuski moreuz slaba tačka napada na Iran, zašto u ratnim uslovima ne može da se obezbedi stopostotno siguran prolaz tankera sa naftom

Naftna kriza

19.mart 2026. B. B.

Slovenija: MOL i Šel ograničili kupovinu goriva

Uz objašnjnje da bi to trebalo da obezbedi jednak tretman za sve kupce i spreči nestašice, MOL i Šel su u Sloveniji ograničili prodaju goriva

Teheran

Ekskluziva Rojtersa

19.mart 2026. I.M.

Tramp razmatra slanje dodatnih trupa: Rat sa Iranom ulazi u novu fazu

Sjedinjene Američke Države razmatraju slanje dodatnih vojnih snaga na Bliski istok dok sukob sa Iranom ulazi u potencijalno novu i opasniju fazu

Komentar
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure