img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ljudmila Putin, supruga

Diskretni šarm

14. jun 2007, 06:18 Vladimir Stanković
Copied

Za razliku od nekih svojih prethodnica u Kremlju koje su prekomernim pojavljivanjem i uplitanjem u sve i svašta iritirale javnost, Ljudmila Putin je sušta suprotnost – gotovo je neprimetna

Specijalno za „Vreme“ iz Moskve

Ako se čovek oženi ženom koja je u jednom trenutku bila stjuardesa, ili je to još uvek, prva i logična pomisao je da su se upoznali u avionu. Međutim, u slučaju Vladimira i Ljudmile Putin to ne važi. Kada su se sreli ona jeste bila stjuardesa, ali on još uvek nije toliko leteo, da bi je sreo negde u vazduhu… U retkim intervjuima, i još ređim na tu temu, oboje pričaju istu priču: sreli su se u pozorištu, a „čovek za vezu“ bio je zajednički prijatelj.

Porodični koreni Ljudmile Putin, rođene Škrebnjeva, su iz regiona Bransk, tačnije iz sela Šniaki u Starodubskoj provinciji. Tamo je rođen njen otac Aleksandar Avramovič Škrebnjev. U mladosti je radio na kolektivnoj farmi a posle vojske otišao je u Kalinjingrad gde se oženio i gde mu se na Badnje veče 6. januara 1957. rodila kćer Ljudmila. Kasnije je dobio još jednu kćer, Ladu.

Ljudmila je još za školskih dana zapažena po višestrukim talentima. Posebno se isticala u pisanju, njeni radovi, što prozni što u stihu, uvek su dobijali prva mesta na takmičenjima povodom 9. maja (Dan pobede) ili 7. novembra (Dan Oktobarske revolucije). Međutim, ona je sanjala da bude glumica. U lokalnoj amaterskoj dramskoj sekciji igrala je sve vodeće uloge, često i muške. Pokušala je da se upiše na glumačku akademiju u Lenjingradu ali nije prošla poslednji filter i morala je da se vrati kući. Nastavila je da glumi amaterski ali je počela i da radi da bi pomogla roditeljima. Nije birala poslove, radila je kao poštar, medicinska sestra, pratilac starijih… Upisala je studije na Kalinjingradskom tehničkom univerzitetu, ali je na drugoj godini ostavila tehniku i zaposlila se kao stjuardesa u lokalnoj avio-kompaniji. Njena umetnička duša vodila ju je često u Lenjingrad, najbliži veliki grad, gde je mogla da posećuje pozorišta i galerije. Jedan mini odmor u Lenjingradu promeniće njen život…

„Bila sam na trodnevnom odmoru u Lenjingradu sa drugaricom. Ona me je pozvala na šou Arkadija Rajkina, poznatog ruskog komičara. Karte je obezbedio neki njen prijatelj koji je u pozorište Lensaveta došao sa svojim prijateljem Vladimirom“, seća se Ljudmila i dodaje da je novi poznanik bio veoma skromno obučen. Priznala je da ga na ulici, da prođe pored niega, „sigurno ne bi primetila“.

Isti kvartet je poželo da sutradan ponovi program u mjuzik-holu, ali nije bilo karata. Tu je na scenu stupio „Volođa“, službenik prvog pododeljenja KGB-a u Piteru (Sankt Peterburg), što tada nije bilo rečeno, ali je bilo jasno da je „Volođa“ čovek koji takve stvari rešava lako. Posle treće večeri, opet u pozorištu, došlo je vreme rastanka. Ljudmila se seća da joj je Vladimir, ćuteći, takoreći u poslednji čas, pružio ceduljicu sa brojem telefona. Kasnije joj je ispričao da ga je drug koji ih je upoznao žestoko kritikovao jer ga je znao kao zatvorenog, krajnje opreznog čoveka. Ljudmila kaže da joj je Vladimir na rastanku rekao da radi za „službu“, ali nije precizirao koju.

Veza je nastavljena telefonom. Počeli su da se viđaju kad god je bilo moguće. Ona je ponovo počela da studira, htela je nemački, ali nije bilo mesta pa se odlučila za španski jezik i književnost dok je nemački učila za svoj račun, što joj je kasnije veoma koristilo kada je Vladimir prvu službu dobio u nekadašnjoj DR Nemačkoj. U šali kaže da mladi na ljubavne sastanke dolaze tramvajem, autobusom, metroom, kolima ili taksijem, a ona je iz svog zatvorenog grada stizala – avionom. Veza se tokom naredne tri i po godine pretvorila u pravu ljubav. Ljudmila, međutim, kaže da je ponuda za brak ipak bila iznenađenje. Naravno, pristala je i 28. jula 1983. počeo je zajednički život, prvo u stanu njegovih roditelja od 27 kvadrata koji je njegovom ocu dodeljen kao ratnom vojnom invalidu.

Zanimljivo je, međutim, da je Vladimir Putin pre Ljudmile imao jednu ozbiljnu vezu koja je trebalo da se završi brakom. Bilo je to neposredno pre susreta sa Ljudmilom. Bio je podnet zahtev za sklapanje braka, prstenje je bilo kupljeno, venčanica i odelo bili su spremni, a onda se Vladimir predomislio…

Prelazak u Moskvu označio je novu etapu u njihovom životu. Deca, devojčice Marija – Maša (20) i Katarina – Katja (19), koje su imena dobile po svojim bakama, već su bile poodrasle. Putinovi su prvi put bili sami. Ljudmila je položila vozački ispit u uživala da sama vozi širokim moskovskim bulevarima. Međutim, 1990, je imala nesreću i povredila je kičmu. Rehebilitacija je trajala dve godine. Od tada ne vozi.

Opisujući muža kod kuće, Ljudmila kaže da nikada ne govori o problemima, eventualno joj nešto kaže tek kada ih reši. Ističe da je jako nežan otac, ćerke su mu slaba tačka, ali na pitanje da li one mogu to da iskoriste i od tate „izvuku sve što požele“, odgovor je vrlo jasan: „Od njihovog tate niko ne može da izvuče šta mu padne na pamet.“

Ljudmila kaže da njen muž nije ćutljiv, kao što mnogima izgleda. Sa ljudima koje dobro poznaje u stanju je da dugo razgovara o temama koje ga interesuju. Ne voli da govori o ljudima, posebno ne o onima sa kojima radi. Zna da se naljuti, ali se uvek kontroliše. Kaže da ga nikada nije videla pijanog. U Nemačkoj je zavoleo pivo, ponekad popije malo votke ili konjaka i to je sve. Uvek je spreman da sasluša tuđe mišljenje, ali odluke donosi sam. Gđa Putin je u jednom od retkih intervjua za ruske medije (jednom je primila tri lista istovremeno i svi su objavili identične intervjue) muža nazvala „hodajućom enciklopedijom“, specijalno za istorijska i politička pitanja.

I pre nego što je postala „prva dama Kremlja“, Ljudmila Putin je imala jasnu viziju šta treba da radi i kako treba da se ponaša žena uspešnog političara. Sama je odabrala maksimalnu diskreciju i minimalno pojavljivanje u javnosti. Za razliku od nekih svojih prethodnica, posebno Raise Gorbačov, koje se nisu skidale sa ekrana i iz medija, Ljudmilin tihi stil privukao je simpatije ruske javnosti.

„Agresivni feminizam je baziran na ženskom šovinizmu. Ja se uvek osećam neprijatno kada na nekim forumima ili okruglim stolovima žene počnu da govore o muškoj moći u negativnom kontekstu“, kaže Ljudmila.

Takva filozofija i uopšte shvatanje uloge žene u porodici naveli su jednog zapadnog analitičara da brak Putinovih okarakteriše kao „the model of Slavic family harmony„. Ljudmila je postala oličenje žene koja je svesno odabrala da bude u senci uspešnog muža. Kada se pojavljuje, obično su to kulturne manifestacije.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

SAD

24.decembar 2025. I.M.

Vrhovni sud zabranio Trampu da šalje Nacionalnu gardu u Ilinois

Osujećen je plan predsednika SAD Donalda Trumpa da pripadnici Nacionalne garde obezbeđuju federalne službenike tokom deportacija migranata u Ilinoisu. Vrhovni sud to mu je zabranio

Migracije

23.decembar 2025. Nik Martin / DW

Evropa i SAD kubure sa radnom snagom, ali migrante neće

Uprkos velikoj potrebi za radnicima, zemlje širom sveta nisu rade da prihvate migrante. Zašto je to tako?

Vučić i Al Nahjan na vojnoj paradi u Beogradu

Super bogataši

23.decembar 2025. K. S.

Najbogatije porodice na svetu: Vučićev prijatelj na drugom mestu

Najbogatijih 25 porodica na svetu uvećalo je svoje bogatstvo za gotovo 360 milijardi dolara za samo godinu dana, dostigavši ukupnu vrednost od 2,9 biliona dolara – nivo bez presedana u savremenoj istoriji

Sarajevo

Bosna i Hercegovina

23.decembar 2025. Dragan Maksimović (DW)

Ustav BiH: Zašto Romi ili Jevreji ne smeju da se kandiduju za Predsedništvo

Za Predsedništvo Bosne i Hercegovine smeju da se kandiduju samo predstavnici „konstitutivnih” naroda - Bošnjaci, Srbi i Hrvati. Uprkos presudi Evropskog suda za ljudska prava da to predstavlja fundamentalnu diskriminaciju, ništa se ne menja

crnogorski satelit

Svemirska istraživanja

22.decembar 2025. K. S.

Crnogorci lete u nebo: Lansiranje satelita „Luča” 28. decembra

Prvi crnogorski satelit trebalo bio kroz nekoliko dana da bude lansiran u svemir sa kosmodroma Vostočni. Crna Gora tako postaje prva država Zapadnog Balkana koja ima satelit koji joj u potpunosti pripada - tehnički, pravno i operativno

Komentar

Komentar

Izbori u VST: Poraz ćaci-tužioca

Poraz ćaci-tužioca Nenada Stefanovića na izborima za članove Visokog saveta tužilaštva ima i veliko simbolično značenje: jedna institucija se odbranila i pokazala da je moć vučićevska tanja nego što se mislilo, da je njena najveća snaga – kao što to biva i sa tajnim službama – u fami o velikoj snazi

Nedim Sejdinović
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Ovalnoj sobi Bele kuće sa Donaldom Trampom

Pregled nedelje

Zbog čega Tramp ne može da smisli Vučića

Lako je zamisliti kako vilom Bokeljkom u gluvo doba noći odjekuje Vučićev glas: „O Trampe, zašto me ne podnosiš?“ Odgovor na Truth Social najverojatnije bi glasio – „Zato što si šibicar“

Filip Švarm
Predsenik Srbije Aleksandar Vučić u Briselu u sedištu Evropske unije pred zastavama EU

Komentar

Ili Vučić ili EU

Građani Srbije nalaze se pred izborom: ili Vučić, ili Evropska unija. Sve ostalo je prazna priča

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1824
Poslednje izdanje

Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture

Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati se
Intervju: Slobodan Beljanski, advokat

Demon zla hara našom državom

Intervju: Nikola Radin

Budžet Beograda – bankomat za povlašćene

Novi Pazar: Bitka za DUNP

Razvejavanje neznanja, propagande i predrasuda

Intervju: Anja Šifrin, predavačica na Univerzitetu Kolumbija

Suočavmo se sa fašizmom

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure