img
Loader
Beograd, 3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nemačka

Deportaciona ofanziva: Nepoželjni državljani Srbije čarterima se vraćaju u zemlju

18. septembar 2024, 09:40 Nenad Krajcer/DW
Foto: DW/N. Rujević
Ovako izgleda pečat u pasošu kojim se osoba proteruje iz Nemačke (arhivska slika)
Copied

U utorak je 36 odbijenih tražilaca azila sa severa Nemačke proterano u Srbiju, na Kosovo i u Severnu Makedoniju. To je deo novih napora nemačkih vlasti da povećaju broj deportacija

Prvi čarter u sklopu najnovije deportacione ofanzive nemačke vlade poleteo je pre dve sedmice za Avganistan.

Drugi je ovog utorka (17. septembar) otišao iz Hamburga za Beograd i Skoplje.

U njemu se, kako je javio dnevnik Bild, našlo 36 osoba, uglavnom državljana Srbije i Kosova, kojima je odbijeno pravo na azil ili iz nekog drugog razloga nemaju pravo na ostanak u Nemačkoj, piše DW.

Čarter let poljske kompanije Enter Er zakupila je najsevernija nemačka savezna pokrajina Šlezvig-Holštajn, pa se pretpostavlja da su deportovani prijavljeni u ovoj pokrajini.

Srbija nije Avganistan

Za razliku od čartera za Kabul krajem avgusta, ovaj let nije nikakva senzacija.

Dok su deportacije u Avganistan sporne zbog toga što nemačka vlada nema nikakve diplomatske veze s talibanskom vladom u Kabulu, a organizacije za ljudska prava ukazuju na lošu situaciju u Avganistanu, čarter za Beograd i Skoplje je, kako se čini, stvar rutine.

Organizacije za ljudska prava i u slučaju Zapadnog Balkana upozoravaju na loše stanje ljudskih prava, posebno kada se radi o Romima, ali samo u prvom kvartalu ove godine nemačke vlasti su već proterale 795 osoba u Srbiju i na Kosovo.

Pravilo o Zapadnom Balkanu

Zemlje Zapadnog Balkana su još 2014. godine, zbog ogromnog broja tražilaca azila kojima je zahtev odbijen proglašene takozvanim sigurnim zemljama. To znači da osobe iz ovih zemalja mogu biti proterane nakon skraćenog postupka provere.

Kako bi usmerila migracije, nemačka vlada je početkom 2015. godine uvela posebno pravilo o zemljama Zapadnog Balkana, koje omogućava olakšano zapošljavanje građanima ovih zemalja – čak i ako nemaju nikakve stručne spreme.

Pravilo, za koje je potreban samo radni ugovor nemačkog poslodavca, pokazalo se uspešnim i nemačka vlada ga je u junu ove godine produžila na neodređeno vreme.

Pritisak na vladu

Nakon izbornih uspeha stranaka krajnje levice i desnice, koje se zalažu za ograničenje neregulisanih migracija, povećao se pritisak na vladu da ispuni svoje obećanje o intenziviranju deportacije osoba koje nemaju pravo boravka.

Pritisku je doprinela i činjenica da je napadač, koji je u avgustu u Zolingenu napao posetioce jednog gradskog festivala i pritom ubio troje, a teško povredio desetak osoba, Sirijac kojeg su vlasti propustile da proteraju u Bugarsku.

U nemačkim medijima se često pojavljuju priče o osobama koje se nakon dugog niza godina i višestrukih deportacija vraćaju u Nemačku kako bi pokušale ponovo dobiti boravišni status.

Poslednji medijski eksponiran slučaj je proterivanje jednog Roma iz Srbije, koga su vlasti u južnonemačkom Vajblingenu proterale uprkos činjenici da u Nemačkoj živi njegovih pet maloletnih ćerki, od kojih su četiri nemačke državljanke.

Tagovi:

Deportacija Državljani Srbije Nemačka Politički azil Severna Makedonija Srbija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Predswednik SAD Donald Tramp pred mnoštvom američkih zastava

SAD i UN

20.januar 2026. Jan Valter (DW)

Trampov „Odbor za mir“: Milijarda za stalno članstvo, carine onome ko se usudi da ga kritikuje

Predsednik Francuske Emanuel Makron je kritikovao američkog kolegu Donalda Trampa zbog njegovog „Odbora za mir“, pa mu je ovaj zapretio „carinom od 200 odsto“ na francuska vina i šampanjce. Šta je opšta ta organizacija?

Rep kita na otvorenom moru

Istorijski sporazum o otvorenom moru

20.januar 2026. Jelena Kozbašić (Klima 101)

Da li je došao kraj nezajažljivoj trci za resursima na otvorenom moru?

Otvoreno more nema pravnu zaštitu. Barem je nije imalo do sada. Sporazum o biodiverzitetu van nacionalne jurisdikcije je zato istorisjki iskorak. Među 145 zemalja potpisnica je i Srbija. Šta to znači?

Predsednik Bugarske Rumen Radev

Bugarska

20.januar 2026. B. B.

Duboka politička kriza: Nakon Vlade ostavku podnosi i predsednik države

Predsednik Bugarske Rumen Radev podnosi ostavku nedugo nakon što je to učinila Vlada te zemlje. Više puta je nagovestio da bi mogao da učestvuje na vanrednim parlamentarnim izborima ne bi li zemlju izvukao iz haosa

Osnivač modne linije umro u Italiji

Svet mode

19.januar 2026. I.M.

Preminuo čuveni modni dizajner Valentino

Osnivač slavne modne kuće Valentino preminuo je u 93. godini života

Sudar vozova u Španiji

Španija

19.januar 2026. B. B.

Šta se do sada zna o smrtonosnom sudaru vozova?

Uzrok nesreće još nije poznat, i zaista je čudno da se iskliznuće iz šina dogodilo na pravoj deonici pruge koji je obnovljen u maju, rekao je španski ministar saobraćaja

Komentar
Aleksandar Vučić proslavlja izbornu pobedu sa vrhom Srpske napredne stranke

Komentar

Lustracija naša nasušna

Studenti su svesni da je „dan posle“ Vučićevog režima ulazak u novi krug velikih muka. Stoga je lustracija nesavršeno, ali nužno rešenje

Ivan Milenković
Protest studenata Univerziteta u Novom Sadu u blokadi održan 17. januara 2026.

Komentar

Studenti i Robin Hud: Počelo je finale borbe

Saopštavanjem prvih tačaka programa – da se narodu vrate otete pare – studenti su izabrali popularne teme da njima započnu finalnu pripremu za izbore. Ona će biti mahom tiha i dalje od očiju javnosti, ali je najvažnija

Nemanja Rujević
Kolaž Aleksanfar Vučić i Ana Bekuta

Pregled nedelje

Đavolu bih dušu dala za merak

Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom

Filip Švarm    
Vidi sve
Vreme 1828
Poslednje izdanje

Novi Trampov poredak (I)

Najpoželjnija nekretnina za američkog predsednika Pretplati se
Novi Trampov poredak (II)

Hronika najavljene smrti

Intervju: Predrag Petrović, Beogradski centar za bezbednosnu politiku

Kako su naprednjaci upropastili vojsku i policiju

Elektroprivreda

Struja našeg nezadovoljstva

Intervju: Milan Glavaški, grupa “Vashy”

Ne mogu da pobegnem od sebe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure