img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Feliks Baumgartner, svemirski skakač

Dan kad planeta nije disala

26. децембар 2012, 14:19 Jovana Gligorijević
foto: reuters
Copied

Četiri minuta i 19 sekundi po iskakanju iz kapsule, otvorio je prvi od četiri padobrana, što je značilo da je svaka opasnost prošla i da je misija uspešno okončana. U 20.16 časova Feliks Baumgartner dočekao se na noge. U tom trenutku čitava planeta odahnula je sa olakšanjem, a Baumgartner je ušao u istoriju

Ako je u 2012. postojao jedan trenutak u kome je čitava planeta ostala bez daha, onda je to onaj kada je Austrijanac Feliks Baumgartner izazvao đavola i – pobedio. On je 14. oktobra oborio svetski rekord, skočivši sa visine od 39 kilometara i spustivši se na zemlju posle slobodnog pada, prilikom koga je dostigao brzinu od 1342 kilometra na sat. Nikada pre njega nijedan čovek nije skočio sa tolike visine.

Balon napunjen helijumom krenuo je iz Rozvela u američkoj saveznoj državi Novi Meksiko u 17.31, a u 19.43 u kontrolnom centru odlučeno je da Baumgartner može da skoči. Već posle 32 sekunde on je probio zvučni zid.

Nekoliko sekundi posle probijanja zvučnog zida Baumgartner je javio kontrolnom centru da je sve u redu. Četiri minuta i 19 sekundi po iskakanju iz kapsule, otvorio je prvi od četiri padobrana, što je značilo da je svaka opasnost prošla i da je misija uspešno okončana. U 20.16 časova Feliks Baumgartner dočekao se na noge. U tom trenutku čitava planeta odahnula je sa olakšanjem, a Baumgartner je ušao u istoriju.

Bilo je planirano da skok izvede sa visine od 36.580 metara, međutim, balon sa kapsulom u kojoj je bio Baumgartner je premašio tu visinu. Njegov tim je odlučio da će Baumgartner skočiti uprkos problemu sa grejačima u kacigi, zbog čega mu se zamaglio vizir. Tim je čekao spremno na Zemlji da, ukoliko nešto pođe kako ne treba, daljinskim putem aktiviraju padobran kako bi Baumgartner bezbedno sleteo. Kapsula, koja je premašila željenu visinu polako se spuštala, onda je malo usporila kako bi se atmosfera proredila, a balon se naduvao na svoju punu veličinu, opsega 9144 kubičnih metara.

Rođen je 20. аprilа 1969. u Sаlcburgu, u Austriji. Nаkon zаvršenog osnovnog školovаnjа, Bаumgаrtner je zаvršio zаnаt i postаo аuto-mehаničаr. Zаpočeo je da skače pаdobrаnom sа šesnaest godinа. Sa osamnaest je potpisаo petogodišnji ugovor sа аustrijskom vojskom u kojoj je obučen zа vozаčа tenkа, а nešto kаsnije i zа instruktorа i pаdobrаnаcа.

Pošto je imаo česte probleme u vojsci, jer nije hteo dа poštuje i prаti „glupe komаnde“, kako je rekao, proglаšen je nesposobnim zа rаd u vojsci i rаzrešen svih dužnosti u vojnim oružаnim snаgаmа Austrije. Sa akrobacijama i vratolomijama počeo je 1988. godine skačući iz aviona, a nakon što je isprobao sve u vezi sa ovom disciplinom, zasitio se. Dve godine kasnije, započinje da se bavi „bejs džampingom“ disciplinom u kojoj se skače sa fiksnog objekta nakon čega se otvara padobran koji ublažava pad. Nakon što je ostvario svetski rekord u ovoj disciplini, bio je nominovan za Svetsku sportsku nagradu.

Jedno vreme bаvio se i boksom. Karijeru je završio 1992. godine nаkon profesionаlne borbe s Hrvatom Dinkom Porobijom, koji gа je pobedio klаsičnim nokаutom u prvoj rundi. Godinama učestvuje u humanitarnim akcijama, pa je tako bio portparol neprofitne organizacije „Krila za istraživanje koštane srži“. Ovaj neustrašivi Austrijanac poznat je i po tome što je prvi čovek koji je preleteo Engleski kanal samo sa karbonskim krilima.

Za skok iz stratosfere pripremao se punih pet godina sa celim timom stručnjaka. Pre samog skoka, Feliks je imao više probnih, a najmanja visina sa koje je prvi put skočio bila je 22 kilometra. Poslednju probu pred skok izveo je sa 29 kilometara.

Feliskov podvig izazvao je globalnu euforiju, uz, naravno, prateće cinične komentare od čuvenog „zašto je to bitno“ pitanja do opaski da je čitava stvar samo dobro plaćena reklama za Red Bul (koji je finansirao čitav projekat). Ali, svojim, po mnogima suludim poduhvatom, Feliks je pomogao u prikupljanju podataka o ponašanju ljudskog organizma u slobodnom padu sa ekstremnih visina, to jest – u uslovima velikih ubrzanja i veoma niskog pritiska. Zahvaljujući Feliksu, nauka ima šansu da omogući dodatnu bezbednost kosmičkih letova, razvije nove generacije odela za astronaute i sisteme za evakuaciju u slučaju opasnosti na velikim visinama. Ako postoji još neko ko se pita zašto je to bitno, odgovor je, zapravo, lak: skokom sa ivice svemira Feliks Baumgartner pomogao je da se spasu životi i spreče opasnosti za neke buduće astronaute.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Rusko-ukrajinski sukob

09.јул 2025. I.M.

Rusija intenzivirala napade na Ukrajinu: Preko noći 741 vazdušni udar

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Rusija izvela 741 napad dronom, nazvavši to „porukom" kojom Kremlj odbacuje mirovne napore. On je istakao da kupci ruske nafte direktno finansiraju rat i pozvao na dodatne međunarodne sankcije

Donald Tramp

08.јул 2025. B. B.

Netanjahu nominovao Trampa za Nobelovu nagradu za mir

Predlog za nagradu za mir dolazi nakon što je izraelski lider godinama vršio pritisak na Donalda Trampa i njegove prethodnike da preduzmu vojnu akciju protiv iranskog nuklearnog programa

Grčka

08.јул 2025. Novak Marković

Obustava rada zbog velikih vrućina

Ministarstvo rada Grčke naredilo je obavezni prekid rada zbog vrućina do 10. jula, u periodu kada će tempertura ići preko 40 stepeni Celzijusa. Kakva je situacija u Srbiji

Koncert Marka Perkovića Tompsona na zagrebačkom Hipodromu

Hrvatska

07.јул 2025. Srećko Matić (DW)

Broj ljudi na Tompsonovom koncertu kao broj ustaških žrtava

Broj ljudi na koncertu Marka Perkovića Tompsona sličan je broju žrtava ustaškog režima koji Tompson rehabilituje, piše Frankfurter algemajne cajtung

Granični prelaz

Uvođenje graničnih prelaza u EU

07.јул 2025. Katrin Šmid / DW

Beše nekad Šengen: Granične kontrole u 13 od 29 zemalja

Članice Evropske unije uvode kontrole na granicama. Šengenski sporazum to dopušta, ali oročeno. Pa ipak, Brisel ne preduzima ništa ni kad se svi rokovi probiju

Komentar
Tortura policije u civilu nad studentkinjom

Komentar

Policijska tortura i mučenje: Zašto se tužilaštvo i MUP prave ludi?

Policajac i policajka su snimljeni dok su u pokušaju iznude studentkinju čupali za kosu. To je klasičan primer mučenja i torture, grubo kršenje zakona za koje bi morali da snose posledice

Davor Lukač

Komentar

„Antisrbin“ i „blokader“: Pumpaj Nole!

Gestom pumpanja na Vimbldonu Novak Đoković je na sebe navukao kletve i uvrede režima Aleksandra Vučića. Stavljen je u isti koš sa „blokaderima-teroristima“ i „antisrbima“

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obilazi novu deonicu auto-puta E-763

Komentar

Pakovraće – Požega: Vučić na putu iracionalnosti

I kako će vatrogasci, policajci i lekari da brinu o nebezbednim tunelima? Pa, tako što će da osmatraju brdo i budu spremni ako se brdo obruši na autobus, na primer

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1800
Poslednje izdanje

Režimsko nasilje nad građanima

Narod na barikadama Pretplati se
Iz studentskog protesta u građansku neposlušnost

Teturanje Golijata iz Ćacilenda

Ova situacija

Anatomija jedne vlasti

Lokalni izbori

Huliganski desant na Kosjerić 

Novi Sad – centar otpora

Kad se Lala najedi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure