img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Bregzit

Da li je Velika Britanija dobila ili izgubila izlaskom iz Evropske unije

08. јануар 2025, 12:55 Katarina Stevanović
Foto: AP Photo/Frank Augstein, File
Pre pola decenije Velika Britanija i zvanično je napustila Evropsku uniju
Copied

Troškovi Bregzita se i dalje utvrđuju, ali stručnjaci kažu da Velika Britanija gubi 100 milijardi funti godišnje zbog izlaska iz Evropske unije

Pre pola decenije Velika Britanija i zvanično je napustila Evropsku uniju (EU), u kojoj je bila 47 godina.

Danas, pet godina kasnije, postavljaju se brojna pitanja o tome da li je to bio pravi korak, a neki stručnjaci smatraju da je Ujedinjeno Kraljevstvo (UK) time „osiromašilo“.

„Bregzit je učinio UK siromašnijim. Smatramo da je Bregzit doveo do nižih poslovnih investicija, viših cena, manje trgovine i sporijeg rasta proizvodnje“, kaže za „Vreme“ Tomas Sampson, jedan od autora istraživanja o uticaju Bregzita na UK i vanredni profesor ekonomije na Londonske škole ekonomije (LSE).

„Naš nedavni rad otkriva da je Sporazum o trgovini i saradnji (TCA) smanjio izvoz robe iz Ujedinjenog Kraljevstva 2022. godine za 27 milijardi funti, pri čemu su manje kompanije najteže pogođene“, dodaje Sampson.

Troškovi Bregzita

Iako su zagovornici Bregzita obećali novo doba britankog suvereniteta, suzbijanje migracija i to da bi „350 miliona funti nedeljno“ koje Velika Britanija daje EU, moglo da se preusmeri britanskoj Nacionalnoj zdravstvenoj službi, pet godina kasnije, čini se da ta slika nije baš toliko sjajna.

Troškovi Bregzita i dalje se utvrđuju, ali nadzorni organi britanske vlade procenjuju da će privreda dugoročno pretrpeti 15 odsto štete na trgovinu, dok stručnjaci ukazuju na to da Velika Britanija trpi gubitak od 100 milijardi funti godinišnje.

Prema podacima Kancelarije za budžetsku odgovornost (OBR), britanskom fiskalnom nadzorniku, Bregzit će dugoročno smanjiti produktivnost za četiri procenta, u poređenju sa onim što bi se dogodoilo da je Velika Britanija ostala u EU, navodi istraživač Džon Springford iz Centra za evropske reforme sa sedištem u Londonu.

„Premijer Kir Starmer priznaje da je Bregzit bio skup, barem u obliku koji je izabrala Konzervativna partija. On obećava da će „naterati Bregzit da funkcioniše“ i da će „srušiti“ trgovinske barijere koje je Bregzit nametnuo, kako bi nadoknadio neke od tih troškova, istovremeno insistirajući da se Britanija neće ponovo pridružiti jedinstvenom tržištu, carinskoj uniji ili samoj EU“, navodo Springford u njegovom poslednjem istraživanju objavljenom na sajtu ove organizacije u decembru 2024.

Šta bi bilo, kad bi bilo

Prema statističkim podacima, privreda Velike Britanije je porasla od Bregzita do danas, ali ne na nivou koji bi bio da je zemlja ostala unutar EU, kaže Springford za „Vreme“.

Njegov rad zasniva se na poređenje Velike Britanije sa zemljama čiji su obrasci rasta pre referenduma 2016. bili najsličniji onom u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Prema predviđanjima koje je koristio, BDP Velike Britanije je manji za oko četiri odsto u poređenju sa putanjom ekonomije koja bi bila očekivana da je država ostala unutar EU.

„Očigledno je da su ove brojke sporne jer ne možemo putovati u univerzum gde je Britanija odlučila da ostane u EU i da vidimo šta se dogodilo“, kaže Springford za „Vreme“.

I istraživači sa LSE-a bavili su se pitanjem BDP-a.

„Neizvesno je koliko je tačno Bregzit smanjio BDP Velike Britanije, ali mislim da je pad najmanje između dva i tri odsto, što iznosi oko 50-80 milijardi funti nižeg BDP-a godišnje“, kaže za „Vreme“ Tomas Sampson, jedan od autora istraživanja.

Kraj za male privrednike

Usled napuštanja EU, Velika Britanija ima značajne trgovinske barijere sa susedima.

„To je nešto sa čime ćemo morati da živimo. Nećemo dozvoliti da to zaboravimo; uvek će biti problema”, kazao je Dejvid Henig, britanski stručnjak za trgovinu, za „Independent“.

Šteta od Bregzita po trgovinske veze sa EU koštala je Veliku Britaniju 27 milijardi funti u prve dve godine, ali je ukupan uticaj bio ograničeniji nego što su prognostičari prvo procenili, pokazalo je u decembru 2024. istraživanje LSE.

Akademici iz Centra za ekonomske performanse LSE-a pogledali su dokaze iz više od 100.000 firmi i otkrili da je do kraja 2022, dve godine pošto je Velika Britanija potpisala sporazum o trgovini i saradnji (TCA) sa Briselom, ukupan britanski izvoz robe opao za 6,4 odsto, a uvoz za 3,1 odsto.

Džon Springford kaže da je izlazak iz EU imao najveći uticaj upravo na trgovinu.

„Brojke su različite, ali pokazuju da su izvoz i uvoz u Ujedinjeno Kraljevstvo pretrpeli udar od negde između pet i 15 odsto“, kaže Springford za „Vreme“.

Iako brojke i pokazatelji nisu sasvim jasni, sagovornik „Vremena“ kaže da opšti stav mora da bude da je uticaj Bregzita bio negativan na ekonomiju.

Ispitujući prve dve godine TCA, autori istraživanja sa LSE navode da je jasno da su velike firme uglavnom nastavile trgovinu na istom nivou sa partnerima iz EU.

Međutim, manji izvoznici – oni sa manje od 100 zaposlenih – teško su stradali. Više od 14.000 od 100.000 ispitanih firmi u potpunosti je napustilo trgovinu sa EU.

Uvoz se održao bolje od izvoza pošto su veće kompanije pronašle načine da nabave komponente i sirovine iz zemalja van EU.

„TCA je bila katastrofa za male izvoznike, od kojih su mnogi jednostavno prestali da izvoze u EU. Istovremeno, veće firme su se dobro prilagodile novim trgovinskim barijerama. Shodno tome, ukupan izvoz je, barem do sada, opao manje od očekivanog”, naveo je Tomas Sampson.

Istraživači sa LSE otkrili su u najsveobuhvatnijem pregledu ovog pitanja otkako je Britanija u potpunosti napustila blok početkom 2021. godine, da su trgovinske barijere bile „katastrofa” za mala preduzeća i da su hiljade njih naterale da prestanu da trguju sa zemljama EU.

Migracije

Još jedan od pokazatelja koji stručnjaci koriste kada govore o uticaju Bregzita na privredu te zemlje jeste stopa migracije.

„Ovde su stvari malo manje jasne jer je napuštanje zone slobodnog kretanja EU očigledno imalo veliki uticaj na broj ljudi koji su se preselili u Veliku Britaniju da rade. A to očigledno smanjuje rast”, kaže Springford za „Vreme“.

Smanjenje dolaska ljudi iz EU nadoknađeno je, međutim, veoma velikim rastom, posebno posle pandemije virusa korona, u broju ljudi koji dolaze na posao izvan Evropske unije, dodaje.

„Dakle, postoje argumenti o tome koliko toga možemo pripisati Bregzitu“, dodaje.

Put povlačenja Velike Britanije iz EU

Povlačenje Ujedinjenog Kraljevstva iz Evropske unije, poznato kao Bragzit, počelo je referendumom juna 2016. godine.

Nepunih godinu dana kasnije, u martu 2017. na temelju rezultata referenduma, britanska vlada pokrenula je formalno povlačenje iz EU.

Ujedinjeno kraljevstvo se 31. januara 2020. povuklo iz EU, a kraj procesa povlačenja odzvonio je u novogodišnjoj noći te godine.

U ponoć po srednjeevropskom vremenu, u noći između 31. decembra 2020. i 1. januara 2021. Velika Britanija je napustila jedinstveno tržište EU i carinsku uniju, koji omogućavaju slobodnije kretanje ljudi, roba i usluga među članicama.

Time je načinjen poslednji korak povlačenja iz zajedice evropskih zemalja.

Da li bi danas glasali isto?

Iako je na referendumu 2016. godine 51,9 odsto glasača bilo za napuštanje evropske zajednice, u brojnim anketama održanim u narednim godinama, procenat onih koji bi opet glasali isto bivao je manji.

Prema anketi JuGov-a (YouGov), britanske međunarodne kompanije za istraživanje tržišta i analizu podataka iz oktobra 2024. gotovo šest od 10 Britanaca (59 odsto) misli da je Bregzit prošao prilično ili veoma loše, a samo 12 odsto veruje da je prošao dobro.

Referendum izglasan iz drugog puta

O pitanju daljeg članstva u EU nije se prvi put glasalo 2016. godine.

Britanci su na referendumu 41 godinu ranije, 1975. godine, odlučivali o daljem članstvu u Evropskoj ekonomskoj zajednici, preteči današnje Evropske unije.

Bilo je to dve godine po pristupanju te zemlje zajednici, a ishod referenduma bio je u korist opstanka u njoj – 67,2 odsto glasača glasalo je tako.

Tagovi:

Bregzit Ekonomija Evropska unija Posledice bregzita Velika Britanija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Rusko-ukrajinski sukob

09.јул 2025. I.M.

Rusija intenzivirala napade na Ukrajinu: Preko noći 741 vazdušni udar

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Rusija izvela 741 napad dronom, nazvavši to „porukom" kojom Kremlj odbacuje mirovne napore. On je istakao da kupci ruske nafte direktno finansiraju rat i pozvao na dodatne međunarodne sankcije

Donald Tramp

08.јул 2025. B. B.

Netanjahu nominovao Trampa za Nobelovu nagradu za mir

Predlog za nagradu za mir dolazi nakon što je izraelski lider godinama vršio pritisak na Donalda Trampa i njegove prethodnike da preduzmu vojnu akciju protiv iranskog nuklearnog programa

Grčka

08.јул 2025. Novak Marković

Obustava rada zbog velikih vrućina

Ministarstvo rada Grčke naredilo je obavezni prekid rada zbog vrućina do 10. jula, u periodu kada će tempertura ići preko 40 stepeni Celzijusa. Kakva je situacija u Srbiji

Koncert Marka Perkovića Tompsona na zagrebačkom Hipodromu

Hrvatska

07.јул 2025. Srećko Matić (DW)

Broj ljudi na Tompsonovom koncertu kao broj ustaških žrtava

Broj ljudi na koncertu Marka Perkovića Tompsona sličan je broju žrtava ustaškog režima koji Tompson rehabilituje, piše Frankfurter algemajne cajtung

Granični prelaz

Uvođenje graničnih prelaza u EU

07.јул 2025. Katrin Šmid / DW

Beše nekad Šengen: Granične kontrole u 13 od 29 zemalja

Članice Evropske unije uvode kontrole na granicama. Šengenski sporazum to dopušta, ali oročeno. Pa ipak, Brisel ne preduzima ništa ni kad se svi rokovi probiju

Komentar
Tortura policije u civilu nad studentkinjom

Komentar

Policijska tortura i mučenje: Zašto se tužilaštvo i MUP prave ludi?

Policajac i policajka su snimljeni dok su u pokušaju iznude studentkinju čupali za kosu. To je klasičan primer mučenja i torture, grubo kršenje zakona za koje bi morali da snose posledice

Davor Lukač

Komentar

„Antisrbin“ i „blokader“: Pumpaj Nole!

Gestom pumpanja na Vimbldonu Novak Đoković je na sebe navukao kletve i uvrede režima Aleksandra Vučića. Stavljen je u isti koš sa „blokaderima-teroristima“ i „antisrbima“

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obilazi novu deonicu auto-puta E-763

Komentar

Pakovraće – Požega: Vučić na putu iracionalnosti

I kako će vatrogasci, policajci i lekari da brinu o nebezbednim tunelima? Pa, tako što će da osmatraju brdo i budu spremni ako se brdo obruši na autobus, na primer

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1800
Poslednje izdanje

Režimsko nasilje nad građanima

Narod na barikadama Pretplati se
Iz studentskog protesta u građansku neposlušnost

Teturanje Golijata iz Ćacilenda

Ova situacija

Anatomija jedne vlasti

Lokalni izbori

Huliganski desant na Kosjerić 

Novi Sad – centar otpora

Kad se Lala najedi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure