
Prvi slučaj
UN zvanično proglasio glad u Gazi
UN je zvanično 22. avgusta proglasio glad u gradu Gazi i naveo da je to prvi put da glad pogodi Bliski istok
Šumski požari, koji su izbili pre nekoliko dana, do sada su odneli 122 ljudska života. Stotine ljudi se vode kao nestali
Broj poginulih u požarima koji besne širom centralnog Čilea povećao se na 122, a ekipe hitne pomoći još pronalaze tela zatrpana u ruševinama tri dana nakon izbijanja požara. Stotine ljudi se vode kao nestali, a oko 14.000 kuća je oštećeno.
Predsednik Gabriel Boric je upozorio da se država suočava s „tragedijom vrlo velikih razmera“.
Vatrogasci i vojska raščišćavaju ruševine u stambenim oblastima primorskih gradova Valparaiso i Vina Del Mar, gde je vatra progutala kuće za nekoliko minuta, prenosi Rojters.
Šumski požari, koji su izbili pre nekoliko dana, prete da ugoroze Vina del Mara i Valparaisa, dva turistička grada zapadno od glavnog grada Santijaga, u kojima živi više od milion stanovnika.
Čileanske vlasti uvele su policijski čas u najteže pogođenim područjima i poslale vojsku da pomogne vatrogascima u suzbijanju požara.
Predsednik Boric je, najavljujući dvodnevnu nacionalnu žalost, rekao da se Čile mora pripremiti za još loših vesti.
„Ta će brojka sigurno rasti, značajno će rasti“, rekao je Boric u televizijskom obraćanju naciji.
„Svi smo zajedno u borbi protiv ove vanredne situacije. Prioritet je spašavanje života“, poručio je predsednik Boric.
Stotine ljudi vode se kao nestali, više od hiljadu domova je oštećeno, a državom besni više od 90 požara. Po broju žrtava, ovi požari predstavljaju najgoru katastrofu u Čileu od zemljotresa 2010. godine u kojem je poginulo oko 500 ljudi.
UN je zvanično 22. avgusta proglasio glad u gradu Gazi i naveo da je to prvi put da glad pogodi Bliski istok
Predsednik Rusije Vladimir Putin traži da se Ukrajina odrekne istočnog Donbasa, članstva u NATO-u i prisustva zapadnih trupa na svojoj teritoriji, a u slučaju da Kijev ne pristane na te uslove, rat će biti nastavljen
Nakon što je američka vlada sankcionisala četvoro sudija MKS-a zbog istraga protiv američke i izraelske vojske, sud je poručio da će nastaviti rad u interesu žrtava međunarodnih zločina.
Trebalo je da pregovarači u Enkoridžu razreše Gordijev čvor u kome su zapletene tri decenije rusko-ukrajinskih sukoba, krvavi rat među braćom i opasni dijagram američko-ruskih odnosa, čije sinusoide oštro laviraju: raspad SSSR-a, denuklearizacija Ukrajine (1994), pregovori o Crnomorskoj floti (1991–1997), ekspanzija NATO (2004–2010), Evromajdan, Krim, pobune i antiterorističke operacije u Donbasu, Minsk I i II (2013–2015), rat u Ukrajini, propali pregovori
Američki predsednik Donald Tramp je istakao da su Francuska, Nemačka i Velika Britanija među onima koji „žele da imaju vojnike na terenu“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve