Šumski požari, koji su izbili pre nekoliko dana, do sada su odneli 122 ljudska života. Stotine ljudi se vode kao nestali
Broj poginulih u požarima koji besne širom centralnog Čilea povećao se na 122, a ekipe hitne pomoći još pronalaze tela zatrpana u ruševinama tri dana nakon izbijanja požara. Stotine ljudi se vode kao nestali, a oko 14.000 kuća je oštećeno.
Predsednik Gabriel Boric je upozorio da se država suočava s „tragedijom vrlo velikih razmera“.
Vatrogasci i vojska raščišćavaju ruševine u stambenim oblastima primorskih gradova Valparaiso i Vina Del Mar, gde je vatra progutala kuće za nekoliko minuta, prenosi Rojters.
Foto: AP Photo/Esteban FelixPustoš posle požara
Šumski požari, koji su izbili pre nekoliko dana, prete da ugoroze Vina del Mara i Valparaisa, dva turistička grada zapadno od glavnog grada Santijaga, u kojima živi više od milion stanovnika.
Čileanske vlasti uvele su policijski čas u najteže pogođenim područjima i poslale vojsku da pomogne vatrogascima u suzbijanju požara.
Predsednik Boric je, najavljujući dvodnevnu nacionalnu žalost, rekao da se Čile mora pripremiti za još loših vesti.
„Ta će brojka sigurno rasti, značajno će rasti“, rekao je Boric u televizijskom obraćanju naciji.
Foto: AP Photo/ Esteban FelixČileanske vlasti uvele su policijski čas u najteže pogođenim područjima .
„Svi smo zajedno u borbi protiv ove vanredne situacije. Prioritet je spašavanje života“, poručio je predsednik Boric.
Stotine ljudi vode se kao nestali, više od hiljadu domova je oštećeno, a državom besni više od 90 požara. Po broju žrtava, ovi požari predstavljaju najgoru katastrofu u Čileu od zemljotresa 2010. godine u kojem je poginulo oko 500 ljudi.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Kolege iz Evropske unije ponovo su besne na premijera Mađarske Vikora Orbana koji je blokirao kredit Ukrajini vredan 90 milijadri evra. Zašto? Pa zato što mu se može da svoje lične interese stavlja ispred jedininstva unutar EU
Rat u Iranu otvorio je pukotine u američkom vojno-industrijskom kompleksu. Dok Donald Trump traži brže povećanje proizvodnje, proizvođači oružja suočavaju se sa ograničenjima kapaciteta, sporim investicijama i neizvesnim budžetskim okvirom
Na samitu u Briselu, lideri EU su jasno stavili do znanja da neće slati vojne snage SAD i Izraelu u sukobima na Bliskom istoku, ističući energetske i humanitarne posledice rata
Semjuel Klinton Hajnot bio je pre dve decenije glavni strateg američkog ratnog vazduhoplovtsva. On objašnjava zašto je Ormuski moreuz slaba tačka napada na Iran, zašto u ratnim uslovima ne može da se obezbedi stopostotno siguran prolaz tankera sa naftom
Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića
Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra
Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!