img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Završnica učmalog leta

Bušovo „veliko uvo“

23. avgust 2006, 19:23 Duška Anastasijević
Copied

Buš je naredio NSA da prisluškuje telefonske razgovore i prati elektronsku poštu između sumnjivih lica početkom 2002, nedugo posle napada na Njujork i Pentagon 11. septembra 2001, a naredba je bila tajna sve do decembra 2005, kada ju je razotkrio "Njujork tajms"

Specijalno za „Vreme“ iz Ročestera, Minesota

Da se predsednik SAD Džordž Buš mlađi sve više ponaša kao kralj, ne misle samo okoreli liberali i zakleti Bušovi politički protivnici. Ovom mišljenju zvanično se priklonila i jedna predstavnica sudske vlasti, i to na federalnom nivou, čime je učmalom američkom političkom letu konačno došao kraj. Da nije bilo presude sudije Ane Digz Tejlor iz Detroita, vest dana verovatno bi bilo to da je prvi put u istoriji u Americi Tojota prodala više automobila od Forda.

Bušov tajni program prisluškivanja bez sudskog naloga koji sprovodi Nacionalna bezbednosna agencija (NSA) nije samo protivzakonit, smatra sudija Tejlor u presudi povodom tužbe koju je protiv NSA podnela američka nevladina organizacija za zaštitu građanskih prava i sloboda, već je i protivustavna – vrlo teške optužbe na račun čoveka koji se, stupajući na dužnost, između ostalog zakleo i na to da će čuvati i poštovati ustav.

Njeno je mišljenje da je predsednik Buš prekoračio ovlašćenja, ogrešio se o doktrinu o podeli vlasti na izvršnu, sudsku i zakonodavnu, prekršio Zakon o špijuniranju stranaca koji određuje na koji način se vrši prisluškivanje na teritoriji SAD, te prekršio prvi i četvrti amandman ustava (prvi garantuje slobodu govora, drugim se zabranjuje neovlašćeni pretres ili plenidba). Buš je naredio NSA da prisluškuje telefonske razgovore i prati elektronsku poštu između sumnjivih lica početkom 2002, nedugo posle napada na Njujork i Pentagon 11. septembra 2001, a naredba je bila tajna sve do decembra 2005, kada ju je razotkrio „Njujork tajms“.

NAPADI I ODBRANA: „U Americi nema prestolonaslednika, niti vlasti koja nije po Ustavu“, odbrusila je predsedniku SAD u presudi koju je obrazložila na 44 strane sudija Tejlor i time pokvraila prvi Bušov radni dan po povratku sa odmora na njegovom ranču u Teksasu.

Buš i njegove pristalice, sasvim predvidljivo, na napade odgovaraju podsećanjem da je Amerika u ratu, što je već postala mantra u odbrani od napada kritičara. „Oni koji donose ovakve odluke naprosto ne razumeju svet oko nas. Ova naša zemlja je u ratu“, s neskrivenim besom u glasu uzvratio je Buš pred okupljenim novinarima u Kemp Dejvidu, znamenitoj vojnoj bazi nedaleko od prestonice, na prvoj konferenciji za štampu posle odmora. „Oni koji su zaduženi da štite SAD moraju da imaju neophodna sredstva da ovu zemlju čuvaju dok je u ratu.“

Zvaničnici Bele kuće, ili „Belog dvora“, kako je nedavno životni i radni prostor predsednika Buša posprdno nazvao jedan napis u „Vašington postu“, hitro su se obrušili na odluku sudije Tejlor da NSA obustavi korišćenje ovog tajnog oružja u ratu protiv terorizma, i najavili da će uložiti žalbu. Alberto Gonzales, prvi pravnik Bele kuće, i veliki branilac tajnog programa otkako je isplivao u javnost, na vanrednoj konferenciji za novinare rekao je da je „iznenađen i uvređen ovakvom presudom“ i da će „učiniti sve da ga na sudu obrane“.

Predvidljive su bile i reakcije demokrata koji su likovali nad presudom. Senator Džon Keri, kandidat na poslednjim predsedničkim izborima, video je u ovoj presudi odbranu načela „da niko nije iznad zakona“. Antoni Romero, izvršni direktor Udruženja za odbranu građanskih prava i sloboda (ACLU) koje je u ime nekoliko drugih organizacija i pojedinaca podnelo tužbu, nazvao je presudu sudije Tejlor „još jednim ekserom u kovčeg“ strategije za bporbu protiv terorizma Bušove administracije. „Sudija je jasno pokazala da su ovde posredi predsednička ovlašćenja.“

Napade republikanaca na odluku sudije Tejlor predvodio je Piter Hekstra iz Mičigena, predsednik odbora za rad obaveštajnih službi u Kongresu. „Žalosno je da jedna sudija sebi dozvoli da razoruža Ameriku dok je ona u ratu.“ Republikanci i neokonzervativci nisu se samo obrušili na obrazloženje presude već i na sudiju Tejlor lično, ističući da je njena presuda „delo liberalne sudije, u službi jedne partije“, podsećajući da ju je imenovao bivši demokratski predsednik Džimi Karter. Razjašnjenja radi, termin „liberalan“ neokonzervativci danas koriste samo kada nekog hoće najstrašnije da uvrede. Sudija Tejlor (73) bila je borac za ljudska prava pre nego što ju je predsednik Karter imenovao 1979. za sudiju federalnog suda, i prva je Afroamerikanka na toj funckiji u Detroitu. Izabrana je na ovu dužnost godinu dana pošto je na snagu stupio Zakon o špijuniranju stranaca (FISA) – zakon koji je prema njenom mišljenju Buš prekršio kada je naredio NSA da bez pratećeg sudskog naloga prati telefonske razgovore i razmenu elektronske pošte i komunikaciju druge vrste na liniji SAD–inostranstvo, pod sumnjom da je jedna od strana u komunikaciji povezana sa teroristima. Ili, prema Bušovim rečima sa konferencije za novinare u Kemp Dejvidu: „Ako Al kaida zove nekog u SAD, hoćemo da znamo zašto!“

U IME LJUDSKIH PRAVA: Aktivistkinja En Bison

KRŠENJE PROCEDURE: Zakon za koji je Buš optužen da ga je prekršio čedo je borbe pokreta za odbranu građanskih sloboda sedamdesetih godina prošlog veka, donet nakon afere Votergejt, praćenja i špijuniranja političkih neistomišljenika, mnogobrojnih demonstracija i protesta, te se smatra dobijenom bitkom liberalnih snaga onog vremena. Zakon jasno određuje proceduru za praćenje i špijuniranje, koja je donekle olabavljena nakon 11. septembra 2001, ali prema važećim propisima tajne službe, u prvom redu NSA, ne sme da špijunira građane Amerike bez valjanog sudskog naloga. NSA, sa sedištem u Fort Midu, država Merilend, stvorena je pre više od pola veka, u zamahu hladnog rata, a sa oko 30.000 službenika je najveća među američkim obaveštajnim službama.

Danonoćno radi na špijuniranju iz mnogobrojnih ispostava u inostranstvu, a preko nje se špijunira iz svih raspoloživih sredstava moderne tehnike današnjice. Kao i britanski MI6, na čiji se pomen Englezi poslovično prave Englezima, NSA je zamišljena da bude toliko tajna da je njena skraćenica kasnije u šali preinačena u „nema takve službe“ (No Such Agency). Špijunirala je i kod kuće, ali samo strane diplomate i druge „strane elemente“, i misije pri Ujedinjenim nacijama u Njujorku, ali sopstvene građane bez sudskog naloga – nipošto. Za izdavanje naloga u ovako tajnim operacijama nije nadležan običan, već specijalni tajni sud u Vašingtonu. Ova procedura je za Bušovu administraciju bila preterano spora, pa je 2002, prema saznanjima novinara „Njujork tajmsa“, rešio da NSA otvori prečice. Novinari njujorškog dnevnika kažu da su o tajnom programu za praćenje terorista saznali u razgovoru sa bar desetak bivših i sadašnjih članova administracije (čija su imena poznata „Njujork tajmsu“) koji su sumnjali u to da je program zakonit. Ministrastvo pravde je aminovalo Bušovu odluku s pravne strane i dalo pravno obrazloženje, ali je i ono, zbog prirode stvari – tajno. Prema izvorima njujorškog dnevnika, NSA u svakom trenutku motri na bar 500 ljudi u zemlji, lista se menja u zavisnosti od novih saznanja, neki na nju dolaze, neki odlaze kao neinteresantni, pa je procena obaveštenih da je na oku držana elektronska i druga prepiska, te telefonski razgovori hiljada Amerikanaca. Saznanja su tada u američkoj javnosti odjeknula kao bomba, jer Amerikanci, po pravilu, slabo mare za to šta njihove tajne službe rade u inostranstvu sve dok se drže podalje od njihovih kuća, pošto je privatnost zakonom zaštićena svetinja. Navodno su i neki senatori i kongresmeni, upućeni u prirodu ove tajne operacije jer su članovi nekih relevantnih odbora, bili duboko zabrinuti da je posredi neka nezakonita rabota. Senatorka iz redova demokrata iz Merilenda Barbara Mikalski je na izravno pitanje upućeno glavnom pravnom zastupniku Bele kuće Albertu Gonzalesu i direktoru FBI-ja Robertu Mileru „da li NSA, veliko elektronsko njuškalo, sme da špijunira američke građane“, od Milera dobila sledeći odgovor: „Generalno, rekao bih, oni ne smeju da špijuniraju ili prikupljaju podatke o američkim građanima.“

SVE JE TAJNA: Pošto je program tajna, teško je govoriti o tome koliko je efikasan. Neki zvaničnici tvrde da je zahvaljujući njemu otkriven Ijman Faris, naturalizovani Amerikanac koji je 2003. priznao da je za račun Al kaide planirao da u vazduh digne Bruklinski most u Njujorku. Ogromna većina drugih veza nije vodila nikud i bila je čisto traćenje resursa.

Nakon što je javnosti saznala da Ujka Sem sme da im zaviruje u poštansko sanduče bez ograničenja, Bušova administracija upinjala se da ubedi svoje građane da je sve to za njihovo dobro, pravdajući se merama koje državi moraju da budu na raspolaganju dok traje rat, uveravajući ih istovremeno da u tome nema ničeg nezakonitog. Sudija Ana Digz Tejlor očito je drugačijeg mišljenja. Bušov tim ima priliku da obori njeno mišljenje pred žalbenim većem 7. septembra, što znači da će poslednju reč imati Vrhovni sud, najviši čuvar i tumač vrhovnog pravnog akta zemlje. Ako Vrhovni sud dâ za pravo odluci sudije Tejlor, onda ni „impičment (opoziv sa dužnosti) nije isključen“, smatra Džonatan Terli sa Univerziteta „Džordž Vašington“. Sećate se Keneta Stara, koji je vodio istragu u slučaju Bila Klintona? Džonatan Terli mu je tada bio saradnik.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Bliski istok

22.mart 2026. Kersten Knip/DW

Katar, Saudijska Arabija, Emirati: Da li i dalje veruju Trampu

Da li zemlje Persijskog zaliva i dalje veruju Americi da drži pod kontrolom situaciju na Bliskom istoku?

Janez Janša u kaputu sa kravatom okružen mikrofonima i kamerama

Izbori u Sloveniji

22.mart 2026. Gaj De Loni (DW)

Robert Golob sa harmonikašem iz centra Ljubljane protiv Janeza Janše

Parlamentarni izbori u Sloveniji održavaju se u nedelju, 22. marta. Favoriti su vladajući Pokret Sloboda i opoziciona Slovenačka demokratska stranka, ali će svima biti potrebne i manjinske stranke

Lice Donalda Trampa pred velikom američkom zastavom

Rat na Bliskom istoku

22.mart 2026. A.I.

Trampov ultimatum Iranu: Ako za 48 sati Ormuski moreuz ne bude otvoren, uništiću vam elektrane

Predsednik SAD Donald Tramp postavio je ultimatum Teheranu: ako za 48 sati ne bude otvoren Ormuski moreuz, razoriće iranske elektrane

Donald Tramp

Donald Tramp

21.mart 2026. B. B.

CNN: Tramp je izgubio kontrolu nad ratom sa Iranom

Tramp besni što ne može jednostavno da naredi Evropljanima da pošalju brodove da otvore Ormuski moreuz, piše u analizi novinar Si-En-Ena (CNN) Stiven Kolinson

Poplava na Havajima

Vremenske nepogode

21.mart 2026. B. B.

Evakuacija hiljada ljudi na Havajima, zbog jakih kiša moguće pucanje brane

Najgora poplava na Havajima u proteklih 20 godina dovela je do evakuacije hiljada ljudi, dok zvaničnici upozoravaju i na opasnost da popusti brana stara 120 godina

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure