img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Bog, vera i – abortus

Brazil – slobodni pad

17. maj 2007, 10:02 Sonja Kovacs
Copied

Više od milion Brazilki godišnje ilegalno abortira, oko 200.000 zbog komplikacija završi u bolnicama a nekoliko hiljada umre

USLOVNO POŠTOVANJE: Benedikt XVI u Brazilu

Nora je, kako kaže, imala sreće – njen bivši partner zaposlen je kao pomoćni radnik u jednoj od mnogobrojnih apoteka u Rio de Žaneiru. Da nije bilo tako, smejući se dodaje 40-godišnja tamnoputa Brazilka, skočila bi zajedno sa svoje troje dece u okean. I kraj. Četvrto dete je bilo na putu, a hrane u kući nije bilo dovoljno ni za jedno. Pedro, Norin bivši momak, nabavio je „sitotaki“, kako se popularno naziva misoprostol, cytotec u Brazilu, lek koji sadrži prostaglandine i između ostalog stimulira kontrakcije materice, a u većim dozama izaziva pobačaj. „Popila sam dve tablete, a treću sam stavila u matericu za svaki slučaj… To se inače uvek radi pred zoru. Neko bi trebalo da je pored tebe, jer ako se iskomplikuje, moraš hitno u bolnicu.“

Pored Nore su bile njena najstarija ćerka i komšinica koje su joj pomagale da, kako objašnjava Nora, sve uradi po uputstvima. „Najbolje je da se legne na krevet sa nogama uvis, naslonjenim na zid, glavu treba zabaciti unazad, opustiti se i što dublje gurnuti.

Na pitanje odakle su uputstva, Nora, koja zarađuje jedva 200 evra spremajući po kućama, kaže da to svi znaju. Svi znaju i da je opasno, ali ni blizu opasno kao recimo igle za štrikanje, otrovi za pacove ili metalne žice.

Prodaja leka cytotec, koji se prvi put pojavio sedamdesetih godina kao deo tretmana u lečenju gastritisa, u Brazilu je od pre nekoliko godina zabranjena. Ipak se može pronaći u apotekama, ili na ulici gde se prodaje za oko 100 reala ili 35 evra.

Ako se iskomplikuje, Nora, šta onda? „Onda odeš, ako imaš snage i hrabrosti, do prve bolnice. I čekaš dok ne padneš u nesvest. Niko ti neće pomoći ako ne padneš u nesvest. Obično kažu… mi pomažemo ženama koje žele decu, a ne onima koje ih ubijaju.“ Drugim rečima, padanje u nesvest je jedna od situacija u kojoj je neposredno ugrožen život majke. U tom slučaju brazilski zakon dozvoljava abortus. Inače je zabranjen kao i u većini latinoameričkih zemalja.

Više od milion Brazilki godišnje ilegalno abortira, oko 200.000 zbog komplikacija završi u bolnicama a nekoliko hiljada umre. Bogatim Brazilkama poznati ginekolozi izlaze u susret, srednja klasa odlazi u ilegalne klinike, gde se za abortus plaća između 250 i 350 evra, siromašniji na crnom tržištu nabave cytotec, a najsiromašniji koriste samoubilačke metode ili, kako Nora kaže, „imaš dečka koji radi u apoteci ili ti ni Bog ne može pomoći“.

Nora je katolikinja i veruje u Boga, u „onog jedinog“, kao i više od 125 miliona Brazilaca koji veruju, ali ne veruju mnogo papi Benediktu XVI, koji se uputio preko okeana prvi put, otkako je izabran za papu 2005. U najveću katoličku zemlju na svetu.

BIO JEDNOM JEDAN PAPA: … I zvali su ga Žoao de Deus, Jovan Božiji ili Jovan Pavle Drugi, koji je Brazil posetio četiri puta. Tog papu su nakon njegove smrti svi latinoamerički levičari oplakivali, dok to brazilski navijači čine i danas, prizivajući ga u pomoć čim zagusti na fudbalskom terenu.

Papa Benedikt XVI ipak ne oduševljava Brazilce previše. Najčitaniji brazilski nedeljnik, na dan dolaska pape je naslovnu stranu i trećinu izdanja posvetio Darvinu, dok drugi nedeljnik analizira šta znači biti katolik u Brazilu. „Papu će dočekati mladi koji koriste kondome, imaju seksualne odnose pre braka i ne vide šta je nekorektno ako ne poštuju doktrine“, piše ovaj nedeljnik.

Upravo su ti mladi glavni razlog papine posete Brazilu. „Duhovno se pripremam za susret za latinoameričkim potkontinentom, gde živi gotovo polovina katolika u svetu, većinom mladih“, izjavio je papa pred put u Brazil i dodao da Latinsku Ameriku smatra „kontinentom nade“.

CRVENI KARTON: Papa, čiji je cilj između ostalog obnavljanje tradicionalnih crkvenih doktrina koje uključuju i protivljenje kontroli rađanja i pravima homoseksualaca, prema najnovijem ispitivanju Instituta za geografiju i statistiku (Ibope), dobio je „crveni karton“ i to upravo od onih zbog kojih je došao: 96 odsto mladih katolika koristi kondome, 81 odsto smatra da se upotreba kontraceptivnih sredstava mora obezbediti i maloletnicima – bez dozvole roditelja, 79 odsto je imalo seksualne odnose pre braka, 62 odsto Brazilaca smatra da je zbog tradicionalnih doktrina Katolička crkva nazadna.

Brazil jeste najveća katolička zemlja na svetu, ali i zemlja koja svojim životom pobija dobar deo tradicionalnih crkvenih doktrina. Brazil je zemlja zaljubljenih, razvedenih i ponovo zaljubljenih, zemlja „pačvork“ porodica koje funkcionišu na zavidnom nivou, samohrani roditelji su svakodnevica, a seksualni odnosi u bilo kojim varijantama normalnost.

LULA VC. CRKVA: Katoličkoj crkvi u Brazilu ne ide naruku ni brazilska vlada, koja svake godine pred početak karnevala besplatno podeli nekoliko miliona kondoma. Ako se Brazilci kojim slučajem ne obezbede kondomima uoči karnevala, postoje državne ambulante koje ih takođe dele besplatno. Ako ni to ne uspe, kondomi se mogu veoma jeftino kupiti na svakom mogućem mestu – u bioskopu, poslastičarnici, noćnom baru, na plaži, u apoteci.

Otkako je umereni levičar Luis Inacio Lula da Silva pre pet godina prvi put postao predsednik Brazila, vlada i crkva se razilaze na svakom koraku. Dok nadbiskup Angelo Amato brakove homoseksualaca naziva đavoljim, ilegalne klinike za abortus klanicama, a sam čin kiretaže terorizmom, a kardinal Rio de Žaneira, Euzebio Oskar Šeid, dodaje da je abortus masakr, Lulino ministarstvo zdravlja finansira programe planiranja porodice, šakom i kapom deli pilule za kontracepciju i odobrava istraživanje na matičnim (stem) ćelijama zamrznutih embriona. Homoseksualni brakovi su mogući u nekoliko brazilskih saveznih država, a veći karneval i od tradicionalnog karnevala jeste Love Gay Parade u Sao Paulu na kojem svake godine učestvuje oko dva miliona ljudi.

Između protestantizma i sekularizma, bez obzira na to što ima 74 odsto vernika, katolicizam u Brazilu nalazi se u slobodnom padu. Uprkos svom trudu, od brazilske katoličke crkve na kraju može ostati samo ono što je stanovnicima najmnogoljudnije zemlje na kontinentu uvek bilo blisko – Bog, ali na brazilski način.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Od jeseni 2025. Lav XIV više puta je jasno kritikovao odnos SAD prema migrantima.

SAD

24.decembar 2025. Kristof Štrak (DW)

Ko je najmoćniji Amerikanac na svetu, papa Lav IV ili Donald Tramp?

Od jeseni 2025. Lav XIV više puta je jasno kritikovao odnos SAD prema migrantima. Američka biskupska konferencija, kojoj pripada oko 270 biskupa, sredinom novembra gotovo jednoglasno se suprotstavila Trampovoj politici

SAD

24.decembar 2025. I.M.

Vrhovni sud zabranio Trampu da šalje Nacionalnu gardu u Ilinois

Osujećen je plan predsednika SAD Donalda Trumpa da pripadnici Nacionalne garde obezbeđuju federalne službenike tokom deportacija migranata u Ilinoisu. Vrhovni sud to mu je zabranio

Migracije

23.decembar 2025. Nik Martin / DW

Evropa i SAD kubure sa radnom snagom, ali migrante neće

Uprkos velikoj potrebi za radnicima, zemlje širom sveta nisu rade da prihvate migrante. Zašto je to tako?

Vučić i Al Nahjan na vojnoj paradi u Beogradu

Super bogataši

23.decembar 2025. K. S.

Najbogatije porodice na svetu: Vučićev prijatelj na drugom mestu

Najbogatijih 25 porodica na svetu uvećalo je svoje bogatstvo za gotovo 360 milijardi dolara za samo godinu dana, dostigavši ukupnu vrednost od 2,9 biliona dolara – nivo bez presedana u savremenoj istoriji

Sarajevo

Bosna i Hercegovina

23.decembar 2025. Dragan Maksimović (DW)

Ustav BiH: Zašto Romi ili Jevreji ne smeju da se kandiduju za Predsedništvo

Za Predsedništvo Bosne i Hercegovine smeju da se kandiduju samo predstavnici „konstitutivnih” naroda - Bošnjaci, Srbi i Hrvati. Uprkos presudi Evropskog suda za ljudska prava da to predstavlja fundamentalnu diskriminaciju, ništa se ne menja

Komentar

Komentar

Izbori u VST: Poraz ćaci-tužioca

Poraz ćaci-tužioca Nenada Stefanovića na izborima za članove Visokog saveta tužilaštva ima i veliko simbolično značenje: jedna institucija se odbranila i pokazala da je moć vučićevska tanja nego što se mislilo, da je njena najveća snaga – kao što to biva i sa tajnim službama – u fami o velikoj snazi

Nedim Sejdinović
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Ovalnoj sobi Bele kuće sa Donaldom Trampom

Pregled nedelje

Zbog čega Tramp ne može da smisli Vučića

Lako je zamisliti kako vilom Bokeljkom u gluvo doba noći odjekuje Vučićev glas: „O Trampe, zašto me ne podnosiš?“ Odgovor na Truth Social najverojatnije bi glasio – „Zato što si šibicar“

Filip Švarm
Predsenik Srbije Aleksandar Vučić u Briselu u sedištu Evropske unije pred zastavama EU

Komentar

Ili Vučić ili EU

Građani Srbije nalaze se pred izborom: ili Vučić, ili Evropska unija. Sve ostalo je prazna priča

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1824
Poslednje izdanje

Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture

Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati se
Intervju: Slobodan Beljanski, advokat

Demon zla hara našom državom

Intervju: Nikola Radin

Budžet Beograda – bankomat za povlašćene

Novi Pazar: Bitka za DUNP

Razvejavanje neznanja, propagande i predrasuda

Intervju: Anja Šifrin, predavačica na Univerzitetu Kolumbija

Suočavmo se sa fašizmom

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure