img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Irak

Bitka za mir

16. април 2003, 15:01 Duška Anastasijević
Copied

Najveće pitanje koje muči i Iračane i američku administraciju ipak glasi: koliko dugo će okupacione snage ostati u Iraku

U trenutku kada je Pentagon i zvanično najavio da su veće vojne operacije u Iraku okončane, a slike bezakonja, pljačke i haosa u iračkim gradovima obilaze svet, jasno je da je sa završetkom ratnih operacija obavljen tek lakši deo posla. Upitan ko trenutno vlada Irakom, portparol Bele kuće Ari Flajšer je odgovorio: „Ukus slobode“. Za mnoge Iračane, novoosvojena sloboda sastoji se u prvom redu u slobodi da demontiraju režim Sadama Huseina – ciglu po ciglu, stolicu po stolicu, luster po luster. Infrastrukturu koju su se, tokom ratnih operacija, koalicione snage trudile da poštede, sada pokušavaju da dokrajče razuzdane bande. Međutim, američki zvaničnici i dalje su blagonakloni prema bezakonju koje je zahvatilo iračke gradove. „Kao što silovanje nema veze sa seksom, već sa moći“, kaže Ričard Perl, savetnik u Pentagonu i jedan od najratobornijih zvaničnika američke administracije, „tako ni ovo nema veze sa pohlepom, već sa politikom. Oni upadaju u postrojenja koja povezuju sa Sadamovom vlašću.“

Njegove reči bile bi umesne kada bi se oslobođeni gnev Iračana zaustavio na statuama Sadama Huseina i ostalim velelepnim simbolima njegove vlasti. Međutim, okupacione snage, u prvom redu SAD, čeka težak posao u popunjavanju ogromnog političkog vakuuma koji je za sobom ostavio irački diktator i stvaranja uslova za dekontaminaciju posledica njegove tiranijske vlasti koja je trajala bezmalo četvrt veka.

PRELAZNA VLAST: U Nasiriji na jugu Iraka, u dobro obezbeđenoj američkoj bazi, u toku je prvi u nizu sastanaka američkog tima sa predstavnicima iračke opozicije na tragu prve administracije – Iračke prelazne uprave (I.I.A.). Ceremonijal-majstor čitave operacije je Džej Garner, američki general-pukovnik u penziji koji je u Nasiriji proslavio svoj 65. rođendan. General Garner je 1991, nakon prvog rata u Zalivu uspešno uspostavio poluautonomnu kurdsku oblast na severu Iraka, predvodi tim od oko 200 Amerikanaca koje je odredio Pentagon a čiji će posao biti nadgledanje svih aspekata civilne vlasti u Iraku, od upravljanja budžetom, proizvodnjom i trgovinom nafte, do snabdevanja vodom i uklanjanja smeća. Američki zvaničnici, naročito oni ratoborniji, nadaju se da će IIA biti uspostavljena pre nego što „sladak ukus slobode“ u ustima Iračana ustupi mesto gorkom „ukusu okupacije“. Garner je novinarima izjavio da se nada da će Amerikanci predati vlast prelaznoj upravi, koja će isprva imati samo savetodavni karakter, u roku od tri meseca, ali je već jasno da su njegove nade zasnovane na preteranom optimizmu.

Iračka opozicija, naime, nije ujedinjeni front, već je sastavljena od bezbroj međusobno suprotstavljenih frakcija različitih etničkih ili ideoloških obeležja. Uz sve to, za ceo proces bi bilo veoma opasno ukoliko bi izgledalo da su Amerikanci u Iraku uspostavili marionetsku vlast. Prva, brutalna opomena u tom smislu već je stigla prošle nedelje, kada je grupa pobesnelih sunita opkolila i na smrt prebila šiitskog sveštenika koga su Amerikanci prethodno uzeli pod svoje.

Zato će uspostavljanje iračkih civilnih i vojnih vlasti biti mnogo pipaviji posao nego što su Amerikanci pretpostavljali, a desetine lidera različitih etničkih ili verskih organizacija su u niskom startu pred odlučujuću trku. Lista trkača je podugačka, a među njima dominira miljenik američke administracije Ahmed Čalabi (58), kontroverzni lider Iračkog nacionalnog kongresa u egzilu. Čalabi potiče iz šiitske porodice, a doktorirao je matematiku na Univerzitetu u Čikagu. Proveo je veći deo svog života u egzilu, i neomiljena je figura kako u samom Iraku, tako i u ostatku arapskog sveta. Proteran je iz Jordana gde je bio vlasnik druge po veličini banke, nakon što su ga tamošnje vlasti optužile za proneveru ogromne sume novca. Iako je američki predsednik Buš, prema pisanju nedeljnika „Tajm“, obećao britanskom premijeru da Čalabi neće predvoditi IIA, opozicioni lider je u domovinu stigao avionom koji mu je na raspolaganje stavio Pentagon.

Konsultacijama sa Garnerovim timom prisustvuju i međusobno suprotstavljeni lideri Kurda, Masud Barzani i Džalal Talabani, ali je vođa moćne šiitske verske organizacije sa sedištem u Iranu – Vrhovni savet islamske revolucije Iraka – Muhamed Bakir al Hakim iz protesta zbog američke okupacije, odbio da učestvuje u pregovorima. Računa se dosta i na pomoć i ugled Adnana al Pačačija (80), bivšeg ministra u vladi pre Sadamove ere, koji je veoma uvažen u arapskom svetu i izvan Iraka.

BEZ OPTIMIZMA: Još jedna nepoznanica je i pitanje koliko će obnova Iraka koštati. Procene se kreću od 25 do 600 milijardi dolara. Prema proceni radne grupe koju je angažovao američki Savet za međunarodne odnose, obnova bi mogla koštati oko 20 milijardi dolara godišnje, a trajaće više godina. Prema Ženevskoj konvenciji iz 1949. (četvrta konvencija koja se odnosi na okupacione snage), o potrebama stanovništva dužne su da se brinu okupacione sile, u ovom slučaju u prvom redu SAD i Britanija. Uprkos naporima britanskog premijera Tonija Blera da u igru na velika vrata uvede Ujedinjene nacije, nakon debakla pre početka rata u Savetu bezbednosti, SAD ostaju duboko nepoverljive prema ulozi Svetske organizacije. Kongres je već odobrio blizu 2,5 milijardi dolara pomoći Iraku, a Britanija 350 miliona dolara, ne računajući pomoć koja će Iraku stizati preko EU. UN su zatražile pomoć u iznosu od preko 2 milijarde dolara, ali se u kasu namenjenu obnovi Iraka slilo samo 350 miliona dolara.

No, najveće pitanje koje muči i Iračane i američku administraciju ipak glasi: koliko dugo će okupacione snage ostati u Iraku. Zamenik sekretara za odbranu SAD Pol Volfovic odustao je od optimističnih prognoza i opredelio se za lakonski odgovor: „ostaćemo koliko bude neophodno, i otići ćemo što pre budemo mogli.“ Ser Frederik Stenli Mod, britanski general koji je osvojio Bagdad od Osmanlija 1917, obratio se građanima Bagdada rečima: „Naši vojnici u vaše gradove i na vaše posede nisu došli kao osvajači i neprijatelji, već kao oslobodioci.“ Britanci su decenijama nakon toga vladali Bagdadom i Irakom.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Izbori u Poljskoj

02.јун 2025. I.M.

Navrocki pobedio u Poljskoj: između prošlosti huligana i budućnosti države

Karol Navrocki pobedio je u drugom krugu predsedničkih izbora u Poljskoj tesnom razlikom, osvojivši 50,89 odsto glasova. Iako ga je pratila senka kontroverzi iz prošlosti, uključujući priznanje o učešću u navijačkim tučama,

Ukrajina

01.јун 2025. B. B.

Ukrajina tvrdi da je uništila desetine ruskih bombardera

Ukrajina tvrdi da je pogodila vazduhoplovne baze u severnoj Murmanskoj i centralnoj Rjazanjskoj regiji, kao i baza u sibirskoj regiji Irkutsk

Pripreme za sukob

01.јун 2025. I.M.

Zbog straha od Rusije, Holandija planira vanrednu mobilizaciju

Holandske vlasti traže pomoć transportnih firmi kako bi obezbedile vozila za prevoz tenkova i municije. Ugovori sa privatnicima deo su strategije za brzu reakciju u slučaju krize u Istočnoj Evropi

Liga šampiona

01.јун 2025. I.M.

Proslava PSŽ-a u Parizu prerasla u nerede: Dvoje mrtvih više od 400 uhapšenih

Dok je PSŽ sa ubedljivih 5:0 savladao Inter i osvojio Ligu šampiona, u Parizu je proslava rezultirala haotičnim scenama. Demonstranti su probijali kordone, palili automobile i sukobili se sa policijom, što je dovelo do skoro 300 privedenih.

Donald Tramp

SAD

30.мај 2025. T. S.

Sud protiv suda: Trampove carine vraćene manje od 24 sata nakon zabrane

Apelacioni sud je vratio Trampu mogućnost da uvodi carine, samo dan nakon što je Sud za međunarodnu trgovinu presudio da su one nezakonite. Sudbina Trampove ekonomske politike sada zavisi od daljeg sudskog postupka i mogućeg uplitanja Vrhovnog suda

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure