
Požar na Tasosu
Veliki požar na Tasosu: Turisti beže u panici (Video)
Na grčkom ostrvu Tasos izbio je veliki požar u oblasti Glikadi, blizu Limenasa. Srpski turisti su u panici požurili da pobegnu sa ostrva
Vojvođanski Mađar, most između Istoka i Zapada, kardinal Laslo Nemet ulazi u konklavu 7. maja. Nije favorit, ali njegov dijalog i vizija katoličke crkve bliski su papi Franji
Među oko 130 kardinala koji će u sredu, 7. maja, ući u konklavu, nalazi se i nadbiskup Beograda Ladislav (Laslo) Nemet. Njegovo latinsko ime koje se koristi Vatikanu je Ladislaum.
Iako sigurno nije među favoritima, zahvaljujući svojim kvalitetima i bogatom iskustvu u dijalogu, prvi kardinal sa srpskim državljanstvom mogao bi ipak da igra određenu ulogu u konklavi: čovek po meri pape Franje, koji ga je u Kardinalski kolegijum uvrstio prilikom poslednjih imenovanja, početkom decembra 2024, navodi Katolička novinska agencija (kna), a prenosi Dočje vele.
Laslo Nemet (68) je izuzetna ličnost, pravi mostograditelj: rođen u porodici vojvođanskih Mađara, odrastao u Jugoslaviji i trenutno aktivan u Srbiji, posreduje između Istoka i Zapada, Slovena i Mađara, pravoslavlja i katoličanstva, piše kna.
Kao potpredsednik Saveta evropskih biskupskih konferencija dobro poznaje prilike u Evropi, kao i realnost hrišćanske manjinske crkve. Pored maternjeg mađarskog i srpskohrvatskog jezika, Nemet govori i poljski, nemački, engleski i italijanski.
Katolička novinska agencija ističe da s njim u izboru novog pape učestvuje jedan predstavnik „istorijskog austrougarskog Beča“. Jer, Bečki kardinal Kristof Šenborn napunio je u januaru 80 godina, pa ne može učestvovati u konklavi.
Pionir reformskog projekta i decentralizacije Katoličke crkve
Laslo Nemet spada u red predvodnika i pionira reformskog projekta sinodalnosti u katoličkoj crkvi, koji je pokrenuo papa Franja navodi kna.Jedna dijecezanska sinoda u njegovom ranijem biskupskom sedištu u Zrenjaninu započeta je znatno pre nego što je krenuo sinodalni proces Vatikana.
Sinodalnost podrazumeva da se odluke ne donose samo na vrhu, već kroz dijalog, učešće i konsultacije svih članova crkvene zajednice.
Ovaj mađarski Srbin, kako piš kna, važi za jednog od najglasnijih zagovornika decentralizacije Katoličke crkve, sa različitim regionalnim oblicima i raznovrsnim izražajima katoličkog života. Istovremeno podstiče razmišljanje o pojačanoj kontinentalnoj saradnji i dijalogu lokalnih crkava u vidu „evropske crkvene skupštine“.
Kardinal podržava studentske proteste
Kao student je bio duboko impresioniran time kako je papa Jovan Pavle II, isticanjem ljudskog dostojanstva, i politički bio izuzetno uticajan.
Nemet se zalaže za verske slobode i za mir putem diplomatije, umesto naoružavanjem – i upozorava na „ideologiju neoliberalne tržišne privrede“. Podržava aktuelne studentske proteste protiv vlade u Beogradu, piše katolička novinaska agencija
I unutar Katoličke crkve se često javljao za reč. Prema njegovim rečima, u vremenu polarizacije, crkva mora biti posrednica i ne sme prepustiti debatu neofundamentalistima i identitetskim populistima.
Od Odžaka do Vatikana
Nemet je rođen 7. septembra 1956. u Odžacima, u Vojvodini, tada FNR Jugoslaviji. Njegova porodica je pripadala je katoličkoj mađarskoj manjini, zbog čega je kao dete i mladić često bio ismevan – kako je kasnije pričao, navodi kna. Pohađao je katoličku gimnaziju u Subotici, a 1977. je postao član reda Societas Verbi Divini, Stejlerski misionar ili, kako ih često nazivaju -Verbita.
Taj red je osnovan 1875. u mestu Stejl u Holandiji, po kome su i dobili ime. Verbiti, deluju u više od 70 zemalja, uključujući i Srbiju. Poznati su po tome što posebno neguju interkulturalni dijalog i angažman među narodima i religijama, i imaju zapaženu ulogu u obrazovanju sveštenika i veroučitelja, kao i duhovnom životu i savetovanju katoličkih vernika.
Master studije završio je na Katoličkom univerzitetu u Poljskoj. Za sveštenika je zaređen u Odžacima 17. aprila 1983. Prve dve godine svešteničke službe proveo je u Hrvatskoj. Zatim je do 1987. studirao u Rimu, a onda je usledio je trogodišnji boravak na Filipinima.
U Rimu je 1994. doktorirao u oblasti dogmatike, i preselio se u Beč gde je radio kao predavač, kao i u vatikanskom predstavništvu međunarodnih organizacija. Posle deset godina u Austriji, seli se u Mađarsku gde je tri godine predvodio mađarski ogranak Verbita, a bio je i generalni sekretar Mađarske biskupske konferencije.
Papa Benedikt XVI ga je 2008. imenovao za biskupa, najpre u Zrenjaninu. Od 2016. Nemet je predsednik „Međunarodne biskupske konferencije Svetih Ćirila i Metodija“, koja obuhvata Srbiju, Kosovo, Crnu Goru i Severnu Makedoniju.
Već je bio potpredsednik Saveta evropskih biskupskih konferencija, kada ga je papa Franja 2022. postavio za beogradskog nadbiskupa. Laslo Nemet je od januara 2025. i član vatikanskog tela za ekumenske odnose.
Na grčkom ostrvu Tasos izbio je veliki požar u oblasti Glikadi, blizu Limenasa. Srpski turisti su u panici požurili da pobegnu sa ostrva
Uvođenjem vanrednog stanja i policijskog časa, upotrebom vojske, te naposljetku i hapšenjima, demonstranti su u Čileu proganjani i kažnjavani. Uvođeni su dekreti kojima je rektore univerziteta postavljala vojska, dok su kampusi nacionalizovani ili privatizovani. Tek 1987. godine, pri kraju Pinočeove diktature, studentima je pošlo za rukom da kroz novu seriju protesta primoraju režim na ustupke i vrate kakvu-takvu, ograničenu autonomiju
Pošto u Americi novac ima veću vrednost nego u drugim delovima sveta, raspodela budžeta nije samo stvar funkcionisanja države već pitanje prioriteta onih koji su na vlasti. Bogati će imati više, siromašni još manje, a svi zajedno biti zaduženiji nego pre
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Rusija izvela 741 napad dronom, nazvavši to „porukom" kojom Kremlj odbacuje mirovne napore. On je istakao da kupci ruske nafte direktno finansiraju rat i pozvao na dodatne međunarodne sankcije
Predlog za nagradu za mir dolazi nakon što je izraelski lider godinama vršio pritisak na Donalda Trampa i njegove prethodnike da preduzmu vojnu akciju protiv iranskog nuklearnog programa
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve