

Bliski istok
Da, Nemačka stvarno naplaćuje evakuaciju 500 evra
Kad neko neposredno pred rat ode da se sunča i šopinguje u Dubai – da li država treba da ga besplatno izbavi odande? Nemci kažu ne, Srbi kažu da




Vojvođanski Mađar, most između Istoka i Zapada, kardinal Laslo Nemet ulazi u konklavu 7. maja. Nije favorit, ali njegov dijalog i vizija katoličke crkve bliski su papi Franji
Među oko 130 kardinala koji će u sredu, 7. maja, ući u konklavu, nalazi se i nadbiskup Beograda Ladislav (Laslo) Nemet. Njegovo latinsko ime koje se koristi Vatikanu je Ladislaum.
Iako sigurno nije među favoritima, zahvaljujući svojim kvalitetima i bogatom iskustvu u dijalogu, prvi kardinal sa srpskim državljanstvom mogao bi ipak da igra određenu ulogu u konklavi: čovek po meri pape Franje, koji ga je u Kardinalski kolegijum uvrstio prilikom poslednjih imenovanja, početkom decembra 2024, navodi Katolička novinska agencija (kna), a prenosi Dočje vele.
Laslo Nemet (68) je izuzetna ličnost, pravi mostograditelj: rođen u porodici vojvođanskih Mađara, odrastao u Jugoslaviji i trenutno aktivan u Srbiji, posreduje između Istoka i Zapada, Slovena i Mađara, pravoslavlja i katoličanstva, piše kna.
Kao potpredsednik Saveta evropskih biskupskih konferencija dobro poznaje prilike u Evropi, kao i realnost hrišćanske manjinske crkve. Pored maternjeg mađarskog i srpskohrvatskog jezika, Nemet govori i poljski, nemački, engleski i italijanski.
Katolička novinska agencija ističe da s njim u izboru novog pape učestvuje jedan predstavnik „istorijskog austrougarskog Beča“. Jer, Bečki kardinal Kristof Šenborn napunio je u januaru 80 godina, pa ne može učestvovati u konklavi.
Pionir reformskog projekta i decentralizacije Katoličke crkve
Laslo Nemet spada u red predvodnika i pionira reformskog projekta sinodalnosti u katoličkoj crkvi, koji je pokrenuo papa Franja navodi kna.Jedna dijecezanska sinoda u njegovom ranijem biskupskom sedištu u Zrenjaninu započeta je znatno pre nego što je krenuo sinodalni proces Vatikana.
Sinodalnost podrazumeva da se odluke ne donose samo na vrhu, već kroz dijalog, učešće i konsultacije svih članova crkvene zajednice.
Ovaj mađarski Srbin, kako piš kna, važi za jednog od najglasnijih zagovornika decentralizacije Katoličke crkve, sa različitim regionalnim oblicima i raznovrsnim izražajima katoličkog života. Istovremeno podstiče razmišljanje o pojačanoj kontinentalnoj saradnji i dijalogu lokalnih crkava u vidu „evropske crkvene skupštine“.
Kardinal podržava studentske proteste
Kao student je bio duboko impresioniran time kako je papa Jovan Pavle II, isticanjem ljudskog dostojanstva, i politički bio izuzetno uticajan.
Nemet se zalaže za verske slobode i za mir putem diplomatije, umesto naoružavanjem – i upozorava na „ideologiju neoliberalne tržišne privrede“. Podržava aktuelne studentske proteste protiv vlade u Beogradu, piše katolička novinaska agencija
I unutar Katoličke crkve se često javljao za reč. Prema njegovim rečima, u vremenu polarizacije, crkva mora biti posrednica i ne sme prepustiti debatu neofundamentalistima i identitetskim populistima.
Od Odžaka do Vatikana
Nemet je rođen 7. septembra 1956. u Odžacima, u Vojvodini, tada FNR Jugoslaviji. Njegova porodica je pripadala je katoličkoj mađarskoj manjini, zbog čega je kao dete i mladić često bio ismevan – kako je kasnije pričao, navodi kna. Pohađao je katoličku gimnaziju u Subotici, a 1977. je postao član reda Societas Verbi Divini, Stejlerski misionar ili, kako ih često nazivaju -Verbita.
Taj red je osnovan 1875. u mestu Stejl u Holandiji, po kome su i dobili ime. Verbiti, deluju u više od 70 zemalja, uključujući i Srbiju. Poznati su po tome što posebno neguju interkulturalni dijalog i angažman među narodima i religijama, i imaju zapaženu ulogu u obrazovanju sveštenika i veroučitelja, kao i duhovnom životu i savetovanju katoličkih vernika.
Master studije završio je na Katoličkom univerzitetu u Poljskoj. Za sveštenika je zaređen u Odžacima 17. aprila 1983. Prve dve godine svešteničke službe proveo je u Hrvatskoj. Zatim je do 1987. studirao u Rimu, a onda je usledio je trogodišnji boravak na Filipinima.
U Rimu je 1994. doktorirao u oblasti dogmatike, i preselio se u Beč gde je radio kao predavač, kao i u vatikanskom predstavništvu međunarodnih organizacija. Posle deset godina u Austriji, seli se u Mađarsku gde je tri godine predvodio mađarski ogranak Verbita, a bio je i generalni sekretar Mađarske biskupske konferencije.
Papa Benedikt XVI ga je 2008. imenovao za biskupa, najpre u Zrenjaninu. Od 2016. Nemet je predsednik „Međunarodne biskupske konferencije Svetih Ćirila i Metodija“, koja obuhvata Srbiju, Kosovo, Crnu Goru i Severnu Makedoniju.
Već je bio potpredsednik Saveta evropskih biskupskih konferencija, kada ga je papa Franja 2022. postavio za beogradskog nadbiskupa. Laslo Nemet je od januara 2025. i član vatikanskog tela za ekumenske odnose.


Kad neko neposredno pred rat ode da se sunča i šopinguje u Dubai – da li država treba da ga besplatno izbavi odande? Nemci kažu ne, Srbi kažu da


Posle gotovo nedelju dana intenzivnih udara i uzajamnih pretnji između Izrael i Iran, region ulazi u fazu opasne neizvesnosti - nastavljaju se napadi, diplomatski kanali pokušavaju da se ponovo otvore, a strah od šireg regionalnog sukoba sve je prisutniji. Dok se broj žrtava povećava, a civili u više gradova provode noći u skloništima, međunarodna zajednica pokušava da spreči dalje širenje rata koji već sada menja političku i bezbednosnu mapu Bliskog istoka


Pretnje, blokade i politički obračuni lidera Mađarske i Ukrajine postaju sve veći i teži. Da li nove tenzije među evropskim liderima nagoveštavaju širi sukob i novu krizu u Evropi


Ministarstvo pravde SAD objavilo je nove FBI dokumente o Džefriju Epstinu, uključujući tvrdnje žene koja optužuje Epstina i Donalda Trampa za seksualno zlostavljanje osamdesetih godina


Rat na Bliskom istoku ušao je u novu fazu. Nakon koordinisanih udara Sjedinjenih Država i Izraela na ciljeve u Iranu, Teheran odgovara raketama i dronovima širom regiona. Broj žrtava u Iranu popeo sa na 1.230. Globalna tržišta reaguje na nestabilnost energetskih tokova, zapadne zemlje evakuišu svoje državljane iz regiona i razmatraju slanje vojnih snaga u region
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve