img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kriza u Venecueli

Argentinski „recept“

05. februar 2003, 22:44 V. S
Copied

Već dva meseca traje generalni štrajk, a unutrašnje podele na pristalice i protivnike predsednika Uga Čavesa onemogućavaju rešenje, mada se ishod na duži rok ipak nazire

PODRŠKA I OSPORAVANJE: Hugo Čavez…

Cela politička karijera Uga Čavesa, predsednika Venecuele, obeležena je polemikama, pohvalama i osporavanjima, sukobom populističkih metoda i politike čvrste ruke. Padao je i dizao se, vraćao se kada su ga svi otpisivali, a i dalje je na vlasti. Međutim, gledano na duži rok, teško je verovati da će još dugo o(p)stati. Za Uga Rafaela Čaves Friasa (28. jun 1954, Sabaneta) prvi put se čulo van granica njegove zemlje 4. februara 1992, kada je sa još nekolicinom istomišljenika u uniformi pokušao neuspešan državni udar protiv tadašnjeg predsednika Karlosa Andresa Peresa. Godine 1975. završio je vojnu akademiju, a 1982. ušao je u politiku formiravši sa još dvojicom oficira Revolucionarni bolivarski (po Simonu Bolivaru) pokret 200. Pokušaj državnog udara završio je sa jednim mrtvim i 50 ranjenih. Istog dana pojavio se na televiziji, preuzeo potpunu odgovornost na sebe i – stekao popularnost!

IZ UNIFORME U POLITIKU: U govoru od samo jednog minuta uspeo je da se nametne zemljacima kao alternativa i oni su bili spremni da ga čekaju. Odležao je dve godine, već 1994. bio je na slobodi u zamenu za odricanje od uniforme. Postao je samo političar, bez jasnog opredeljenja za levicu ili desnicu. Formirao je Pokret V Republike (MVR) i na izborima 6. decembra 1998, uglavnom zahvaljujući glasovima sa levice, osvojio 56,2 odsto glasova. Postao je najmlađi predsednik u istoriji zemlje. Dužnost je preuzeo 2. februara 1999.

…i demonstracije na ulicama Karakasa

Ubrzo je iskoristio svoju popularnost i na referendumu 25. aprila iste godine dobio izuzetna ovlašćenja. Na parlamentarnim izborima, 25. jula 1999, njegova koalicija Patriotski pul dobila je 120 od 128 poslaničkih mesta.

Problemi su počeli 2000, kada je došlo vreme za ispunjavanje obećanja. Čaves je podržao „civilni sektor“ u vladi što je prouzrokovalo razlaz sa nekadašnjim saborcima iz vremena pokušaja državnog udara. Na svetlo dana izašle su razlike dojučerašnjih saradnika iz MVR-a, praćene međusobnim optužbama o korupciji. Čaves je 30. juna 2000. ponovo izabran za predsednika sa 59 odsto glasova, ali zenit njegove popularnosti već je bio prošlost. Problemi su se nastavili i 2001, posebno u novembru kada je donesen paket od 49 zakona kojima većina poslovnih ljudi nije bila zadovoljna. U decembru je održan generalni štrajk koji je bio samo uvod u nove komplikacije. U januaru 2002. došlo je do prvih velikih manifestacija protiv Čavesa, sukob se sve više produbljivao, da bi 9. aprila počeo „neograničeni generalni štrajk“. Tri dana kasnije Čaves je bio prinuđen da podnese ostavku, ali se onda dogodio tipičan latinoamerički obrt: uz pomoć vojske Čaves se vratio na vlast samo 48 sati kasnije!

Otada tinjaju duboka podela i kriza koja je već paralisala zemlju, ali još nije dostigla kulminaciju. Venecuela je od 2. decembra opet u generalnom štrajku na koji Čaves odgovara represalijama. Radnici, posebno u naftnoj industriji, dobijaju masovne otkaze, u vladu su ušla još dva visoka oficira što nikako nije odlika rastućih demokratija. Vojska je ušla u pogon Koka-kole i u jednu fabriku piva i uvela neku vrstu prinudne uprave. Država je počela da kontroliše cene, da utvrđuje kurs deviza u bankama, a ekonomisti upozoravaju da u Venecueli može da se desi isto što i u Argentini. Hiperinflacija je pred vratima, predviđa se pad bruto nacionalnog dohotka za svih 25 odsto, povećanje nezaposlenosti do 28 odsto, zatvaranje firmi, devalvacija je neminovna, odliv deviza iz zemlje je velik… Poslednja dva meseca Venecuela, jedan od najvećih izvoznika nafte, jedva da izvozi deset odsto od onoga što je doskora izvozila i čak je bila prinuđena da iz Brazila uveze 520.000 barela.

MITINZI PODRŠKE I PROTESTA: Opozicija je za 2. februar bila sazvala referéndum na kome je narod trebalo da se izjasni da li je za to da Čaves ode sa vlasti, ali je Ustavni sud suspendovao izjašnjavanje… Na ulicama Karakasa smenjuju su mitinzi podrške i protesta, čini se da Čaves još pobeđuje, ali niko ne bi mogao da kaže i da će pobediti. Doduše, on tvrdi: „Uspešno smo odbranili našu nacionalnu petrolejsku industriju pred naletom fašista i sada prelazimo u ofanzivu“, ali… međunarodna zajednica pokušava da reši krizu, bez mnogo uspeha. Nedavno je formirana grupa zemalja „prijatelja Venecuele“ u kojoj su SAD, Španija, Portugal, Meksiko, Brazil i Čile, ali je Čaves bio nezadovoljan sastavom grupe i tražio je ulazak još nekih zemalja poput Kine, Rusije, Kube, Jamajke i Trinidad/Tobaga. Želja mu nije ispunjena, a jedan od najčvršćih protivnika ideje o proširenju bio je novi brazilski predsednik Luis Inasio Lula da Silva, na čijoj je inauguraciji 1. januara ove godine Čaves bio vrlo zapažen. Predsednik Venecuele je u poslednjih 30 dana tri puta bio u Brazilu u potrazi za ekonomskom (uvoz nafte) i političkom podrškom, iako se 26. januara u Porto Alegreu, na Svetskom socijalnom forumu, pojavio nepozvan. Iskoristio je priliku da sa ustavom u ruci upozori da će njegova vlada sprovesti „ratnu ekonomiju“ kako bi se suprotstavila „nehumanoj, terorističkoj i fašističkoj ofanzivi“ kojoj je izložena njegova zemlja.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Predsednik SAD

Kuba

20.mart 2026. Jan Valter (DW)

Vojna doktrina Donalda Trampa: Da li je posle Venecuele i Irana na redu Kuba?

Uprkos predizbornim obećanjima, Donald Tramp se ispostavlja kao jedan od najmilitantnijih američkih predsednika ikada. Nakon kidnapovanja predsednika Venecuele i vojnog napada na Iran, na red bi mogla da dođe Kuba. Za sada grca pod sankcijama SAD bez nafte i struje

Lideri EU

Evropska unija

20.mart 2026. Nenad Krajcer / DW

Neće moći pored mene: Orban blokirao kredit od 90 milijardi evra za Ukrajinu

Kolege iz Evropske unije ponovo su besne na premijera Mađarske Vikora Orbana koji je blokirao kredit Ukrajini vredan 90 milijadri evra. Zašto? Pa zato što mu se može da svoje lične interese stavlja ispred jedininstva unutar EU

Američka vojska

Rat na Bliskom istoku

20.mart 2026. Artur Saliven (DW)

Koje je slabosti američke vojne industrije otkrio rat u Iranu

Rat u Iranu otvorio je pukotine u američkom vojno-industrijskom kompleksu. Dok Donald Trump traži brže povećanje proizvodnje, proizvođači oružja suočavaju se sa ograničenjima kapaciteta, sporim investicijama i neizvesnim budžetskim okvirom

Ratna avijacija

Rat na Bliskom istoku

19.mart 2026. I.M.

Iran pogodio američki F‑35, avion prinudno sleteo – pilot bezbedan

Američki F‑35 prinudno je sleteo na Bliskom istoku nakon oštećenja tokom misije iznad Irana. Pilot je bezbedan, a istraga je u toku

Evropski lideri

Evropsko ne Trampu

19.mart 2026. I.M.

Evropski lideri odbili da se pridruže američko-izraelskim napadima na Iran

Na samitu u Briselu, lideri EU su jasno stavili do znanja da neće slati vojne snage SAD i Izraelu u sukobima na Bliskom istoku, ističući energetske i humanitarne posledice rata

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure