img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Posle nemira u La Pazu

„Apolitična“ vlada

23. октобар 2003, 16:35 Vladimir Stanković
Copied

Posle iznuđene ostavke Gonsala Sančesa de Losade, privremeni predsednik Karlos Mesa sastavio je "ekspertsku i nezavisnu vladu", ali nema mnogo garancija da će uspeti da zemlju izvede iz teške ekonomske, socijalne i političke krize

Glavni grad Bolivije zove se La Paz, ali tu nema ničeg od simbolike. Umesto „mira“, što ta reč znači na španskom, Bolivija je, kroz celu istoriju, bila bure baruta i primer za političku i svaku drugu nestabilnost. Jedna analiza pokazuje da je u poslednjih 150 godina, sve do 1982, Bolivija imala u proseku jedan državni udar godišnje!

Ako je i za Južnu Ameriku, mnogo je… U poslednjih dvadesetak godina učestalost promena na čelu države smanjena je i uvedena u kakve-takve demokratske okvire, ali stabilnost je još daleko. Poslednja epizoda beskonačne bolivijske krize odvijala se proteklih dana.

NEMIRI: Demonstracije u La Pazu

Posle višemesečnih nemira i protesta masa koje su odnele više od 80 života uz stotine povređenih, dosadašnji predsednik Gonzalo Sančes de Losada bio je prinuđen da podnese ostavku. Serija grešaka koju je napravio od izbora 6. avgusta prošle godine, kada je dobio samo 22,5 odsto glasova, jedva procenat više od Evoa Moralesa, lokalnog sindikalnog lidera indijanskog porekla tako je dobila jedinu moguću završnicu. Već otišlom predsedniku, koji je utočište našao u Majamiju gde će, po svemu sudeći, zatražiti politički azil sa velikim šansama da ga dobije jer je i dosad uživao američku podršku, zamera se zbog bezuslovnog pridruživanja paktu o slobodnoj trgovini između dveju Amerika, po ideji Vašingtona, a naročito dogovora o izvozu gasa, jedinog ekonomskog resursa zemlje, u SAD i Meksiko iz čileanskih luka koje su bile bolivijske do rata 1879–1883.

Od 8,5 miliona Bolivijaca, koji žive na teritoriji dvostruko većoj, na primer, od Španije, dve trećine su ekstremno siromašne dok oko milion ljudi drži u rukama sve nacionalno bogatsvo. Jedan od najznačajnijih „proizvoda“ bio je kokain od koga su posredno i neposredno živele mnoge familije, ali je politika američkih predsednika Klintona i Buša u borbi protiv južnoameričke droge, koju je Losada podržavao, dovela do još veće bede i sukoba.

..I POSLEDICE: Novi predsednik Karlos Mesa

Za posmatrače sa strane, kao i za narod Bolivije najvažnija je činjenica da se smena vlasti obavila bez nereda. Novi (privremeni) predsednik je dosadašnji potpredsednik Karlos Mesa, 50-godišnji intelektualac, koji je političke nauke završio u Španiji, a potom i kniževnost u svojoj zemlji. Napisao je deset knjiga, neke od njih bave se istorijom Bolivije. Bio je novinar, glavni urednik lista „Ultima hora“, takođe je rukovodio jednim tv kanalom i bio osnivač bolivijske filmoteke. U polituku je ušao 2002. na poziv Losade.

Sada se nalazi na njegovom mestu, uz nadu Bolivijaca da neće načiniti iste greške. Za Losadu je jedan od njegovih kritičara rekao da „misli i govori engleski, ali ne onaj Šekspirov, već Bušov“. Mesu ne prati fama da je „američki čovek“ ali ga čeka jednako težak zadatak. Za početak, pokušao je da sastavi „ekspertsku i nezavisnu vladu“, ne gledajući ko koju partiju simpatiše, već šta može da pruži. Za sada je dobio podrsku vojske, američki ambasador u La Pazu diplomatski je rekao da će njegova zemlja „poštovati ustav Bolivije“, a od glavnih političkih rivala zasad može da računa najviše na „kratko primirje“. Evo Morales, lider Pokreta ka socijalizmu (MAS) koji okuplja odgajivače koke, izjavio je da će Mesi „dati malo vremena da vidi šta namerava“, dok je Felipe Kispe, lider lokalnog stanovništva indijanskog porekla, obećao Mesi “ 90 dana mira“, ali već najavljuje probleme zato što misli da je Mesa čovek „gringosa“ („gringo“, meksičko-južnoamerički, pomalo pogrdan, izraz za Amerikance) koji se „samo pravi kao apolitičan“. Glavne opozicione partije, Nacionalni revolucionarni pokret (MNR) i Pokret revolucionarne levice (MIR), koje su podržavale Losadu, već napadaju Mesu koji kaže da sadašnji uslovi u zemlji nisu dozvoljavali formiranje vlade od članova političkih partija i da se zato odlučio za eksperte.

U međuvremenu je formirao posebnu komisiju koja će ispitati „delovanje prethodne vlade“. Evo Morales, lider MAS-a, poslao je pismo Mesi u kome traži da ovaj preduzme korake kod vlade SAD za „ekstradiciju Losade“ pod sumnjom da je opljačkao državne fondove. „Sančes de Losada nije otišao praznih ruku iz zemlje, treba utvrditi koliko je državnih para poneo da bi u egzilu živeo kao kralj“, kaže Morales.

Iako svaka promena donosi neku nadu, situacija u Boliviji, pre svega ekonomska, takva je da su šanse Mese da uspe prilično male.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Grčka

08.јул 2025. Novak Marković

Obustava rada zbog velikih vrućina

Ministarstvo rada Grčke naredilo je obavezni prekid rada zbog vrućina do 10. jula, u periodu kada će tempertura ići preko 40 stepeni Celzijusa. Kakva je situacija u Srbiji

Koncert Marka Perkovića Tompsona na zagrebačkom Hipodromu

Hrvatska

07.јул 2025. Srećko Matić (DW)

Broj ljudi na Tompsonovom koncertu kao broj ustaških žrtava

Broj ljudi na koncertu Marka Perkovića Tompsona sličan je broju žrtava ustaškog režima koji Tompson rehabilituje, piše Frankfurter algemajne cajtung

Granični prelaz

Uvođenje graničnih prelaza u EU

07.јул 2025. Katrin Šmid / DW

Beše nekad Šengen: Granične kontrole u 13 od 29 zemalja

Članice Evropske unije uvode kontrole na granicama. Šengenski sporazum to dopušta, ali oročeno. Pa ipak, Brisel ne preduzima ništa ni kad se svi rokovi probiju

Širenje moći

06.јул 2025. Klaudija Mende / DW

Džamije i geopolitika: Kako Erdogan gradi uticaj Turske na Balkanu

Izgradnjom monumentalnih džamija širom Balkana i šire, Turska ne širi samo veru, već i svoj politički uticaj. Pod rukovodstvom Redžepa Tajipa Erdogana, verski objekti postali su deo šire geopolitičke strategije – u kojoj su minareti visoki 50 metara i političke poruke još više

Marko Perković Tompson

Hrvatska

05.јул 2025. M.S.

Tompsonov koncert: Selfi sa premijerom i ministrom policije i, opasnost od ustaških simbola

Koncert Marka Perkovića Tompsona, koji je prema mišljenju mnogih hrvatskih istoričara i političara trebalo zabraniti, ipak se održava na zagrebačkom Hipodromu. Kakve su reakcije?

Komentar

Komentar

„Antisrbin“ i „blokader“: Pumpaj Nole!

Gestom pumpanja na Vimbldonu Novak Đoković je na sebe navukao kletve i uvrede režima Aleksandra Vučića. Stavljen je u isti koš sa „blokaderima-teroristima“ i „antisrbima“

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obilazi novu deonicu auto-puta E-763

Komentar

Pakovraće – Požega: Vučić na putu iracionalnosti

I kako će vatrogasci, policajci i lekari da brinu o nebezbednim tunelima? Pa, tako što će da osmatraju brdo i budu spremni ako se brdo obruši na autobus, na primer

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučićev testosteron, nepravda i beščašće

Da li biste seli sa Aleksandrom Vučićem za kafanski sto nakon što je pomilovao naprednjačke muškarčine koje su palicom junački polomile vilicu studentkinji? Osim gubitka elementarnih moralnih kočnica, šta još stoji iza ovog čina

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1800
Poslednje izdanje

Režimsko nasilje nad građanima

Narod na barikadama Pretplati se
Iz studentskog protesta u građansku neposlušnost

Teturanje Golijata iz Ćacilenda

Ova situacija

Anatomija jedne vlasti

Lokalni izbori

Huliganski desant na Kosjerić 

Novi Sad – centar otpora

Kad se Lala najedi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure