Tako personalna nagađanja i kadrovska kuhinja, koji berlinsku političku scenu određuju od trenutka kada je postalo jasno da su izbornim rezultatima birači političarima pripremili više zagonetki nego odgovora na pitanja o raspodjeli vlasti, nisu splasnula ni imenovanjem Angele Merkel za kancelara
Specijalnoza „Vreme“ izBerlina
TEŠKI PREGOVORI: A. Merkel i G. Šreder
„Sa današnjim danom stojimo na odlučujućem raskršću, nešto smo, naime, postigli – utvrđena je baza za početak koalicionih pregovora; obje stranke time pokazuju da shvataju ozbiljno želju birača – da su spremne na poduzimanje zajedničkog napora za dobrobit Njemačke i njezinih ljudi…“ Tako je Angela Merkel, zapravo manje raspoložena nego što se moglo očekivati – ali i već sasvim na visini svoje nove državničke uloge, nakon sjednice vođstva demokršćana (CDU), u ponedjeljak poslije podne u Berlinu prezentirala dogovor koji, tri tjedna nakon izvanrednih izbora konačno otvara put ozbiljnim pregovorima za formiranje velike koalicije. Tek na inzistiranje stranih novinara, točnije novinarki koje su uporno ponavljale pitanje da li je sretna, kako se osjeća na za nju povjesni dan, Angela Merkel je pokazala mali smiješak, ipak nešto radosti zbog postizanja onoga što je bez sumnje već dugo cilj njezine, i inače po svemu besprimjerne političke karijere.
Da će ipak ona, a ne Gerhard Šreder, biti na čelu velike koalicije – kao i da je protuteža za premijersko mjesto i položaj predsjednika Bundestaga, što su također dobili konzervativni, stranke Unije stajalo je osam ministarskih položaja – u Berlinu je doduše „procurilo“ već prije podne, ali vodstvima obiju stranaka očito nije bilo sasvim lako prihvatiti dogovor. Konzervativni su ga, doduše, u skladu s danima već prakticiranom demonstracijom nepodijeljenje podrške šefici, na kraju ipak odobrili jednoglasno, ali je kod socijaldemokrata bilo sedam suzdržanih i dva glasa protiv, a najvažnija odluka iz njihova tabora. Tko će biti vicekancelar i ministar vanjskih poslova, dakle vođa drugog dijela tog političkog braka, odgođeno je za kraj koalicionih pregovora.
DOGOVORODOGOVORU: Tako personalna nagađanja i kadrovska kuhinja, koji berlinsku političku scenu određuju od trenutka kada je postalo jasno da su izbornim rezultatima birači političarima pripremili više zagonetki nego odgovora na pitanja o raspodjeli vlasti, nisu splasnula ni imenovanjem osobe koja treba voditi vladu. Naprotiv, kao da su izvjesnošću oko kancelarske fotelje pale sve one brane i sustezanja koje su bar kod nekih pratile prve sondirajuće razgovore o velikoj koaliciji. Oni, naime, koji su se prije sklapanja „dogovora o dogovoru“ ipak još nadali da će možda ostati u nekoj kombinaciji za vlast, Liberalna stranka i Zeleni sada više očito ne vide nikakvih razloga za nježnost.
„Rakija je rakija, a služba služba – naš osobno dobar odnos će ostati kakav je bio, ali od sada će gospođa Merkel kao vjerojatna šefica jedne nove velike koalicije u nama imati konstruktivnu, tvrdu i vrlo kritičnu opoziciju“ – tim je riječima na konačni dogovor velikih o kancelarskom položaju u Berlinu još istog popodneva reagirao šef Liberalne stranke Vesterfel. FDP time, rekao je, definitivno prelazi u opoziciju i s tog položaja neće u Bundestagu kod glasanja podržati šeficu nove vlade. Osim toga „novo se zapravo u ovom slučaju drži u granicama: da bi dobili kancelarski položaj, konzervativni su se odrekli svih najvažnijih dijelova svog programa, a time i svega onoga što je zaista moglo značiti novi početak za Njemačku“, smatra Vesterfel. Zaista, područja za koja su u predizbornoj kampanji konzervativni nudili sasvim nove koncepte, kao što su zdravstvo, financijska i porezna politika, ukidanje tarifne autonomije, ili smanjivanje subvencija za rudnike i tešku industriju – zbog podjele resora po kojoj portfelje rada, financija, pravosuđa, ekologije, prometa, razvojne pomoći i vanjskih poslova preuzimaju crveni – teško da će moći biti reformirana na način primjeren velikim najavama o „novom početku“.
„Umjesto toga, to je politika najmanjeg zajedničkog nazivnika, to nije novi početak za našu zemlju nego nastavak socijaldemokratske, državno dirigirane preraspodjele…“, smatra Vesterfel koji je i inače tragični junak ovih izbora; s jednim od najboljih rezultata u poslijeratnoj povijesti, FDP ide u opoziciju. Kritični prema svom bivšem partneru u vlasti su odjednom izričito postali i Zeleni: „Loš je znak što se već na samom početku koalicije politički sadržaji čine najmanje važnima… najprije se dijele položaji, onda dogovaraju pozicije… a građani i građanke uzalud pitaju što će im donijeti ta nova vlada…“, kaže šef stranke Bitikofer. Ironizirati žar kojim su se u danima nakon izbora veliki bacili na personalna pitanja, Zelenima to pada lakše što je njihov prvi čovjek, Fišer, bez puno oklijevanja ispraznio mjesto. Doduše, ne bez poruke u svom stilu: „dolazi vrijeme plejbek političara, tu ja ne želim sudjelovati“.
KRALJICABEZZEMLJE: Možda na kraju tako misli i kancelar Šreder – u svakom slučaju inače dobro obaviješteni berlinski kuloari samo nagađaju o njegovoj daljoj političkoj sudbini. Poznato je samo da je sva ponuđena mjesta – od vicekancelarskog do raznih portfelja, odbio riječima: „To se ne uklapa u moje životne planove.“ Nagađanja u međuvremenu idu od potpunog povlačenja iz politike do mogućnosti da Šreder preuzme stranku, a sadašnji šef SPD-a Franc Mintefering vicekancelarski položaj. U svakom slučaju, pregovori o velikoj koaliciji počinju idućeg tjedna, a nova bi vlada trebala stajati do sredine idućeg mjeseca – a personalije su, kažu, na redu tek pri kraju.
Dan nakon što je objavljeno da će biti na čelu vlade, jasno je i zašto Angela Merkel nije pokazivala veliku sreću kada je objavljivala tu vijest. U prvim anketama čak je 49 odsto upitanih Nijemaca izjavilo da nisu zadovoljni tom odlukom, u njezinoj stranci su počele kritike zbog podjele ministarstava i svađe oko kompetencija, iz SPD-a stižu razne poruke upozorenja, a štampa je naziva „kraljicom bez zemlje“. Biti prvi ženski šef njemačke vlade svakako je ostvarenje političkog sna gospođe Merkel, ali i ovog puta se zapravo potvrđuje da ostvarenje snova nije najbolje što se nekome može dogoditi. Uostalom, sve do uspješnog okončanja pregovora o velikoj koaliciji teoretski su mogući i drugačiji raspleti.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Izbor predsedničkih kandidata ko će im biti potpredsednik jasno ukazuje na to koja se ciljna grupa gađa na izborima. Donald Tramp se opredelio za Džejmsa Dejvida Vensa, mlađeg, belog muškarca koji ne preza od konfrontacija, koji spada u tvrdo jezgro branitelja lika i dela bivšeg predsednika
Više od polovine nevakcinisane dece živi u 31 zemlji koje karakteriše krhko i nestabilno, oružanim sukobima opterećeno okruženje. Tračak svetla je porast broja devojčica koje su se vakcinisale protiv humanog papilomavirusa (HPV)
Prema tumačenju Aleksandra Vulina, Ane Brnabić ili Ivice Dačića jasno je da je posle atentata na Donalda Trampa potencijalna meta predsednik Srbije Aleksandar Vučić jer se i on „zalaže za drugačiji svet i mir u Ukrajini“, jer i njega napadaju „elita“ i "njeni" mediji
Nakon napada Rusije na Ukrajinu u Evropi se rasplamsala diskusija o ponovnom uvođenju obaveznog vojnog roka. Postoje argumenti i za i protiv, ali jedan je, čini se, presudan – motivacija mladih ljudi
Za žrtve jučerašnjeg neuspelog atentata na Donalda Trampa, njegov tim skuplja donaciju od milion dolara. Ivanka Tramp i njen suprug Džared Kušner donirali su 10.000 dolara. Sad je najvažnije jedinstvo, rekao je predsednički kandidat Tramp
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Pristao je da bude režimska maskota, da svakom prilikom istakne doprinos predsednika države, da mu bude pri ruci za slikanje, da mu se nađe na spiskovima podrške... I sve je bio sličniji naprednjačkim funkcionerima, da bi se nakon slabih rezultata u Nemačkoj u potpunosti pretvorio u bahatog i samoljubivog naprednjaka, koji ne podnosi kritiku, niti pomišlja na samokritiku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!