img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nemačka

Angela na cilju?

12. oktobar 2005, 23:01 Lidija Klasić
Copied

Tako personalna nagađanja i kadrovska kuhinja, koji berlinsku političku scenu određuju od trenutka kada je postalo jasno da su izbornim rezultatima birači političarima pripremili više zagonetki nego odgovora na pitanja o raspodjeli vlasti, nisu splasnula ni imenovanjem Angele Merkel za kancelara

Specijalno za „Vreme“ iz Berlina

TEŠKI PREGOVORI: A. Merkel i G. Šreder

„Sa današnjim danom stojimo na odlučujućem raskršću, nešto smo, naime, postigli – utvrđena je baza za početak koalicionih pregovora; obje stranke time pokazuju da shvataju ozbiljno želju birača – da su spremne na poduzimanje zajedničkog napora za dobrobit Njemačke i njezinih ljudi…“ Tako je Angela Merkel, zapravo manje raspoložena nego što se moglo očekivati – ali i već sasvim na visini svoje nove državničke uloge, nakon sjednice vođstva demokršćana (CDU), u ponedjeljak poslije podne u Berlinu prezentirala dogovor koji, tri tjedna nakon izvanrednih izbora konačno otvara put ozbiljnim pregovorima za formiranje velike koalicije. Tek na inzistiranje stranih novinara, točnije novinarki koje su uporno ponavljale pitanje da li je sretna, kako se osjeća na za nju povjesni dan, Angela Merkel je pokazala mali smiješak, ipak nešto radosti zbog postizanja onoga što je bez sumnje već dugo cilj njezine, i inače po svemu besprimjerne političke karijere.

Da će ipak ona, a ne Gerhard Šreder, biti na čelu velike koalicije – kao i da je protuteža za premijersko mjesto i položaj predsjednika Bundestaga, što su također dobili konzervativni, stranke Unije stajalo je osam ministarskih položaja – u Berlinu je doduše „procurilo“ već prije podne, ali vodstvima obiju stranaka očito nije bilo sasvim lako prihvatiti dogovor. Konzervativni su ga, doduše, u skladu s danima već prakticiranom demonstracijom nepodijeljenje podrške šefici, na kraju ipak odobrili jednoglasno, ali je kod socijaldemokrata bilo sedam suzdržanih i dva glasa protiv, a najvažnija odluka iz njihova tabora. Tko će biti vicekancelar i ministar vanjskih poslova, dakle vođa drugog dijela tog političkog braka, odgođeno je za kraj koalicionih pregovora.

DOGOVOR O DOGOVORU: Tako personalna nagađanja i kadrovska kuhinja, koji berlinsku političku scenu određuju od trenutka kada je postalo jasno da su izbornim rezultatima birači političarima pripremili više zagonetki nego odgovora na pitanja o raspodjeli vlasti, nisu splasnula ni imenovanjem osobe koja treba voditi vladu. Naprotiv, kao da su izvjesnošću oko kancelarske fotelje pale sve one brane i sustezanja koje su bar kod nekih pratile prve sondirajuće razgovore o velikoj koaliciji. Oni, naime, koji su se prije sklapanja „dogovora o dogovoru“ ipak još nadali da će možda ostati u nekoj kombinaciji za vlast, Liberalna stranka i Zeleni sada više očito ne vide nikakvih razloga za nježnost.

„Rakija je rakija, a služba služba – naš osobno dobar odnos će ostati kakav je bio, ali od sada će gospođa Merkel kao vjerojatna šefica jedne nove velike koalicije u nama imati konstruktivnu, tvrdu i vrlo kritičnu opoziciju“ – tim je riječima na konačni dogovor velikih o kancelarskom položaju u Berlinu još istog popodneva reagirao šef Liberalne stranke Vesterfel. FDP time, rekao je, definitivno prelazi u opoziciju i s tog položaja neće u Bundestagu kod glasanja podržati šeficu nove vlade. Osim toga „novo se zapravo u ovom slučaju drži u granicama: da bi dobili kancelarski položaj, konzervativni su se odrekli svih najvažnijih dijelova svog programa, a time i svega onoga što je zaista moglo značiti novi početak za Njemačku“, smatra Vesterfel. Zaista, područja za koja su u predizbornoj kampanji konzervativni nudili sasvim nove koncepte, kao što su zdravstvo, financijska i porezna politika, ukidanje tarifne autonomije, ili smanjivanje subvencija za rudnike i tešku industriju – zbog podjele resora po kojoj portfelje rada, financija, pravosuđa, ekologije, prometa, razvojne pomoći i vanjskih poslova preuzimaju crveni – teško da će moći biti reformirana na način primjeren velikim najavama o „novom početku“.

„Umjesto toga, to je politika najmanjeg zajedničkog nazivnika, to nije novi početak za našu zemlju nego nastavak socijaldemokratske, državno dirigirane preraspodjele…“, smatra Vesterfel koji je i inače tragični junak ovih izbora; s jednim od najboljih rezultata u poslijeratnoj povijesti, FDP ide u opoziciju. Kritični prema svom bivšem partneru u vlasti su odjednom izričito postali i Zeleni: „Loš je znak što se već na samom početku koalicije politički sadržaji čine najmanje važnima… najprije se dijele položaji, onda dogovaraju pozicije… a građani i građanke uzalud pitaju što će im donijeti ta nova vlada…“, kaže šef stranke Bitikofer. Ironizirati žar kojim su se u danima nakon izbora veliki bacili na personalna pitanja, Zelenima to pada lakše što je njihov prvi čovjek, Fišer, bez puno oklijevanja ispraznio mjesto. Doduše, ne bez poruke u svom stilu: „dolazi vrijeme plejbek političara, tu ja ne želim sudjelovati“.

KRALJICA BEZ ZEMLJE: Možda na kraju tako misli i kancelar Šreder – u svakom slučaju inače dobro obaviješteni berlinski kuloari samo nagađaju o njegovoj daljoj političkoj sudbini. Poznato je samo da je sva ponuđena mjesta – od vicekancelarskog do raznih portfelja, odbio riječima: „To se ne uklapa u moje životne planove.“ Nagađanja u međuvremenu idu od potpunog povlačenja iz politike do mogućnosti da Šreder preuzme stranku, a sadašnji šef SPD-a Franc Mintefering vicekancelarski položaj. U svakom slučaju, pregovori o velikoj koaliciji počinju idućeg tjedna, a nova bi vlada trebala stajati do sredine idućeg mjeseca – a personalije su, kažu, na redu tek pri kraju.

Dan nakon što je objavljeno da će biti na čelu vlade, jasno je i zašto Angela Merkel nije pokazivala veliku sreću kada je objavljivala tu vijest. U prvim anketama čak je 49 odsto upitanih Nijemaca izjavilo da nisu zadovoljni tom odlukom, u njezinoj stranci su počele kritike zbog podjele ministarstava i svađe oko kompetencija, iz SPD-a stižu razne poruke upozorenja, a štampa je naziva „kraljicom bez zemlje“. Biti prvi ženski šef njemačke vlade svakako je ostvarenje političkog sna gospođe Merkel, ali i ovog puta se zapravo potvrđuje da ostvarenje snova nije najbolje što se nekome može dogoditi. Uostalom, sve do uspješnog okončanja pregovora o velikoj koaliciji teoretski su mogući i drugačiji raspleti.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Slovenija

22.mart 2026. S. Ć.

Parlamentarni izbori u Sloveniji: Liberali pobedili desničare

Na parlamentarnim izborima u Sloveniji za dlaku je pobedio liberalni Pokret Sloboda premijera Roberta Goloba desničarsku Slovenačku demokratsku stranku Janeza Janše

Bliski istok

22.mart 2026. Kersten Knip/DW

Katar, Saudijska Arabija, Emirati: Da li i dalje veruju Trampu

Da li zemlje Persijskog zaliva i dalje veruju Americi da drži pod kontrolom situaciju na Bliskom istoku?

Janez Janša u kaputu sa kravatom okružen mikrofonima i kamerama

Izbori u Sloveniji

22.mart 2026. Gaj De Loni (DW)

Robert Golob sa harmonikašem iz centra Ljubljane protiv Janeza Janše

Parlamentarni izbori u Sloveniji održavaju se u nedelju, 22. marta. Favoriti su vladajući Pokret Sloboda i opoziciona Slovenačka demokratska stranka, ali će svima biti potrebne i manjinske stranke

Lice Donalda Trampa pred velikom američkom zastavom

Rat na Bliskom istoku

22.mart 2026. A.I.

Trampov ultimatum Iranu: Ako za 48 sati Ormuski moreuz ne bude otvoren, uništiću vam elektrane

Predsednik SAD Donald Tramp postavio je ultimatum Teheranu: ako za 48 sati ne bude otvoren Ormuski moreuz, razoriće iranske elektrane

Donald Tramp

Donald Tramp

21.mart 2026. B. B.

CNN: Tramp je izgubio kontrolu nad ratom sa Iranom

Tramp besni što ne može jednostavno da naredi Evropljanima da pošalju brodove da otvore Ormuski moreuz, piše u analizi novinar Si-En-Ena (CNN) Stiven Kolinson

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure