img
Loader
Beograd, 31°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

SAD

Američka kultura oružja

15. јун 2022, 19:58 Slobodan Kostić
fotografije: ap photo
BESKRAJNA NATEZANJA BEZ REZULTATA: Pristalice...
Copied

Mada su predstavnici demokrata i republikanaca u Kongresu, nakon tri decenije bezuspešnih pokušaja, pre par dana konačno postigli dogovor o pooštravanju zakona o oružju, uvek kada se počine nova masovna ubistva, kakva su se nedavno dogodila u Njujorku i Teksasu, upire se prstom na jednu organizaciju – Nacionalnu asocijaciju za oružje (The National Rifle Association – NRA)

Za “Vreme” iz Majamija

Svakog kupca u Volmartu, kada krene da plati ono što je natrpao u kolica, ukoliko je među tim stvarima barem jedno pivo, na ekranu kase tokom skeniranja robe dočekaće poruka da potraži pomoć prodavca. Dok kamera sa uređaja za naplaćivanje prati njegovo ponašanje, bez obzira što je ponekad više nego jasno da je tih par limenki badvajzera namenjeno za prekraćivanje penzionerskih dana, dolazi neko od zaposlenih, traži od vremešnog pivopije lični dokument kojim se potvrđuje da ima više od dvadeset jedne godine, prislanja svoj elektronski bedž na kasu i dopušta mu da plati račun. Prema onima koji su, u nekoj od obližnjih prodavnica oružja, krenuli da se opreme nečim ubitačnijim od badvajzera, osoblje neće biti tako strogo.

Dovoljno je da kupac, bez obzira što je katkad više nego očigledno da još nije završio srednju školu, dokaže da je punoletan.

Nije tu stvar u samovolji onih koji prodaju pivo ili oružje, već u američkim zakonima koji propisuju da u godinama kada neko, na primer, može slobodno da kupi poluautomatsku, jurišnu pušku AR-15 sa magacinom od 30 metaka, nije dovoljno sazreo za čašu vina ili piva.

I svaki put kada oni koji su se naoružali pucaju na bespomoćne životinje u šumama ili, još gore, ubijaju ljude po gradovima, pokreće se ista priča o kontroli naoružanja. Mada su predstavnici demokrata i eepublikanaca u Kongresu, nakon tri decenije bezuspešnih pokušaja, pre par dana konačno postigli dogovor o pooštravanju zakona o oružju, uvek kada se počine nova masovna ubistva, kakva su se nedavno dogodila u Njujorku i Teksasu, upire se prstom na jednu organizaciju sa sedištem u Ferfaksu.

KRVAVI BILANS BEZ KRAJA

U jednoj od betonskih zgrada sa zatamnjenim prozorima poslovnog distrikta Ferfaksa u Virdžiniji, koji se stapa sa dalekim predgrađima Vašingtona, nalazi se centrala Nacionalne asocijacije za oružje (The National Rifle Association – NRA), koju mnogi smatraju odgovornom za tragediju u Juvaldeu, ali i za mnogo više od toga. Ne samo što je osamnaestogodišnji Ramos, legalno kupljenim oružjem, ubio svoju baku, devetnaest đaka i dvoje nastavnika, već je odmah nakon toga u Hjustonu, gde je posle masakra održana godišnja konvencija tog udruženja, upucano iz kamioneta u pokretu troje ljudi.

Tu, međutim, nije bio kraj. Ispred noćnog kluba u Omahi, Nebraska, odmah potom je ubijen jedan mladić, dok je troje ranjeno; u Feniksu, Arizona, stradala je jedna tinejdžerka, nakon što je policija upala na žurku, posle čega je došlo do pucnjave u samoj zgradi, na parkingu i ulici, tokom koje je ranjeno osmoro mladih ljudi, od kojih je dvoje i dalje u kritičnom stanju; u Česteru, takođe u Virdžiniji, u bolnici je smešteno šestoro ranjenih srednjoškolaca, a jedan od njihovih drugova umro je na ulici dok su vozila hitne pomoći jurila prema Stepni roudu gde su proslavljali maturu; tri osobe su poginule, a 11 ranjeno u pucnjavi u Filadelfiji, toliko je ubijeno u Čatanogi, Tenesi; u Saginou, Mičigen, stradalo je još troje ljudi, u Los Anđelesu, Kalifornija, ostao je nakon pucnjave na ulici isti broj žrtava… Ali, sve ovo je samo mali isečak iz dugog, tragičnog niza, s obzirom da je od početka godine zabeleženo 250 masovnih pucnjava u kojima je ubijeno 278, a ranjeno 1357 ljudi.

Za to vreme, Nacionalna asocijacije za oružje nudi u svom zdanju brojne povlastice za članove, uključujući i pucanje iz različitog oružja po ceni od 10 dolara onima koji su vlasnici članske karte na kojoj piše: “Najsigurnije mesto slobode”. Ostali, koji nisu stekli tu privilegiju, moraće da plate duplo više, ali se na licu mesta može popuniti formular za godišnje članstvo koje košta 50 dolara.

FAMOZNI DRUGI AMANDMAN

Texas School Shooting Guns
…i protivnici lakog kupovanja oružja

I svaki put kada se čuju podaci o oružanom nasilju koji iz godine u godinu zvuče sve poraznije, protivnici prodaje oružja svaljuju odgovornost na lobiste, proizvođače i prodavce, dok se zagovornici naoružavanja pozivaju na Drugi amandman američkog Ustava, koji govori o tome kako “postojanje obučene policije, nužne za sigurnost u slobodnoj državi, ne sme uticati na pravo naroda na posedovanje i nošenje oružja”. Prvima se ovog puta priključio i predsednik SAD Džozef Bajden, prizivajući u pomoć i “ime Božije” u suprotstavljanju “oružarskom lobiju”. Ruku na srce, proizvođača i prodavaca oružja, uključujući i one koji huškaju građane da se naoružaju, ima širom sveta, ali nigde nema 125 komada vatrenog oružja na 100 stanovnika, niti u bilo kojoj državi pogine godišnje više od 45.000 ljudi od vatrenog oružja.

Dobro sad, na drugim mestima nema ni organizacije poput Nacionalne asocijacije za oružje koja, sa skoro pet miliona članova, godišnje troši 250 miliona dolara na svoje aktivnosti, koje uključuju i donacije političarima koji dele njihove vrednosti. Ali svako ko je došao u Ameriku a da mu prethodna adresa nije bila u Jemenu, koji za SAD neznatno zaostaje po broju komada oružja, sigurno će se iznenaditi kako se jednostavno dolazi do, na primer, jurišne puške.

Na Floridi je, na primer, za kupovinu oružja dovoljna vozačka dozvola, koja se dobija na osnovu dva dokaza da živite na određenoj adresi, za šta najčešće služe ugovor o iznajmljenom stanu i potvrda o osiguranju kola. Osim dokaza da imate sklonište i sredstvo da savladate rastojanja, mora se proći i neki sistem provere, koji obavljaju oni koji prodaju oružje. Ukoliko niste osuđivani na kaznu zatvora dužu od jedne godine, niste počinili teška kriminalna dela, porodično nasilje ili nemate dijagnozu ozbiljnog psihičkog poremećaja, nema prepreka da se odmah pazari nešto sa rafova, mada verovatno samo onaj Bajdenov bog, koga je prizivao u očajanju nakon nedavnih ubistava, zna kakvi se podaci nalaze u bazama koje služe za proveru.

U Americi je, na primer, zabranjeno da imate dve vozačke dozvole, ali ukoliko menjate adresu, bar tako je u Majamiju, izdaju vam novi dokument, a kažu vam da onaj stari odmah iseckate makazama. Ako nemate pri ruci švajcarski nožić sa 20 sečiva, makazama, lupom, lenjirom, testerama, klještima, otvaračem za flaše, šrafcigerom… i svakojakim šiljcima koji, zajedno sa mačetama, zauzimaju počasno mesto u jednoj prodavnici hladnog oružja odmah preko puta Grand central marketa u Los Anđelesu, možda taj stari dokument silom prilika ubacite u pretinac kola za neko kasnije uništavanje. Ako vas u međuvremenu zaustavi policija negde na putu, dok onaj dokument koji ne treba da bude isečen stoji zaboravljen kod kuće na stolu, služba reda i zakona, nakon poduže provere na kompjuteru koji im je montiran pored sedišta, ne nalazi ništa sumnjivo, bez obzira što na ta dva dokumenta stoje dve potpuno različite godine isteka važenje.

ORUŽJE MOŽE, PIVO NE MOŽE

Šta zapravo piše na kompjuteru policajca teško je reći, iz svojih kola tokom provere i tako ne smete da mrdnete, mnogi su tu nepromišljenost platili glavom. Stakla na njihovim automobila su tamnija od onih u Nacionalnoj asocijaciji za oružje u Vipls Mil roudu, mada se povremeno, kada prođete pored onih koji su parkirani negde na ulicama, može nazreti kako gledaju okršaj Kanzasa i San Franciska na Superboulu. Da li oni koji u prodavnicama oružja u Majamiju drže vašu ličnu kartu pored ekrana kompjutera vide isto što i policija ili, možda, umesto Superboula gledaju bejzbol, teško je reći, ali nakon prodavčevog razgledanja ekrana obično se brzo pređe na razgovor o cenama. Pištolj može da se kupi za 200-300 dolara, mada će vam odmah reći da to “ništa ne valja” i da ne gledate ništa ispod pet stotina. Naravno, potrebno je da imate osamnaest godina.

Predstavnici demokrata i republikanaca nisu mogli da se slože oko toga da se ta granica podigne do uzrasta kada je dozvoljeno da se legalno pije pivo. Nisu se saglasili ni oko toga da se zabrani slobodna prodaja jurišnog oružja, niti da se uvedu neke opsežnije provere svih onih koji žele da se naoružaju. Načelno su se dogovorili jedino da se više ulaže za staranje o mentalnom zdravlju, da se opsežnije proveravaju mlađi od 21 godine koji žele da kupe ubitačni AR-15, uvedu federalne licence za prodavce oružja i poveća bezbednost u školama. No, dug je put od dogovora do zakona, ko zna koliko njih neće biti u života dok se novi propisi usvoje u Kongresu.

Koliko su sve to za američkog predsednika “važni koraci u pravom smeru” toliko je onima koji žive od proizvodnje, prodaje i lobiranja jasno da mogu mirno da spavaju. Oružje, uključujući i ono jurišno, moći će i dalje da se prodaje svima, bez dozvola i ograničenja onoga što građani Amerike drže po svojim domovima ili čak javno nose na ulicama, što je slučaj u Teksasu, Tenesiju, Juti, Montani, Ajovi i Arkanzasu; to je ionako samo folklorni deo onoga što se naziva “američkom kulturom oružja”.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Grčka

08.јул 2025. Novak Marković

Obustava rada zbog velikih vrućina

Ministarstvo rada Grčke naredilo je obavezni prekid rada zbog vrućina do 10. jula, u periodu kada će tempertura ići preko 40 stepeni Celzijusa. Kakva je situacija u Srbiji

Koncert Marka Perkovića Tompsona na zagrebačkom Hipodromu

Hrvatska

07.јул 2025. Srećko Matić (DW)

Broj ljudi na Tompsonovom koncertu kao broj ustaških žrtava

Broj ljudi na koncertu Marka Perkovića Tompsona sličan je broju žrtava ustaškog režima koji Tompson rehabilituje, piše Frankfurter algemajne cajtung

Granični prelaz

Uvođenje graničnih prelaza u EU

07.јул 2025. Katrin Šmid / DW

Beše nekad Šengen: Granične kontrole u 13 od 29 zemalja

Članice Evropske unije uvode kontrole na granicama. Šengenski sporazum to dopušta, ali oročeno. Pa ipak, Brisel ne preduzima ništa ni kad se svi rokovi probiju

Širenje moći

06.јул 2025. Klaudija Mende / DW

Džamije i geopolitika: Kako Erdogan gradi uticaj Turske na Balkanu

Izgradnjom monumentalnih džamija širom Balkana i šire, Turska ne širi samo veru, već i svoj politički uticaj. Pod rukovodstvom Redžepa Tajipa Erdogana, verski objekti postali su deo šire geopolitičke strategije – u kojoj su minareti visoki 50 metara i političke poruke još više

Marko Perković Tompson

Hrvatska

05.јул 2025. M.S.

Tompsonov koncert: Selfi sa premijerom i ministrom policije i, opasnost od ustaških simbola

Koncert Marka Perkovića Tompsona, koji je prema mišljenju mnogih hrvatskih istoričara i političara trebalo zabraniti, ipak se održava na zagrebačkom Hipodromu. Kakve su reakcije?

Komentar

Komentar

„Antisrbin“ i „blokader“: Pumpaj Nole!

Gestom pumpanja na Vimbldonu Novak Đoković je na sebe navukao kletve i uvrede režima Aleksandra Vučića. Stavljen je u isti koš sa „blokaderima-teroristima“ i „antisrbima“

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obilazi novu deonicu auto-puta E-763

Komentar

Pakovraće – Požega: Vučić na putu iracionalnosti

I kako će vatrogasci, policajci i lekari da brinu o nebezbednim tunelima? Pa, tako što će da osmatraju brdo i budu spremni ako se brdo obruši na autobus, na primer

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučićev testosteron, nepravda i beščašće

Da li biste seli sa Aleksandrom Vučićem za kafanski sto nakon što je pomilovao naprednjačke muškarčine koje su palicom junački polomile vilicu studentkinji? Osim gubitka elementarnih moralnih kočnica, šta još stoji iza ovog čina

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1800
Poslednje izdanje

Režimsko nasilje nad građanima

Narod na barikadama Pretplati se
Iz studentskog protesta u građansku neposlušnost

Teturanje Golijata iz Ćacilenda

Ova situacija

Anatomija jedne vlasti

Lokalni izbori

Huliganski desant na Kosjerić 

Novi Sad – centar otpora

Kad se Lala najedi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure