img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Grčka i Evropa – Pretnja najezdom emigranata

Ako se otvore Eolovi mehovi

11. март 2015, 19:18 Georgios Stamkos, Milica Kosanović
Copied

Grčka preti da će pustiti milione ilegalnih imigranata u pravcu Evrope, jer ne može više da izdrži ekonomski pritisak. Sa njima bi na Zapad moglo da stigne i hiljade džihadista. Briselu i Berlinu se nimalo ne sviđaju pretnje grčkih partnera. Govori se o uceni

Za „Vreme“ iz Soluna

„Ako Grčka ekonomski kolabira, milioni imigranata i hiljade džihadista će doći u Evropu“, izjavio je krajem prošle nedelje ministar spoljnih poslova Grčke Nikos Kodzias na samitu ministara spoljnih poslove Evropske unije u Rigi i izazvao pravu pometnju.

Kodzias je podsetio evropske partnere na važan geostrateški položaj Grčke koji ne bi trebalo potceniti, jer je zemlja uprkos ekonomskoj krizi u suštini i dalje „oaza stabilnosti“ u Jugoistočnoj Evropi i na istočnom Mediteranu. Trpeći ogromne troškove, Atina nastavlja da štiti spoljne granice Evrope od talasa ilegalnih imigranata i islamskih terorista, rekao je bivši komunista i dodao: „Zapadni Balkan je destabilizovan. Zajedno sa Ukrajinom, Sirijom, Irakom i Severnom Afrikom stvara se srp nestabilnosti. Mora se pronaći drugačiji način ophođenja prema Grčkoj, jer to nalaže geostrateška nužnost.“ Kodzias nije krio svoje proruske stavove i otvoreno se zalagao protiv novih sankcija Moskvi.

Na istoj talasnoj dužini za reč se 8. marta javio i ministar odbrane Panos Kamenos na nacionalnom veću svoje desničarske stranke ANEL (Nezavisni Grci), koja je koalicioni partner levičarske Sirize. On je upozorio da će grčka vlada suspendovati sporazum „Dablin II“ o azilantima i poslati ilegalne emigrante koji se nalaze na grčkoj teritoriji „u Berlin“, ukoliko partneri i poverioci Grčke budu nastavili da je pritiskaju. „Vrlo je moguće da među njima ima i pripadnika Islamske države“, naglasio je Kamenos.

GEOSTRATEŠKO PITANJE: Na očigledno provokativne izjave dvojice grčkih ministara usledile su burne reakcije, kako unutar zemlje tako i u Evropi. Međutim, činjenica je da Grčka, što je više kreditori pritiskaju uza zid, sve odlučnije igra na kartu svog geopolitičkog položaja i naročito imigrantskog pitanja. U Grčkoj, u kojoj živi jedanaest miliona stanovnika, nikada nije bilo moguće precizno izračunati broj imigranata i izbeglica. Razlog je upravo to što se većina njih ilegalno, bez pasoša, nalazi u zemlji i što nigde nisu registrovani.

Pored otprilike 700.000 legalnih imigranata (od kojih je polovina došla iz Albanije) procenjuje se da se u Grčkoj nalazi barem milion ilegalnih imigranata i izbeglica, koji većinom dolaze sa Bliskog i Srednjeg istoka i iz Afrike, iz zemalja kao što su Pakistan, Avganistan i Sirija. Većina njih nije stigla u Grčku sa namerom da tu i ostane, nego da nastave ka centralnoj i severnoj Evropi. Međutim, pošto Grčka nema kopnene granice ni sa jednom od bogatih evropskih zemalja, ilegalni imigranti su se ovde „zaglavili“.

Drugi razlog je što je grčka kopnena granica sa Turskom duga oko 200 km, a mnoga grčka ostrva u istočnom Egejskom moru, kao što su Rodos, Lezbos, Hios, Samos itd. nalaze se na svega par kilometara od turske obale. Ne prođe nijedan dan a da u Grčku ne uđu stotine imigranata preko reke Marice (Evros) na grčko-turskoj granici ili da turski trgovci robljem ne istovare stotine iscrpljenih Sirijaca i drugih izbeglica na neko od grčkih ostrva.

Procenjuje se da svake godine grčku kopnenu ili morsku granicu pokušava da pređe oko 200.000 ilegalnih imigranata, a taj broj se neprestano uvećava zbog situacije u Siriji. Grčka pogranična policija uspeva da uhapsi jedan deo ovih imigranata i šalje ih u razne prihvatne centre, koji više liče na logore i zatvore nego na centre za pružanje utočišta napaćenim ljudima. Obično ih nakon šest meseci puštaju na slobodu sa privremenim dokumentom koji im daje pravo da ostanu u zemlji najduže mesec dana, a zatim da se vrate u svoju domovinu. Većina njih ne želi da se vrati tamo odakle je pobegla, ilegalno ostaje u Grčkoj i traži način kako da stigne do zapadne Evrope.

Tako se Grčka pretvorila u „magacin jadnih ljudskih bića“, kako to opisuje premijer Aleksis Cipras, koji uporno zahteva da se po tom pitanju uradi nešto na evropskom nivou, jer Grčka prosto ne može više da izdrži taj pritisak.

NEHUMANI USLOVI: „Logor“ za izbeglice u Filakiju;…

RAZLIČITI STAVOVI: Iako je predizborni program Sirize bio velikodušan prema ilegalnim imigrantima, jer je obećavao ukidanje sabirnih centara i uvećano pružanje azila, izgleda da Cipras shvata da će morati da preispita stavove po pitanju imigranata. Mnogi članovi vlade, posebno oni iz stranke ANEL, ne slažu se sa mnogim tačkama predizbornog Sirizinog programa za imigrante. Desničarska opozicija i neonacistička Zlatna zora su takođe uvek spremne za zloupotrebu nesrećnih imigranata zarad izazivanja ksenofobije i straha kod Grka.

fotografije: reuters
…kontrola tamnoputih sugrađana

Sa programom Sirize o ilegalnim imigrantima ne slaže se ni Janis Panusis, kriminolog i univerzitetski profesor univerziteta, koji je na čelu Ministarstva za zaštitu građana (odgovoran za policiju i unutrašnju bezbednost). On je član Demokratske levice (DIMAR), koja je relativno bliska ideologiji Sirize. Sve dok se ne konkretizuje politika nove vlade o migracionom pitanju, kaže Panusis, „policija će se držati zakona. Ona neće sprovoditi operaciju „Metla“ kao prethodna vlada, neće davati senzacionalističke izjave u medijima, kako se ne bi povećavao već ionako dovoljno izražen rasizam u društvu. „Međutim“, objašnjava ministar, „nemoguće je da država hapsi Grke koji se ne pridržavaju zakona, a da ne hapsi strance koji krše zakon.“ Upozorio je na činjenicu da je imigracioni problem „tempirana bomba“ ne samo za grčko društvo nego i za samu vladu koja je pozvana da uspostavi ravnotežu između ideologije i realnosti.

Zamenica ministra za imigracionu politiku, levičarka Anastasija Hristodulopulu, zalaže se za socijalnu integraciju izbeglica, bez stvaranja novih „geta“ kojima se zastrašuje društvo. Između ostalog, planira se stvaranje zajedničkog fonda za izbeglice (uz finansijsku pomoć Evropske unije), za iznajmljivanje praznih hotela i apartmana u kojima bi imigranti mogli da ostanu neko vreme, kao i ubrzavanje procedure za dobijanje azila. Po njenim rečima, današnji pritvorni centri za ilegalne imigrante, kao što je npr. Amigdaleza u blizini Atine, gde je pre mesec dana još jedan imigrantski „pritvorenik“ počinio samoubistvo, biće pretvoreni u „centre slobodnog gostoprimstva“, u koje će izbeglice slobodno moći da ulaze i izlaze. „Ovi ljudi ne mogu biti pritvoreni neograničeno. Po zakonu smo obavezni da im obezbedimo tolerantan status, što znači šestomesečni privremeni boravak, pod uslovom da se javljaju u policijskoj stanici dva puta mesečno i tako dokažu svoje prisustvo“, kaže Hristodulopulu. Ona je imala sastanak sa predstavnicima zajednica imigranata i zamolila ih da pomognu oko prihvatanja i zaštite svojih sunarodnika – novih izbeglica.

NOVE RUTE: U međuvremenu izbeglice sve više napuštaju tradicionalnu rutu bekstva na Zapad preko Jonskog mora do Italije, a sve više istražuju nove rute preko Balkana. Na grčko-makedonskoj i grčko-albanskoj granici sve je više sirijskih izbeglica koje pokušavaju da prođu i nastave kroz Srbiju prema centralnoj Evropi. Na granici između Srbije i Mađarske već postoji veliki problem. To je i bio razlog što je nedavno evropski komesar za imigraciju, unutrašnje poslove i državljanstvo Dimitris Avramopulos nedavno posetio Beograd, naglašavajući potrebu da Srbija efikasno obezbedi granicu sa Mađarskom kako bi se sprečile ilegalne imigracije. Naravno da nije problem u Srbiji, ali je na nju počeo da se sliva deo imigracionog tereta koji Grčka trpi već godinama.

Sve u svemu, problem upravljanja imigrantima i izbeglicama u Grčkoj, koja prolazi kroz ekonomsku krizu, ogroman je i tiče se cele Evrope. Uostalom, nije Grčka, nego su bogati zapad i sever Evrope krajnji cilj izbeglica koje se svakodnevno iskrcavaju diljem grčkih obala. Jasno je da Grčka ne može sama da nosi taj ogroman teret. Ako joj Evropa u tome ne pomogne, Grčka može još dublje da potone u ekonomsku i socijalnu destabilizaciju, te da se otvore Eolovi mehovi (Eol je starogrčki bog vetrova) i milioni imigranata, a među njima i hiljade džihadista, preplave bogate evropske gradove.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Toplotni talas

Toplotni talas u Evropi

03.јул 2026. I.M.

Više od 2.000 ljudi umrlo tokom ekstremnih vrućina u Francuskoj, najavljen novi vreli talas

Francuska je tokom rekordnog toplotnog talasa zabeležila više od 2.000 dodatnih smrtnih slučajeva, dok meteorolozi upozoravaju da Evropu već ovog vikenda očekuju nove ekstremne vrućine

Iranski verski vođe i drugi ožalošćeni odaju počast pred kovčezima ubijenog iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija i članova njegove porodice tokom ceremonije opela uoči višednevne sahrane u Velikoj džamiji Imama Homeinija u Mosali u Teheranu

Iran

03.јул 2026. Šabnam fon Hajn (DW)

Sahrana Alija Hamneija kao proslava pobede Islamske republike

Teheran koristi pogreb Alija Hamneija i članova njegove porodice da proširi svoj poljuljani uticaj u regionu i svetu. Ceremonija će trajati šest dana, a najavljene su delegacije iz blizu stotinu država

Ada Bojana

Ekologija

03.јул 2026. Jelena Kozbašić (Klima 101)

Pregrejan Jadran: Temperatura mora mestimično preko 28 stepeni

Temperature mora na hrvatskoj, crnogorskoj ili albanskoj obali ovog leta su za preko 5 stepeni više od proseka za ovo doba godine

Ali Hamnei

Iran

03.јул 2026. B. B.

Iran očekuje dvadeset miliona ljudi na sahrani ajatolaha Hamneija

Tokom ceremonije žalosti i sahrane ajatolaha Alija Hamneija u Iranu su pojačane mere bezbednosti. Razlozi su ekstremne vrućine, ali i prvo pojavljivanje u javnosti novog vrhovnog vođe Modžtabe Hamneija

Ruski vojnici

Rat u Ulkrajini

02.јул 2026. A.I.

Oko 450.000 poginulih i milion ranjenih Rusa od početka Putinove „specijalne operacije“

Četiri godine od početka ruske agresije na Ukrajinu oko dva miliona vojnika na obe strane je poginulo ili ranjeno, podaci su Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) sa sedištem u Vašingtonu

Komentar
Predsednik stranke SRCE

Pregled nedelje

Režimski jad, beda i Zdravko Ponoš

Kako je informativni razgovor sa Zdravkom Ponošem probio dno beščašća? Imaju li opskurni likovi iz Informera policijske značke, a policajci legitimacije Informera ili to dođe na isto? I zbog čega kmeči Visoko javno tužilaštvo

Filip Švarm
Vidvdasnki protest, transparent na natpisom

Komentar

S Kosovom u srcu u ime onih koji ne znaju

U pohodu na vlast moraćemo manje obrazovanim građanima da kažemo ponešto od onoga što žele da čuju. Da li je to demagogija? Svakako. Da li je to isto što radi i Vučić? Nesumnjivo. Dakle, isti smo kao Vučić? E, u tome je kvaka. Nismo

Ivan Milenković
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1852
Poslednje izdanje

Klimatske promene i Srbija

Globalni scenario, lokalni pakao Pretplati se
Fenomen: Miloš Medenica Medeni

Kako je influenser iz podzemlja stekao poverenje

Crna Gora

Sin svoje majke

Politički život i smrt

Svi skupa, svako za sebe i rizici

Velika Britanija

Trijumfalni pad Kira Starmera

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure