


Grčki anarhisti
»Ne« bogu, državi i gazdama
Današnja Grčka u kojoj već pet godina traje ekonomska kriza i, kako navode neki analitičari, prva bivša razvijena zemlja iz evrozone koja se menja i prelazi u takozvani Novi treći svet, već je naoružana mnogobrojnim anarhističkim grupama, socijalnim i antidržavnim pokretima, ali i terorističkim organizacijama. Anarhistički pokret Grčke danas fokusira pažnju drugih, pre svega evropskih anarhopokreta

Lice i naličje »Osovine zla«
Različiti ciljevi, isti neprijatelji
Veze između zemalja Osovine, i prvog i drugog ešalona, uglavnom su više neprijateljske nego prijateljske. Irak i Iran su ratovali od 1980. do 1988, uz preko milion žrtava; Sirija je podržala napad zapadne koalicije na Sadama Huseina; Iran je podržao pobunu protiv Gadafija. Razlozi neprijateljstava su mnogostruki, od ideoloških do ličnih

Porodične tajne – Odnosi Nikolića i Vučića
Domaćin i njegov reformisani sin
Ima mišljenja da bi kad bi se među naprednjacima održali izbori, Aleksandar Vučić bio u prednosti nad Tomislavom Nikolićem. Aktuelni lider, pored toga, nije doveo najbliže saradnike partijske poslušnike, nego ljude koji znaju posao, na neki način su eksperti, a nisu mnogo poznati u javnosti. Pomno prati sve medije, zna sve rejtinge. U njegovom okruženju sve funkcioniše kao sat, dok oko Nikolića ima amatera, prijatelja, rođaka
Knjige
Diskretni šarm glupavosti
Kada je glupost lepa, nema ničeg lepšeg od nje. Tragajući po starim knjigama za primerima, kojima bi ovaj stav potkrepili, Gi Beštel i Žan-Klod Karijer načinili su monumentalni Rečnik gluposti, u kome su sabrali oko 3500 tekstova sve jedan gluplji od drugog

Intervju – Murat Ertel, muzičar, Baba Zula
Mistika savremenog Istanbula
"Odrastao sam slušajući narodnu muziku i turski psihodelični folk-rok iz šezdesetih, ali i različitu muziku iz celog sveta. Moji neturski uzori, da pomenem nekoliko imena, bili su Muhamed Ali, Bob Dilan, Bob Marli i Džimi Hendriks. A ono što sviramo je u suštini ritualna muzika – mi smo turski dab, fank, pank, folk bend

Zoom
Opet Jovo nanovo – Imali smo 11 dana pakla, pa zatim 96 sati užasa, a smeši nam se – 48 sati svadbe
Nada je trenutno ponovo postala jača od strepnje u redovima evroentuzijasta, a obrnuto je u redovima onih koji su se ponadali da je Srbija krenula istočnim putem u potrazi za "zlatnim runom"

TV manijak
Istorijsko ne

Knjiga – Priča o Danilu Kišu
Talog života, pepeo politike
U Americi se nedavno pojavila do sada najkompletnija biografija Danila Kiša koju potpisuje britanski istoričar Mark Tompson. On Kišovom životu i delu prilazi s poštovanjem i simpatijom, čak i fanovski, ali bez strahopoštovanja i idolopoklonstva. Prilazi takođe sa erudicijom, istoričarskom akribijom i suverenim poznavanjem jugoslovenskog konteksta i kulture, ali ipak kao stranac. Impresivan je spisak sagovornika s kojima je Tompson razgovarao tokom višegodišnjeg rada na knjizi, kao i količina "tekstualnog materijala" koji je konsultovao. U njegovom postupku spajaju se perspektive istoričara, istraživačkog novinara i književnog kritičara
Pregovori, Kosovo i Evropska unija
Devedeset šest sati Državnog vrha
Maksimalno dramatizujući pregovore sa Prištinom u Briselu vlast je potpuno raspametila javnost različitim signalima i izjavama. U čitavoj toj konfuziji snašle su se jedino naprednjačke pristalice, njih nisu mučile nikakve dileme. Konkretno: najbolje je i baš onako treba kako odluči Državni vrh – kakva god ta odluka bila

Na licu mesta
Masakr u Velikoj Ivanči
Osim što su sredu, 10. april, proglasili za Dan žalosti i izjavili saučešće porodicama, državni zvaničnici povodom masovnog ubistva koje je izvršio Ljubiša Bogdanović sada ne mogu da urade ništa. Jedan od meštana Velike Ivanče kaže za "Vreme": "Pa ko Ljubiši ne bi ovorio vrata? Ja bih otvorio. Možda se krava teli." Ipak, ostaju dva pitanja: da li su se ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić i direktor policije Milorad Veljović kasno setili da treba "preispitati sve odredbe Zakona o oružju i municiji", odnosno "treba li uvesti veću kontrolu i periodične lekarske preglede ljudi koji imaju dozvolu za držanje oružja"

Intervju – Dušan Bajatović, generalni direktor »Srbijagasa«
Otporan sam na pritiske
"Mislim da posle Mirka Marjanovića (govorim o njemu kao poslovnom čoveku, a ne kao političaru) ja lično u Moskvi imam dobar status, u stvari ‘Srbijagas’ kao partner"
Rođeni baksuz
"More"; VREME 1160

Patrijarh, premijer i izdavač Forbs
Modernizacija spasiteljstva
Ima još problema u traganju za odgovorom na pitanje kako uopšte objasniti Forbsovu posetu Srbiji, a posebno njegov susret sa našim patrijarhom, što valjda nije učinjeno u nekom turističkom paket-aranžmanu za Vip goste, jer g. Irinej se ipak ne može uporediti sa nekim plemenskim vračem iz kakvog zabačenog urođeničkog plemena

Koreja – Ni rat, ni mir
Pas koji laje
Niko ne veruje da će Severna Koreja zaista nuklearnim oružjem da napadne Sjedinjene Američke Države. Niko ne veruje da bi, čak i u slučaju da se to desi, neka korejska raketa sa nuklearnom bojevom glavom mogla da probije američki raketni štit. Čini se da su objava ratnog stanja i pretnje Pjongjanga Južnoj Koreji puko zveckanje oružjem. Pa ipak...

Izložba – »Mankala – misaona igra«, Muzej afričke umetnosti
Igra koja nedostaje
Muzej afričke umetnosti jedan je od retkih beogradskih muzeja koji rade. U njemu je u toku zanimljiva izložba posvećena drevnoj društvenoj i misaonoj igri pod nazivom "mankala". Igra zahteva spretnost i inteligenciju, tako da je u narodu Ganda u istočnoj Africi onaj ko pobedi na turniru mankale postajao kralj, dok je Šjaam a-Mbula a-Ngvong, kralj kongoanskog naroda Kuba iz XVI veka, terao svoje podanike da igraju mankalu umesto da se glože i svađaju

Krizni barometar
Na Balkanu ništa novo, dok se međunarodna situacija intenzivira
Možda briselske pregovore predstavnika Beograda i Prištine treba posmatrati i iz sledećeg ugla: među 58 evropskih konflikata, najčešći su oni koji se tiču autonomija (14) i secesija (14); pregled žarišta Hajdelberškog instituta za istraživanje konflikata pokazuje da je Balkan ugašeno krizno žarište, koje tinja...

Evolucija
Čovek stariji od Adama
Sam Albert Peri je nedavno preminuo. U grob je odneo najdužu porodičnu lozu koja je ikad uočena među ljudima. Na drugoj strani, iza njega je ostao čitav skup novih hipoteza, uključujući i onu da je do sada korišćeni genetički vremeplov možda sasvim pogrešno konstruisan

Briselski pregovori
Posle osme runde, produžeci, penali
Srpski pregovarači tražili da zajednica srpskih opština ima nadležnosti u oblasti sudstva, policije i da kosovske vojno-bezbednosne snage ne budu prisutne severno od Ibra. Naišli na Tačijev otpor

Rebeka Vest – Crno jagnje i sivi soko
Vek Jugoslavije
Da, ta zemlja se dvaput raspala i svakako je definitivno mrtva, ali je ona takođe dvaput stvarana i ne vidim zašto bi neko danas imao pravo da tako strogo sudi onim generacijama koje su je stvarale. Zar su oni koji su učestvovali u njenom razaranju možda bili plemenitiji i bolji ljudi? Zar su njihovi razlozi i motivi bili pametniji? Da li su njihove tvorevine zaista dostojne nekog divljenja

Tri života Borisa Berezovskog
Smrt oligarha u egzilu
U kupatilu kuće svoje bivše žene u Askotu, četrdeset kilometera zapadno od Londona, u subotu 23. marta nađen je mrtav na podu, a obešen, šezdesetsedmogodišnji Boris Berezovski, "matematičar koji se preračunao", oligarh, pripadnik ruske "semibankiršćine" i Jeljcinove Familije, "kremaljski kum", kasnije "pala duša Kremlja", Putinov protivnik, koji je 2003. u Londonu dobio politički azil pod imenom Platon Jelenjin

Intervju – Borislav Stefanović, šef poslaničkog kluba Demokratske stranke
Ahtisari minus
"Zajednica srpskih opština bez ovlašćenja bilo bi manje nego što je nudio plan za Kosovo Martija Ahtisarija. Ovo što se sada nudi Srbiji, ako je suditi na osnovu Dačićevih izjava, jeste Ahtisari minus. To je daleko ispod onoga za šta smo se mi zalagali i odolevali svim pritiscima"

Samospaljivanje
Ljudi buktinje
Ministarstvo zdravlja Bugarske najavilo je da će pokrenuti kampanju protiv samoubistava. Od kada je zemlju počela da trese ekonomska i politička kriza, praćena demonstracijama nezadovoljnog stanovništva, dramatično je porastao broj ljudi koji sebi pokušavaju da oduzmu život, a najveći šok izazivaju samospaljivanja. Od osam ljudi koji su se u poslednja dva meseca sami zapalili, četvoro je podleglo povredama

Šta je Tito stvarno jeo – i pio
Puhovina, cviček i čivas
Mnogi se danas hvataju za Tita, pa tako i u pogledu hrane. Izgleda da se Tito dobro prodaje. Pedesetak puta sam kao prevodilac sedeo za njegovom trpezom, što na banketima, što na intimnijim obedima. Video sam šta voli, a na šta se mršti, a verodostojni izvori tvrde da je znao dobro da kuva. Među njegova omiljena jela spadala su puhovina i ćurka sa mlincima, voleo je cviček – kiselo vino koje neki nazivaju i "pogledom na svet"

Intervju – Peđa Vranešević, muzičar, ex-Laboratorija zvuka (najava)
Čemu umetnost
"Nakon izbijanja afere sa plakatom za turneju Laboratorije zvuka 1982. zbog koga sam bio osuđen na 40 dana zatvora, moj brat Bata je odlučio da Vilmoš Kauboj, u kome su neki prepoznali karikaturu Tita, ne nastupa više sa nama. Slučajno sam posle toga sreo Vilmoša u gradu i on me kroz plač pitao: ‘Zašto ja više ne mogu da nastupam sa vama?’ Rekao sam mu da je to jako komplikovano da mu objasnim, ali da je nama strašno žao i da nastupe s njim pamtimo kao izuzetan period i da ga i dalje volimo. Umro je 1992, u zimu. Svi su bili ‘zauzeti’ pa sam ja otišao na sahranu i održao mu posmrtni govor. Na sahrani smo bili Cigani i ja, što samo potvrđuje teoriju da je čovekov život po sebi tragedija – glavni junak uvek umire na kraju"

Intervju – Peđa Vranešević, muzičar, ex-Laboratorija zvuka
Čemu umetnost
"Nakon izbijanja afere sa plakatom za turneju Laboratorije zvuka 1982. zbog koga sam bio osuđen na 40 dana zatvora, moj brat Bata je odlučio da Vilmoš Kauboj, u kome su neki prepoznali karikaturu Tita, ne nastupa više sa nama. Slučajno sam posle toga sreo Vilmoša u gradu i on me kroz plač pitao: ‘Zašto ja više ne mogu da nastupam sa vama?’ Rekao sam mu da je to jako komplikovano da mu objasnim, ali da je nama strašno žao i da nastupe s njim pamtimo kao izuzetan period i da ga i dalje volimo. Umro je 1992, u zimu. Svi su bili ‘zauzeti’ pa sam ja otišao na sahranu i održao mu posmrtni govor. Na sahrani smo bili Cigani i ja, što samo potvrđuje teoriju da je čovekov život po sebi tragedija – glavni junak uvek umire na kraju"