SNP i zakon o saradnji sa Hagom

06.јун 2001. Nenad Lj. Stefanović

Krila za Mila

Odbijanje SNP-a da u saveznoj skupštini podrži zakon moglo bi ovu stranku da pretvori i u nehotičnog grobara ovakve Jugoslavije. Kao i u običnom životu, i u politici se retko kad zaluta tako daleko kao onda kada se misli da se poznaje put

Nova Papina turneja

30.мај 2001. Boris Varga

Pred „vratima pravoslavlja“

Analitičari dolazak pape smatraju konačnim otvaranjem Ukrajine prema Evropi, a Rusija tvrdi da je to unošenje razdora u ionako podeljenu pravoslavnu crkvu

Avganistan

30.мај 2001. Miodrag Radović

Zloslutno obeležavanje

Edikt o žutim trakama usledio je posle vrenja unutar talibanskog pokreta u kome su pristalice čvrste ruke ojačale svoj položaj u vlasti. Režim je prošle sedmice organizovao javno bičevanje jednog nevenčanog para optuženog za seks

Knjige

30.мај 2001. Aleksandar Jerkov

Horizont sveta

Za kratko vreme objavljeno je više desetina izbora iz hispanoameričke, američke, engleske, španske, francuske, nemačke, italijanske, meksičke, indijske, japanske, izraelske... književnosti. Kada bi se ovome dodali izbori naše književnosti, ili rubni projekti, pokazala bi se jedna od najboljih strana ovdašnje izdavačke kulture – to nije briga o bestselerima, već staranje o širini uvida u svetsku literaturu

Ratne traume

30.мај 2001. Svetlana Preradović

Strah od ljudi

"Postoji i ona grupa ljudi koja je u stanju da ‘preko čaše pića’, kaže da sve pripadnike druge nacionalnosti treba poubijati", rekao je dr Aleks Vučo na javnoj tribini "Trauma grupe Evropske psihoanalitičarske federacije". "Nema toliko psihoanalitičara koji bi mogli da reše probleme ovih ljudi koji nisu surovi u onome što su učinili, već u ogromnoj podršci koju su dali nasilnim, nacionalističkim, diktatorskim režimima"

Providna privatizacija

30.мај 2001. Dimitrije Boarov

Trgovina dijamantima

Pitanjem "Kakva je sličnost i koje su razlike između Johanesburga i Zrenjanina?" ne počinje neki novi vic o Lali, već uporedna priča o jednoj transparentnoj i jednoj neprovidnoj "privatizaciji" – priča u kojoj na jednoj strani ima mnogo jasnih odgovora, a na drugoj ima samo mnogo pitanja bez odgovora. Ono što ove dve priče povezuje to su dijamanti i neke sličnosti oko uloge režisera u ekonomskim predstavama o kojima je reč

Ekonomija i politika

30.мај 2001. Miša Brkić

Sudbina reformi

Trapav i nedovoljno odlučan početak ekonomskih reformi kombinovan sa širenjem straha među delom populacije antievropskog mentaliteta i konsolidovanjem antireformskog lobija stvorilo je u Srbiji eksplozivnu smešu koja bi mogla da oduva reformiste iz vlasti. Jedina šansa da se ne vratimo u predistoriju je u brzim i radikalnim ekonomskim reformama koje će omogućiti razmah privatnog preduzetništva na slobodnom tržištu

Sukcesija

30.мај 2001. Duška Anastasijević

Monopol i riziko

Raspodela je napravljena po svojevrsnom spisku želja. Sloveniji je pripala ambasada u Vašingtonu, Bosni i Hercegovini zgrada ambasade u Londonu, a SR Jugosloviji zgrada Misije pri UN-u u Njujorku na Petoj aveniji. Zgradu ambasade u Parizu dobila je Hrvatska, konzulat Makedonija, dok je rezidencija – vredna više od 50 miliona dolara – ostala u jugoslovenskom vlasništvu

30.мај 2001. Stojan Cerović

Treći čovek

Za razliku od Miloševićeve, Čovićeva formula je civilna, ne polazi se od pucanja kao prvog i osnovnog načela, kao cilja do kojeg svaki spor mora dovesti

Ekonomske (ne)jednačine

30.мај 2001. Dimitrije Boarov

Bitka za štedionicu

Nije reč o svađi oko običnog naimenovanja, jer Poštanska štedionica ima veoma bitnu ulogu kako u monetarnoj tako i u privrednoj politici en general

Život u mraku

30.мај 2001. Aleksandar Ćirić

Čačkanje mečke, strujom

Građanstvo je pošteno upoznato s činjenicom da se u naredne tri-četiri godine ne valja nadati ukidanju restrikcija električne energije. Isto tako, da će ona od oktobra poskupeti za daljih četrdeset-i-kusur odsto

Jugoslavija i međunarodni tribunal

30.мај 2001. Milan Milošević

Na haškoj žici

Otvorena su dva međusobno povezana paketa, zakon o saradnji s Haškim tribunalom i ustavna reforma federacije

Bicikl

23.мај 2001. Zoran Stanojević

U Evropu na pedale

Ljudi imaju običaj da kažu "to ti je kao vožnja bicikla, jednom kad naučiš, nikad ne zaboravljaš". Izgleda da za mnoge nema uzaludnije stečenog a tako postojanog znanja, s obzirom na to koliko retko vozimo bicikle

Lokalni izbori u Hrvatskoj

23.мај 2001. Tatjana Tagirov

Malo levo, malo desno

Lokalni izbori, slažu se analitičari, donijeli su novo dijeljenje karata u kojem su dominantne bile dvije pojave: polarizacija i fragmentacija, koje su dovele do inflacije stranaka

Dileme evropske porodice

23.мај 2001. Dragan Blagojević

Nemačko odelo za veliku Evropu

Većina nemačkih partnera u Evropskoj uniji veoma uzdržana, ali i veoma pomno proučava predlog kancelara Gerharda Šredera za istinsku federalizaciju Evropske unije

Postajemo li deo sveta

23.мај 2001. Dragan Kremer

Nepodnošljiva lakoća estrade

Uprkos svim promenama prestonica još uvek nije dočekala nastup neke velike strane rok-zvezde; nit’ smo crni nit’ truli od side, samo sirotinja pa i Bono Voxu teška. Jesmo li spremni za vraćanje na nivo od pre deset godina, a i šire, ili se zadugo neće naći para za ozbiljan ulazak i u taj posao zabavljački?

Zona sumraka

23.мај 2001. Ljuba Živkov

Neko je oklevetao rat

Jedna od posledica rata je posleratna književnost; za nju dosad niko nije pozivan na odgovornost ali, kad malo promislim, i ne treba: nije li mit i na početku i na njezinom kraju?

Mionica - saniranje zemljotresa

23.мај 2001. Dragan Todorović

Samo soba više

Na zemljotresu u mioničkom kraju, kao što je red, svi drugovi drugarski valjali. Neko zbog napukle nadstrešnice na 'lebnoj vuruni dobio novu kuću, a ministarska kuća Ćosić, gde se dva člana domaćinstva broje kao deset, novu kuću sa samo jednom sobom više. Sad treba krenuti ispočetka i u nove prioritete

Intervju - Mlađan Dinkić

23.мај 2001. Dimitrije Boarov

Jedanaest milijardi maraka poklonjeno u Topčideru

Ko su bili miljenici Miloševićeve štamparije dinara ili hoće li Karići moći da plate jednokratni porez na ekstraprofit koji su stekli na kreditima iz primarne emisije? U poslednjih deset godina iz centralne banke ukupno pozajmljena 31 milijarda maraka, a realno vraćeno 20 milijardi – na razliku od 11 milijardi maraka, ako se usvoji novi zakon, privilegovani zajmoprimci morali bi da plate fantastičan porez na ekstradobit