
Razgovor – Zoran Mojsilov, vajar
Čovek koji budi kamen
"Kad sam radio Jabučila u Pirotu, dolazili su ljudi i smetali mi. Bili su zainteresovani i za materijal, za metal koji su hteli da ukradu i preprodaju. Znaš kako je, sirotinja"
"Kad sam radio Jabučila u Pirotu, dolazili su ljudi i smetali mi. Bili su zainteresovani i za materijal, za metal koji su hteli da ukradu i preprodaju. Znaš kako je, sirotinja"
"Danas u 2018. na prelazu u 2019. Beograd (i Srbija) stvarno treba da otvori svoja blindirana vrata kreativne tamnice i pusti na slobodu pametno stvaralaštvo"
Kako upravljati procesom sporazumevanja između ljudi koji moderan svet još doživljavaju u guslarskoj tradiciji opevanja ko je kome glavu odsekao, a o tome izveštavaju dva vrana gavrana kao izveštači s lica mesta
Ono što je nama bilo važno, gledano kroz naočari mladih koje reprezentuje Tijana Grumić, više nije važno
"Moramo da shvatimo da niko neće promeniti ovu kulturnu sredinu osim nas samih. I ako tražim da me Ana Brnabić čuje, da donese određene odluke sa svojim timom i vladom, moram da budem spreman da dam konkretne predloge i da pomognem da se pojasni kako da se te odluke sprovedu"
Zamišljena kao protest protiv nasilja, subotnja šetnja u Beogradu je uspeh opozicije, jer su se brojem okupljenih iznenadili, čini se, i organizatori i vlast. Predsednik Aleksandar Vučić se toliko iznervirao da je implicitno priznao da ima diktatorske sklonosti
U Parizu su gotovo istovremeno upriličene vanserijske izložbe dvojice velikih umetnika, savremenika i prijatelja, rođenih u istoj zemlji – Španca Pabla Pikasa i Katalonca Huana Miroa. Mašta, jarke boje, melanholija i energija utkane su u ove postavke koje ne ostavljaju ravnodušnim
Sto godina od ujedinjenja Srba, Hrvata i Slovenaca u jednu državu, Muzej Jugoslavije je obeležio izložbom "Dan vredan veka" i konferencijom "Muzealizacija Jugoslavije – zamrzavanje ili aktivno pregovaranje zajedničkog nasleđa". Neka od pokrenutih pitanja su tema i ovog teksta: Da li je prošlost Jugoslavije već muzealizovana i istorizovana? Da li je možemo razumeti kao završeni period koji je iza nas ili kao politički i kulturni predeo koji je uvek u pokretu i nastajanju? Da li na primeru multinacionalne, multikonfesionalne zemlje sa sopstvenim putem u socijalizam, koja se raspala pre gotovo tri decenije, možemo razmišljati o alternativama sadašnjim izazovima?
Vremena se menjaju, ali, na sreću, u pozorištu se ipak najduže pamte predstave i glumci, a spletke i intrige najbrže odlaze u zaborav. Tako je na inicijativu i uz autorsku pomoć Nebojše Bradića, RTS sačuvao obraz pozorišta
"Vlast ne treba da bude srećna zbog ovog što mi se dogodilo. To je pokazalo da su neke linije u ovoj zemlji pređene i da više nema neutralnih. Prosto – ili će sledeći put doći po vas ili ćemo se svi ujediniti i promeniti Srbiju nabolje demokratskim načinom. Ako im je bila poruka da nas zaplaše i tako zaustave – nisu uspeli"
Bio je američki strip scenarista, urednik, izdavač, producent, televizijski voditelj, glumac i predsednik izdavačke kuće Marvel komiks. Stvorio je Spajdermena, Halka, Fantastičnu četvorku, Ajron Mena, Tora, Iks-mene i mnoge druge strip junake
Pre sto pedeset godina, na današnji dan, osnovano je Narodno pozorište u Beogradu. Dva dana pre jubileja, Vlada Srbije smenila je upravnika Dejana Savića na njegov zahtev i tako sprečila štrajk glumaca zakazan baš za ovaj važni državni jubilej. Na njegovo mesto postavljena je rediteljka i profesorka Ivana Vujić. Time je ovom pametnom odlukom okončana jednomesečna kriza u Narodnom pozorištu Podsetimo, prouzrokovana je smenom direktora Drame Željka Hubača zbog čega je Dramski sindikat Narodnog pozorišta SINGLUS optužio Dejana Savića za nesavesno poslovanje kojim je na najgrublji način narušio ugled kuće, kao i za nepreduzimanje bilo kakvih radnji radi sprečavanja nehumanih, nebezbednih i nezdravih uslova za rad, zahtevajući njegovu ostavku ili smenu. Pre petnaestak dana Dejan Savić je obećao ministru kulture Vladanu Vukosavljeviću da će podneti ostavku, a onda se predomislio. Prošle srede, Nebojša Bradić podneo je tužbu protiv Dejana Savića dokazujući da je Savić potpisao ugovor zbog koga je to Pozorište moralo da isplati 103.000 evra odštete – a ne on, kako je Savić javno izjavio. Prošlog petka, ostavku je podneo Aleksandar Gatalica na funkciju predsednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta. Pozivnice za proslavu jubileja sa Savićevim potpisom upućene su u ponedeljak, dan pre nego što je smenjen. Proslava je na pozivnicama definisana kao Svečana akademija, iako je planirana samo dodela godišnjih nagrada. Pozivnice su poslate svima iz državnog vrha. Očekuje se da će promene u Narodnom pozorištu rezultirati i promenom planiranog programa proslave, a sasvim je izvesno da će uslediti i promene u poslovanju ovog najvažnijeg teatra u državi. Oduševljenje koje se prema Narodnom pozorištu osećalo pre 150 godina, a koje je tema teksta koji sledi, ipak nije iščilelo
"Glavni sukob jeste između konzervatizma i tradicije na jednoj i liberalizma i modernosti na drugoj strani. Obe strane smatraju da ona suprotna ne treba da postoji, ona treba ili da se prikloni, ili da nestane. To sukob održava živim i danas, a verujem da će tako biti još dugo"
Saksofonista i kompozitor Rastko Obradović ne spada u onu trećinu mladih koji planiraju da odu iz zemlje. Štaviše, srećan je što se vratio
Aktuelna izložba jugoslovenske arhitekture u Muzeju moderne umetnosti u Njujorku (MoMA) inicirala je ovdašnje bavljenje sopstvenim nasleđem. Institucionalnih istraživačkih poduhvata među njima nije bilo, a pojedinačnih jeste
"Ja volim Srbiju, zemlju koja mi je nakon Oluje i progona iz Hrvatske dala dom, dala državljanstvo, šansu da se odškolujem, zaposlim. I zato, sve što radim profesionalno je moj mali pokušaj da za to vratim. I vraćaću dok me bude. Srbija je moja zemlja"
O velikoj naučnoj temi, u monografiji Prvi svetski rat, veliki ilustrovani vodič, priča se onako kako to rade poznati televizijski dokumentarni programi
Istog dana, naravno slučajno, zatvoreni su 57. Oktobarski salon u Beogradu i 63. Međunarodni beogradski sajam knjiga. Stručna javnost ih oštro kritikuje, u želji da zaštiti njihov renome
Prva retrospektiva Ilije Šoškića na postjugoslovenskom prostoru "Akcione forme" odjeknula je u medijima iz više razloga. Reč je o umetniku koji je nedovoljno poznat široj publici, a čiji život i stvaralaštvo u stručnoj stvarnosti imaju status mita
Oko sedamdeset odsto Evropljana se danas izjašnjava kao hrišćani. Ali da li je, uprkos tome, Evropa zaista hrišćanska
Zabluda da je moguć javni umetnički čin, ili akt građanskog i esnafskog protesta koji "nije politički" izvire iz sasvim pogrešnog shvatanja pojma političkog
"U Hrvatskoj puno više ljudi dođe na koncert Nicka Cavea, nego na protest protiv, npr. Istanbulske konvencije. Iako za koncert moraju platiti kartu, a na prosvjed ih besplatno voze autobusima, daju im obrok i još ih voze nakon toga u IKEU u šoping"
Kako da narodna igra postane umetnost 21. veka – jedna je od tema ovogodišnjeg etno samita, poznatijeg kao etno Bitef
Reporter nije imao (ne)sreću da vidi umetnicu Kiju, zato postig’o opazi kako Šešelj prodaje knjigu o Vučiću ispod tezge, kao i gospodina u fotelji Kojčića, koji udžbenički emitov’o mis’o da Predsednik čita