Obrazovanje za XXI vek (30)

11.april 2012.  

Vesti

Intervju – Vlastimir Đuza Stojiljković, glumac

04.april 2012. Sonja Ćirić

Predstava neponovljiva i drugačija, kao život

"Ja sam sa glumom zaista imao sreće. Bez sreće se ništa ne može. Ja to kažem i mlađima: imaš i smisao i talenat i znanje, ali nećeš uspeti ako nemaš sreće. Šta je sreća: s kim igraš, ko režira i u kom trenutku u tvom životu. Kad se sve te sitnice sklope, ti imaš sreće. Eto, to je to"

Intervju – Zoja Bojić, istoričarka umetnosti

04.april 2012. Sonja Ćirić

Živa antika

"Kao istoričar umetnosti koji se posebno interesuje za antiku, kao neko ko smatra da je antika živa i prisutna svuda oko nas, počela sam da se interesujem za antičke spise o istoriji umetnosti. Malo ih je sačuvano. Zato sam pre više od dvadeset godina počela da prevodim Vitruvija, a zatim i Plinija. Pokazalo se da je takva vrsta literature neophodna"

CD – Goribor – Evo je banja

04.april 2012. Teofil Pančić

Melanholično-poročni sešn

Ovaj je album kao kristal čiste, ranjive ljudske lucidnosti upakovan u zvuk koji pomera sve u vama, čak i ono za šta niste ni znali da postoji; hm, to naročito

Bliksa Bargeld i DJ Spookey u Beogradu

28.mart 2012. Dragan Ambrozić

Gromovi i paklovi

U beogradskom Domu omladine nedavno je održan Festival novih medija Resonate, čija je tema bila odnos analognog i digitalnog u umetnosti. Gosti festivala Bliksa Bargeld i Alva Noto (sa projektom anbb) otvorili su pitanje odnosa glasa i elektronske muzike, a DJ Spooky pokušao je da odgovori na pitanje mogućeg odnosa gudačkog kvarteta i elektronski stvorenih bitova

Kraljevska grobnica

Druga sahrana kralja jedne nesreće

Petar II, koji je imao 11 godina kada je posle smrti svog oca Aleksandra I postao kralj, 17 – 27. marta 1941, dvadeset jednu kada je izgubio vlast, 32 godine posle smrti biće prenet iz Libertivila na Oplenac. Na čelu odbora za sahranu biće predsednik Srbije. Ni u jednoj od balkanskih država monarhija nije vraćena na vlast, ali se u svima uz manje ili više pijeteta zatvaraju knjige prošlosti

Intervju – Čet Voker, brodvejski reditelj, koreograf i scenarista

21.mart 2012. Boško Štulić

Inspiracija za promene

"Smatram da je povezivanje bilo koje grupe ljudi u ime umetnosti dobro. Niko nije sopstvenik umetnosti. Niko ne poseduje muzičko pozorište, niko ne poseduje ples. Svako ima svoju interpretaciju šta je to"

Zbog čega nije rehabilitovan Milovan Đilas

21.mart 2012. Jovana Gligorijević

Anatomija jednog morala

Zahtev za rehabilitaciju Milovana Đilasa je odraz želje da živimo u nešto pristojnijem društvu, kaže jedan od podnosilaca zahteva, advokat Nikola Barović: "Ne treba Đilasu rehabilitacija, on nikad nije ni bio upitan, osim za one koji su ga sudili, a i za ove koji ga nisu po sili zakona rehabilitovali"

Intervju – Aleksa Gajić, strip crtač

21.mart 2012. Sonja Ćirić

Epski heroji i Beograd budućnosti

"Izgled grada odgovara mentalitetu njegovih stanovnika, a mentalitet traži više od sto godina da bi se promenio. Meni ne smeta ovakav Beograd. Čudnije bih se osećao u nečem uglancanom nego u nečem životnom. To važi i za strip i za grad"

Umesto nekrologa – Branko Miljuš (1936–2012)

14.mart 2012. Branko Kukić

Put poverenja u svet

Dvadeset devetog februara u Beogradu je preminuo naš poznati slikar i grafičar Branko Miljuš. Umesto nekrologa, objavljujemo tekst iz većeg rada za monografiju posvećenu njegovom delu

Društveno slepilo

07.mart 2012. Sanja Zrnić

Život u mraku

Dok opipava štapom stepenice kojima se penje ka Sremskoj ulici, prolaznik mu dobacuje "Na tri metra ispred Vas je prosjak:" Odgovara: "Znam...". Prosjak mu pruža ruku, a on opipava njegovo lice, zahvaljuje. Subota popodne je, ljudima se žuri, obilaze ih i negoduju

Intervju – Gordan Kičić, glumac

07.mart 2012. Filip Švarm

Život u sat i četrdeset minuta

"Bio sam rešen da isteram Ustaničku ulicu. Dva projekta su mi propala, a ovaj sam želeo da isteram. Ako i propadnem kao producent, uvek mi ostaje gluma, ali pre toga sam želeo sam da napravim film o ljudima koji idu glavom kroz zid, koji idu protiv struje"

Žene i muzika u Srbiji

07.mart 2012. Jelena Novak

Slušanje drugim ušima

Priča o ženskom pismu u muzici u Srbiji je uzbudljiva – mnoštvo je različitih muzičkih jezika koji ostvaruju živopisan kontrast znatno ujednačenijoj "muškoj sceni". Tokom oko dva veka delovanja kompozitorki i muzičkih autorki u Srbiji, muzika koju su kreirale prešla je dug put od romantizma do raznih vrsta medijskih, stilskih i konceptualnih raznolikosti savremenih muzičkih jezika. Srednja i mlađa generacija kompozitorki ostvaruje proboj na internacionalnoj sceni, a neke od kompozitorki poput, Ljubice Marić ili Ludmile Frajt, odnosno u popularnoj muzici Margite Stefanović i Radojke Živković, gotovo su kultne figure na lokalnoj sceni

Intervju – Ljubodrag Janković Jale, slikar

29.februar 2012. Sonja Ćirić

Galaksija ljudskog tela

"Onako kako čovek živi tako i slika. U tome su uvek prisutni raspoloženje, momenat, dobra volja, dobra atmosfera, dobra sreća i – slučaj. A slučaj je, kažu, Bog. Eto, tako nastaje slika"

Topola – Jubilarno, slovima Trin’esto, takmičenje vinopija

29.februar 2012. Dragan Todorović

Živeli smo kao jedan…

Sve je bilo ‘nako i rutinski, jelo se ‘leba i zalivalo vinom, a onda se, ko na jedan, Diplomate rođaka, koji više nije mog’o ni da kija, izneli iz sale, Onaj sa brojanice se uze skida, pokazuje zmija telo, i maje pevačicu, Kuvar bez kape pobednički da povraća u čašu...

In memoriam – Vislava Šimborska (1923–2012)

08.februar 2012. Biserka Rajčić

Tražim reč

Prvog februara u Krakovu umrla je Vislava Šimborska, jedna od najvećih pesnikinja sveta

Intervju – Dragan Prole, filozof

08.februar 2012. Ivan Milenković

Misliti bez čvrstog oslonca

"Pišem za sve ljude kojima smeta banalizovana i jednostrana misao. A budući da naš svet nudi bogatu paletu bizarnosti, šareno upakovanih u komercijalne ili demagoške svrhe, potreba za višeznačnošću, a time i za filozofijom je i te kako primetna"

Umetnost – Slikarstvo Maksa Bekmana

08.februar 2012. Katarina Rohringer Vešović

Umetnik između Hrista i klovna

Dve izložbe u Nemačkoj još jednom su skrenule pažnju na Maksa Bekmana, velikog nemačkog slikara i jednog od najvećih umetnika XX veka. Postavka u Frankfurtu tematizovala je poslednje godine slikarevog života u Americi, a u Lajpcigu je predstavljeno njegovo portretno slikarstvo